Republikanac Džim Džordan ni juče nije uspio da obezbijedi sebi dovoljan broj glasova poslanika iz sopstvene stranke kako bi uspio da postane novi predsjednik Predstavničkog doma Kongresa SAD, a na ovom, drugom glasanju, dobio je čak manji broj glasova nego na prvom, javljaju svjetski mediji.
Džordanovom imenovanju na funkciju prije dva dana se suprotstavilo 20 njegovih kolega iz Republikanske stranke, koja u Predstavničkom domu drži veoma tanku većinu. U drugom, današnjem glasanju, broj njegovih stranačkih protivnika uvećao se za 22.
Džordan je jedan od osnivača „Kokusa slobode“, najkonzervativnijeg krila Republikanske stranke koje je izdejstvovalo da republikanski centrista Kevin Makarti bude smijenjen sa funkcije prvog čovjeka Predstavničkog doma – nakon što je on uz podršku manjinskih demokrata izdejstvovao usvajanje privremenog budžeta i spriječio prestanak finansiranja federalnih službi.
Poslije Makartijevog istorijskog rušenja – to se nikada nije desilo nijednom predsjedniku Predstvničkog doma – prvi kandidat za funkciju bio je Stiv Skaliz, koji je dobio više glasova od Džordana, iako je Džordana podržao Donald Tramp kao i dalje najuticajnija figura u Republikanskoj stranci.
Međutim, Skaliz nije dobio potrebnu većinu da postane predsjednik pa se povukao, a onda je Džordan odlučio da sam to pokuša.
Poslije druge runde glasanja, u kojem se broj Džordanovih protivnika povećao, gotovo je sigurno da on nema šanse da postane novi prvi čovjek Predstavničkog doma, ocjenjuje Asošijeted pres.
Ta agencija takođe ocjenjuje da je sada izuzetno nejasno šta će dalje dešavati dok gnjevni, frustrirani republikanci tragaju za drugim opcijama.
Jedna dvostranačka grupa poslanika predložila je vanredni plan za izlazak iz sadašnje, veoma teške situacije: da se sadašnjem, privremenom predsjedniku Predstavničkog doma, centristi Patriku Mek Henriju – inače savezniku smijenjenog Makartija – daju veća ovlašćenja kako bi blokirani donji dom Kongresa mogao da obavlja bar neke rutinske poslove.
Mek Henri bi, ukazuje AP, mogao dobiti privremena ovlašćenja koja su osmišljena nakon terorističkih napada od 11. septembra 2001. godine – za slučaj da se mora obezbijediti kontinuitet vlade. Ovaj koncept dobija podršku nekih od najviđenijih republikanskih poslanika.
Džordan, međutim, ne odustaje i najavljuje ostanak u trci za šefa Predstavničkog doma.
„Razgovaraćemo sa članovima (stranke, poslanicima), nastavićemo da radimo na tome“, rekao je Džordan poslije neuspješnog glasanja.
Nova glasanja, međutim, nisu zakazana, a Džordan je svojim kolegama uputio apel: „U ovome smo već dvije nedjelje. Američki narod zaslužuje da ima vladu koja funkcioniše“.
Sa blokiranim Predstavničkim domom, Kongres ne može da usvoji paket pomoći Izraelu, paket pomoći Ukrajini, a ne može ni da usvoji budžet, s obzirom da sadašnji, privremeni, traje samo do novembra. Ukoliko ne bude usvojen, u federalnoj vladi i federalnim službama plate se neće isplaćivati.
