Situacija u Rudniku uglja Pljevlja nije najbolja a nije ni katastrofalna, iako u toj kompaniji u odnosu na 2020. godinu radi 584 radnika više.
To je kazao ministar energetike i rudarstva Saša Mujović, na konferenciji za novinare, održanoj nakon sastanka sa rukovodstvom Rudnika uglja.
„Suočili smo se sa situacijom da imamo višak zaposlenih. Odnosno imamo kontradiktornu situaciju jer s jedne strane imamo višak zaposlenih, a sa druge manjak kvalitetne i kvalifikovane radne snage. Moj eksplicitni zahtjev je bio da ljudi koji se tretiraju kao višak radne snage nikako ne smiju ostati na ulici. Nije ideja moja i ovog ministarstva da šalje ljude na ulicu i da stvara socijalne slučajeve, socijalne tenzije i uslove za bunt. Nikako to Pljelvja nisu zaslužila i to Pljevlja neće doživjeti od ove Vlade. Mi moramo biti vrlo odgovorni i ono što je moj zahtjev prema menadžmentu je da mi pokažu kako misle da te ljude koje su detektovali kao višak uposle i kako da ih zbrinu na najbolji mogući način. Od njih sam dobio vrlo ohrabrujuće vijesti. Jedan dio zaposlenih biće angažovan na poslovima, pretpostavimo obezbjeđenja, za drugu grupu radnika biće pokrenuti neki dodatni pogoni odnosno neke druge proizvodne aktivnosti unutar Rudnika uglja. Takođe građevinska ekipa Rudnika uglja je spremna da izađe na tržište i tamo pomogne i Termoelktrani i drugim projektima koji se planiraju u Crnoj Gori. To je način kako ćemo zbrinuti radnike“, rekao je Mujović, koji je pohvalio menadžment najveće pljevaljske kompanije.
Ministar je poručio građanima Pljevalja i zaposlenim u Rudniku uglja da nije njihova intencija da otpuštaju radnike već da ozdrave Rudnik.
„To bi bio veoma jednostran i neadekvatan potez i ovo Ministarstvo i ja lično nikada neću podržati. Moja ideja i za to treba da odgovara menadžemnt za koga smatram da je veoma kvalitetan i da predano radi, treba da se izbori da taj višak radnika uposli na adekvatan način kako niko ne bi trpio zbog toga. Ako me pitate da li sam zadovoljan što postoji višak radne snage što je zapošljavano preko mjere i na način što se nije vodilo o strukturi zaposlenih ja bih bio veoma srećan da smo mi umjesto 580 viška zaposlenih nekih specifičnih kvalifikacija, ili administrativnih radnika, imali jedan porast zapošljavanja visokokvalitetnog kadra, mašinskih inžinjera, rudarskih inžinjera ali to se nije desilo. Za kvalitetan kadar uvijek imate prostora. Ja podržavam dodatna zapošljavanja samo onda ako taj dodatni čovjek nosi dodatnu vrijednost“, rekao je Mujović.
Smatra da bi bilo dobro da se izvrši redukcija u nekom smislu jer manje zaposlenih u nekoj oblasti znači manje troškova i veću profitabilnost kompanije.
„To ne smije da bude na uštrb radnika i mora se naći neko rješenje. Nije ideja ove Vlade da uništi Pljevlja ili uradi nešto protiv Pljevalja. U najboljem interesu je da Pljevlja budu najzdraviji grad u ekonomskom i industrijskom smislu. Ako je odluka menadžmenta i kaže nema viška zaposlenih i svih 584 zaposlenih su nam potrebni za rad i ja to potpisujem. Nemam pravo da se miješam u te poslove. Ljudi koji rukovode znaju to bolje od mene. Ja tražim rezultate Rudnika uglja. Ako smatraju da im treba ovoliko radnika ja potpisujem, ali hoću da imamo strategiju da ne dovodimo tek tako ljude. Zdravi Rudnik uglja je ekonomsko zdravlje Crne Gore. Kakav bih ja bio čovjek i da tražim uništenje Rudnika uglja. To bi bilo nedolično ponašanje jednog ministra“, rekao je Mujović, istakavši da je današnja posjeta bila ulazak u osinje gnijezdo i pokušaj rješavanja problema koje je neko generisao godinama prije nego što je postao ministar.
