Vlada predstavila Program ekonomskih reformi za naredne tri godine, prema kojem prosječna plata neće dostići 1.000 eura ni u 2026.
Prosječna zarada u 2024. godini će porasti za pet odsto, piše u nacrtu Programa ekonomskih reformi (PER) 2024-2026. za kojeg je Ministarstvo finansija juče održalo javnu raspravu.
Toliko će prema prognozama iznositi i inflacija, tako da naredne godine uopšte neće doći do realnog rasta zarada. Za 2025. godinu se istim dokumentom predviđa rast prosječne zarade za četiri odsto uz inflaciju od 3,4 odsto, a u 2026. bi primanja porasla za četiri odstu uz rast cijena od 2,5 odsto.
Predizbornim programom “Evrope sad” i sadašnjeg premijera Milojka Spajića obećavano je da će za godinu od kada preuzmu vlast minimalna zarada iznositi 700 eura dok će prosječna biti 1.000 eura. Kako je nova Vlada izabrana krajem oktobra, to znači da je, prema obećanju, ovaj iznos zarade trebalo da bude dostignut u novembru naredne godine.
Prema sadašnjim prognozama Vlada iz PER-a, prosječna zarada na kraju godine iznosiće 843 eura, a sa sva tri planirana rasta na kraju 2026. iznosiće 911 eura.
Da bi prosječna plata u novembru naredne godine iznosila hiljadu eura, trebala bi da ima rast od 25 odsto za 12 mjeseci, a prema ovim prognozama sada se do tog iznosa neće doći ni za tri godine.
Usvajanje Programa ekonomskih reformi je obaveza Crne Gore nastala iz pristupnih pregovara sa Evropskom unijom, i on se svake godine dostavlja Evropskoj komisiji (EK) na ocjenu, koja kasnije prati njegovo sprovođenje. EK na osnovu ispunjenosti obaveza iz PER-a procjenjuje da li je i koliko Crna Gora napredovala u ekonomskim reformama.
Kako je juče saopšteno na javnoj raspravi, Vlada će do kraja godine usvojiti PER i poslati ga Skupštini, koja o njemu ne odlučuje već se samo sa njim upoznaje, a zatim Evropskoj komisiji.
Dok se iz Vlade za domaće potrebe najavljuje apsolutna zaposlenost i nastavak ekonomskog rasta koji treba da napuni državni budžet i dovode do snažnog rasta standarda građana, u dokumentu Evropskoj komisiji se pominje simboličan rast zaposlenosti, blagi rast produktivnosti i simboličan rast zarade tek mrvicu iznad stope inflacije.
“U periodu 2024-2026, predviđen je prosječni rast zaposlenosti od oko 2%, uz dalji rast zarada, po osnovu blagog rasta produktivnosti u privatnom sektoru (procijenjeno potencijalnim rastom), rasta inflacije i usklađivanja plata u javnom sektoru. Očekuje se da će i u srednjem roku, uprkos trajućim inflatornim pritiscima, realna prosječna zarada u državi porasti oko 0,7%, shodno preliminarnim makroekonomskim prognozama”, navedeno je u dokumentu.
Realan rast prosječne zarade se dobija kada se od procenta rasta iznosa zarade oduzme stopa inflacije. Tako će prema prognozi iz ovog dokumenta realna vrijednost prosječne zarade na kraju 2026. godine biti za svega 0,7 odsto veća od sadašnje.
I do ovog simboličnog rasta zarada doći će na osnovu, kako je navedeno, blagog rasta produktivnosti u privatnom sektoru i usklađivanja plata u javnom sektoru. Za narednu godinu bilo je predviđeno usklađivanje zarada u prosvjeti, državnoj upravi i pravosuđu (oko 38 hiljada radnika) za 10 odsto, ali je nova Vlada to zasada odbila dok iz ovih sindikata prijete i štrajkovima početkom naredne godine ako ne budu ispunjeno ono što su sa prethodnom Vladom dogovorili prilikom potpisivanja granskih kolektivnih ugovora.
Tako da i teret dostizanja rasta prosječne zarade od pet odsto pada na rast produktivnosti u privatnom sektoru.
Programom se predviđaju i alternativni scenariji ukoliko u naredne tri godine ne dođe do očekivanog rasta potrošnje domaćih građana, stranaca sa privremenim boravkom i turista.
