Privremene institucije u Prištini donele su odluku da osnuju Institut za ratne zločine počinjene na KiM u periodu od 1998. do 1999. godine, a izvršni direktor, kako javljaju mediji, biće Atde Hetemi sa univerziteta u Prištini. Ideja je da ovaj institut, između ostalog, prikuplja dokaze kojima bi bila potkrijepljena najavljena tužba za genocid protiv Srbije.
Kako javljaju prištinski mediji, oko tužbe su angažovani premijer privremenih institucija Aljbin Kurti, predsjednica Vljosa Osmani i predsjednik skupštine Gljauk Konjufca, a vijest o njenoj pripremi saopštila je ministarka pravde Aljbuljena Hadžiju.
I Kurti je na sjednici vlade naglasio da se Institut za ratne zločine formira kako bi se isključivo bavio istraživanjem zločina Srbije na KiM u periodu 1998-1999, jer ona „ne sme ostati nekažnjena“. Međutim, uprkos pompeznim najavama, Priština tužbu za genocid pred Međunarodnim sudom pravde neće moći da podnese iz formalno-pravnih razloga.
– Neke države su priznale Kosovo*, druge nisu, ali se ono već dugo ponaša kao da jeste država, pa shodno tome pravi institute i sudove. Uprkos tome, Kosovo* ne može da tuži Srbiju za genocid jer nije članica Ujedinjenih nacija, niti je potpisnica Konvencije o genocidu. Pred Međunarodnim sudom pravde tužbe za genocid mogu da podnose samo države potpisnice Konvencije, što Srbija jeste, a Priština nije – objašnjava za „Novosti“ akademik prof. dr Tibor Varadi.
U teoriji, ovu tužbu mogla bi da podnese neka druga država, ranije se u tom kontekstu pominjala Albanija, ali bi i to bilo teško pravno sprovodivo, budući da bi moralo da se dokaže kako se predmet tužbe direktno odnosi i na Albaniju.
Iznoseći podatak da se više od 1.600 ljudi još vodi kao nestalo na Kosmetu, Kurti je propustio da kaže da nisu u pitanju samo Albanci.
Kako je za „Novosti“ potvrđeno u Vladinoj Komisiji za nestala lica u Beogradu, od 1.615 onih čija je sudbina još nepoznata, 569 su Srbi i nealbanci. On je optužio Srbiju i za odbijanje saradnje kada je u pitanju potraga za nestalima, iako smo više puta čuli od Veljka Odalovića, predsjednika srpske Komisije za nestale, da je proces potrage i identifikacije blokiran zahvaljujući Kurtiju.
– Poslednja sjednica Radne grupe za nestala lica, kojoj predsjedava Međunarodni komitet Crvenog krsta, održana je u Beogradu 2021. – kaže Ljiljana Krstić, načelnik Odjeljenja za nestala lica u okviru istoimene Komisije.
– Sledeći sastanak trebalo je da bude u Prištini, ali do njega nikada nije došlo. Ni po jednom zahtevu, ni Beograd ni Priština ne mogu da postupaju bez njegove verifikacije na Radnoj grupi, koju Priština blokira. Postupili smo po svakom njihovom zahtjevu i mi jesmo za saradnju – navela je Krstić.
Poslednje potrage za nestalima vršene su lane. Prištinski organi vršili su pretragu terena Javor i Repa kod Podujeva, gdje se sumnjalo da bi moglo biti sahranjenih Srba i nealbanaca, ali bez rezultata. U pitanju su postupanja po zahtjevima od prije skoro deceniju. Takođe, po riječima Ljiljane Krstić, u maju prošle godine bilo je i naših pretraga terena kod Sjenice, ali bez rezultata.
U tamošnjoj mrtvačnici nalazi se 350 posmrtnih ostataka, od čega je sigurno 70 srpskih i nealbanskih, a beogradska delegacija, iako je to dogovoreno, ni posle dvije godine nije pozvana da prisustvuje reviziji.
Zanimljivo je da se osnivanje Instituta dešava u trenutku kada se u Specijalizovanim većima u Hagu održava suđenje četvorici bivših lidera tzv. OVK, među kojima su Hašim Tači i Kadri Veselji, a u Prištini se, po nalogu suda, vrše pretresi kuća Hašijevih saradnika. Tači, Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići optuženi su za progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje i ubistva. Ova djela su kvalifikovana kao zločini protiv čovječnosti i ratni zločini.
