Ministar pravde Andrej Milović zatražio je od predsjednika Višeg suda u Podgorici Borisa Savića da tom resoru dostavi podatke o predmetima u kojima skoro tri godine nije izrečena prvostepena presuda, zbog čega su se mnogi od okrivljenih našli na slobodi.
Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, kako je više puta saopšteno iz te institucije, opterećeno je velikim brojem predmeta, a kubure i s manjkom sudijskog kadra.
Iz Ministarstva pravde, kojim odnedavno rukovodi Andrej Milović, u odgovorima na pitanja našeg lista naveli su da je činjenica da je efikasnost rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici umanjena zbog nedostatka prostornih kapaciteta i ljudskih resursa.
– U cilju pronalaženja adekvatnih i održivih rješenja za prevazilaženje problema nastalih u radu Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, Ministarstvo pravde je dopisom zatražilo od Višeg suda u Podgorici da dostavi informacije koja će sadržati podatke o poslovnim oznakama predmeta u kojima je okrivljenima prije skoro tri godine određen pritvor, a da u tim predmetima još uvijek nije donijeta prvostepena presuda (sa naznakom datuma isticanja pritvorskog roka od tri godine), imenima i prezimenima okrivljenih kojima je određen pritvor u navedenim predmetima, kao i imenima i prezimenima postupajućih sudija u navedenim predmetima – saopštili su za „Dan“ iz Ministarstva pravde.
Kad je riječ o broju sudija u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, podsjećaju da to za svaki sud utvrđuje Sudski savjet. Pojašnjavaju da se odluka donosi na osnovu okvirnih mjerila rada za određivanje potrebnog broja sudija i državnih službenika i namještenika u sudu, a da predlog za utvrđivanje broja sudija daje predsjednik suda.
– Ministarstvo pravde će kroz učešće ministra pravde u radu Sudskog savjeta, kao i kroz izmjenu i unapređenje postojećeg legislativnog okvira, imati aktivnu ulogu i dati značajan doprinos u unapređenju efikasnosti rada pravosuđa – naveli su iz ministarstva.
Doskorašnji ministar pravde Marko Kovač predložio je na sjednici Sudskog savjeta u oktobru da se problem dugog trajanja postupaka pred Specijalizovanim vijećem Višeg suda u Podgorici riješi premještanjem sudija Vrhovnog suda i Apelacionog suda na ispomoć. Kako je tada kazao, ukoliko to bude odbijeno, Sudski savjet treba da donese odluku o povećanju broja sudija. Ideja o slanju ispomoći nije naišla na pozitivan odgovor.
– Niko od sudija Apelacionog suda i Vrhovnog suda nije u mogućnosti da bude poslat na ispomoć u Specijalno odjeljenje Višeg suda – navedeno je u odgovoru koji je v.d. predsjednice Vrhovnog suda ubrzo dobila od svojih kolega kojima je uputila dopis dan nakon što je Sudski savjet naložio da se ispita mogućnost slanja pojačanja u Specijalno odjeljenje Višeg suda.
Na sjednici Sudskog savjeta održanoj sredinom septembra saopšteno je da specijalizovano odjeljenje, koje vodi postupke protiv pripadnika organizovanih kriminalnih grupa kojima se na teret stavljaju najteža krivična djela, ima skoro 140 predmeta zaostalih u radu.
Predsjednik podgoričkog Višeg suda Boris Savić ukazao je na nedovoljan broj sudija, neadekvatne zarade i prekovremeni rad sudija iz građanskog odjeljenja, ali i na zastarjelost pojedinih odredaba ZKP-a, od kojih se mnoge, kako je naveo, ne mogu primijeniti.
Ministar Kovač tada je istakao da problem vidi u lošoj organizaciji, naglašavajući da o pomenutim problemima nije bio obaviješten u dovoljnoj mjeri.
Kovač je tada pitao koliko osoba bi uskoro moglo da izađe iz pritvora zbog isteka roka od tri godine.
Savić je odgovorio da do kraja godine postoje tri takva predmeta u kojima je 14 okrivljenih u pritvoru.
– Ne kažem da se ovi predmeti neće završiti, ali prijeti opasnost da bi to moglo da se dogodi. Nisam pravio analizu da li se ovih 14 lica po nekom drugom osnovu ponovo može vratiti u pritvor – naveo je Savić.
Sudija Vesna Kovačević, koja je ujedno i portparol Višeg suda u Podgorici, kazala je nedavno da u specijalizovanom odjeljenju trenutno postupa šest sudija i da u prosjeku imaju po 25 predmeta u radu.