“Kako su makroekonomski izgledi u kratkom roku izrazito neizvjesni i podložni fluktuacijama, neophodno je izraditi dodatni scenario makroekonomskih kretanja, koji uzima u obzir eventualnu materijalizaciju potencijalnih rizika i izazova po srednjoročni rast. Oni se odnose i na spoljno i domaće okruženje, a dominantno uključuju neizvjesnu geopolitičku situaciju, dalje inflatorne pritiske, kao i domaće faktore stabilnosti javnih finansija i ograničenog fiskalnog prostora”, navedeno je u dokumentu.
Ključne pretpostavke alternativnog scenarija nižeg rasta uključuju dalje pogoršanje nepovoljnih izgleda na globalnom nivou, usporavanje rasta ekonomija zemalja EU, pad nivoa direktnih stranih investicija, pogoršanje trgovinskog bilansa, visoke referentne kamatne stope, visoku stopu inflacije u državi, izostanak realizacije infrastrukturnih projekata i unutrašnju nestabilnost.
Koordinatorka izrade PER-a dr Bojana Bošković kazala je da je Evropska komisija tražila da Crna Gora ovim dokumentom predvidi sprovođenje šest strukturnih ekonomskih reformi.
Prva strukturna reforma je unapređenje poslovnog okruženja i formalizacija ekonomije, a time se želi podstići bolje poslovno okruženje, povećanje broja preduzeća, formalne zaposlenosti i prihoda države. To bi se postiglo sprovođenjem mjera iz Programa za suzbijanje neformalne (sive) ekonomije.
Predviđena je i reforma preduzeća u većinskom vlasništvu države, tako što bi se definisao jasan strateški pristup u nadzoru nad njihovim radom.
Planira se i reforma kojom bi bila povećana energetska otpornost u primjeni zelene agende, kako bi se uskladili sa energetskim i klimatskim ciljevima do 2030.
Ostale strukturne reforme su “Digitalizacija u funkciji održivosti ekonomije”, “Unapređenje okvira za bolju zapošljivost mladih i veći kvalitet obrazovanja” i “Povećanje djelotvornosti sistema socijalne i dječje zaštite”.
U dijelu diskusije o predlogu PER-a, javio se samo jedan učesnik predsjednik Skupštine Unije poslodavaca Slaviša Šćekić , koji je zamjerio što Vlada za program reformi prvo traži saglasnost od Evropske komisije a da prethodno nije dobila saglasnost od njenih građana i poslodavaca koji, kako je kazao, sve to treba da plate.
“Mi treba da vam budemo važniji od Evropske komisije”, kazao je Šćekić.
On je naveo da se slične reforme o ukidanju biznis barijera i podsticanja preduzetništva, digitalizaciji i boljem obrazovanju, pišu godinama a da nije bilo ozbiljnih rezultata.
“Najveću biznis barijeru je napravila Vlada drastičnim povećanjem zarada i velikim zaposlenjima u javnom sektoru. Privatnik koji novac mora da zaradi na tržištu pa ne može biti konkurentan Vladi kada treba da zaposli i zadrži radnika. Sada svi žele da rade u državnoj upravi, plate nema ispod 900 eura, slobodni dani, praznici, možeš u bolovanje kad hoćeš i po nekoliko mjeseci… Toga nema kod privatnika jer bi bankrotirao”, kazao je Šćekić.
On je naveo i da obrazovanje nije prilagođeno potrebama tržišta, kao i da se o tome priča godinama.
“Imamo razne diplomirane menadžere za sve i svašta a koji ne umiju preći ulicu. Nama ne nedostaje samo stručna radna snaga, već bilo kakva radna snaga. Odoše u javnu upravu ili iz zemlje. Ne odlaze samo zbog nižih zarada već i zbog ukupnog ambijenta. Uzalud su strane investicije ako nemamo radnika. Sada neka neko napravi tri najluksuznija hotela, kako će raditi, gdje će naći radnike”, kazao je Šćekić.
On je ukazao da se rast ekonomije zasniva na potrošnji 120 hiljada stranaca koji sada privremeno borave u Crnoj Gori.
“Šta će biti kada se oni vrate kući, a rat će jednom prestati. Na čime ćemo onda zasnivati rast i ovoliku javnu potrošnju”, kazao je Šćekić.
Prema njegovim riječima, suštinske reforme su neophodne, ali one moraju obuhvatiti sprovođenje nepopularnih mjera.
“Da li za ove tri godine planirate smanjivanje javne administracije”, pitao je Šćekić, navodeći da su sve ove njegove primjedbe dobronamjerne.
Predstavnici grupe koja je pripremala PER su kazali da dokument prave na zahtjev EK, da će najavljene mjere biti sprovedene, kao i da sve primjedbe shvataju dobronamjerno. Ipak, nisu odgovorili na pitanje da li će javna administracija biti smanjena.