Za problem u Đurđevića Tari, gdje mještani ne dozvoljavaju prolazak kroz njihovo selo, Mujović kaže da je problem nastao kao rezultat nedostatka komunikacije i ignoranstkog stava prethodnih vlasti.
„Od 2014 oni se bore za svoja prava i niko ih nije uvažio da vide koji su to njihovi problemi. Kod ljudi se pojavio bunt, nezadovoljstvo i nepovjerenje i to je sasvim prirodno. Ja sam pokušao da ih uvažim i da im pošaljem jasan signal da ova Vlada predstavlja diskontinuitet sa onim kako su radili prethodnici. Naišao sam na jedan čvrst stav građana da oni zahtijevaju da ipak ta trasa ide nekom alternativnom lokacijom. Ja sam ih saslušao i predočio im ono što znam kao profesor Elektrotehničkog fakulteta i neko ko se usko bavi tom oblašću. Njihova dilema je dvojaka koliki je uticaj tog elektromagnetnog zračenja i pokušao sam ih da ih razuvjerim da taj dalekovod neće imati negativne implikacije po zdravlje stanovništva i to tvrdim jer sam se bavio tom oblašću i to znam. Druga vrsta problema je ugrožavanje ekonomskog potencijala i dovođenje u pitanje turističkog resursa Đuvrđevića Tare. Ja smatram da je postojeća trasa optimalno rješenje, ali sam naišao na drugačiji stav građana i ja sam rekao ne želim da se postavljam pametnijim od njih i rekao sam da je ovo početak dijaloga i da ću njihov predlog kandidovati CGES-u i vidjeti kako da riješimo problem jer je to zaista parekselans državno pitanje jer bez Trans balkanskog koridora budućnost Crne Gore je izuzetno ugrožena. Ja ne želim da njihovo protivljenje marginalizujem i da kažem nije to bitno, ja ne želim da idem tim putem“, rekao je Mujović.
Kazao je da nije jednostavno primijeniti postojeću trasu.
„Bile su dvije opcije, podzemni prolaz, što je teško sa tehničkog aspekta i ekonomski gotovo neisplativo, a sa druge strane uticao bi dodatno na devastaciju životne sredine. Alternativna trasa koju je zagovarao CGES nema urbanističko tehničke uslove, dugo podrazumijeva nove sječe šuma i treće to je ulaženje u zonu Nacionalnog parka gdje nemate pravo gradnje. Tako da se bojim da bi ta procedura dugo trajala i prolongirala bi čitav proses izgradnje Trans balkanskog koridora. Građani zahtijevaju i neku treću opciju i tu ću alternativnu opciju da predložim redstavnicima CGES-a Bojim se samo da to ne prolongira radove do nekog neprihvatljivog nivoa.To je pitanje regiona i moramo biti brzi ali ne smijemo zanemariti stav građana“, rekao je Mujović ne navodeći koja je treća opcija koju su predložili građani.
Mujović je posjetio i nekadašnji kop Rudnika uglja u Šumanama i razgovarao sa mještanima, čije se kuće nalaze u blizini.
„Dvadeset godina to je našušten kop, za koji nije urađeno ono što je obećano i to je ono što ne smijemo podržati, da se obaveze koje su zakonom propisane ne izvršavaju. Potpuno je jasno definisano da vlasnik kopa mora uraditi rekultivaciju. To tapka u mjestu godinama unazad, život stanovništva je poprilično lošeg kvaliteta upravo zbog toga. Mi kao odgovorna Vlada ćemo se potruditi da neke devijacije iz prošlosti ispravimo. S tim u vezi naišao sam na pozitivan stav ljudi iz Rudnika i EPCG i nadam se da ćemo brzo krenuti u sanaciju i rješavanje pitanja kopa Šumane. Tražio sam da se daju tačni rokovi kako bi se moglo riješiti to pitanje građana“, rekao je Mujović.
Kazao je da je kop Šumane jedna od lokacija za odlaganje šljake i to će najvjerovatnije biti u periodu od 2030 godine.
„U tom periodu od 2025. koliko će trajati odlagalište Maljevac do 2030. mi imamo dovoljno vremena da tamo uradimo neke stvari u smislu rekultivacije i zadovoljenja zahtjeva građana. Definisali smo neke rokove i komisiju koja će to pratiti i nadam se da ćemo veoma brzo biti svjedoci rješavanja problema“, rekao je Mujović istakavši da će to biti obaveza Elektroprivrede Crne Gore, koja je vlasnik zemljišta.
