Ako se ovog vikenda ne postigne dogovor sa menadžmentom Aerodroma Crne Gore (ACG) i sa resornim ministrom kapitalnih investicija Ervinom Ibrahimovićem u vezi sa novim Kolektivnim ugovorom, povećanjem zarada zaposlenima od 20 odsto i izmjenama obračunske vrijednosti koeficijenta za plate, sindikalne organizacije aerodroma u Tivtu i Podgorici mogle bi naredne sedmice da oragnizuju jednočasovne štrajkove upozorenja.
Sindikalci su već ranije zatražili od menadžmenta da donese zvaničnu odluku o minimumum procesa rada za slučaj da se štrajk mora dodatno radikalizovati, potvrđeno je to nezvanično “Vijestima” iz krugova bliskim sindikalnim rukovodstvima oba aerodroma.
Za četiri posljednja mjeseca menadžment i sindikalci su održali šest sastanaka koji nisu doveli do dogovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora i zahtjeva za povećanje plata za 20 odsto.
Predsjednik Odbora direktora ACG Eldin Dobradžić je sindikalcima poručio da su plate radnika ACG već uvećane 23,6 odsto primjenom programa “Evropa sad”, te da kompanija nema mogućnosti da im sada još za petinu poveća plate jer bi to bio dodatni trošak od tri miliona. Menadžmet je sindikalcima ponudio uvećanje zarada prvo u iznosu od 5 odsto, pa onda nakon dodatnih kalkulacija u iznosu 7-8 odsto, što su oni odbili.
“Vijesti” čekaju od rukovodstva državne firme zvanični odgovor na pitanje šta će uraditi da preduprijede štrajk upozorenja zaposlenih.
“Vijesti” su došle do dokumentacije (zapisnika i popratnih akata) sa do sada održanih bezuspješnjih sastanaka izvršnog menadžmenta i članova Odbora direktora ACG sa predstavnicima sindikata a koji su proteklih mjeseci pokušali u direktnoj komunikaciji da nađu kompromis u vezi sa radno-pravnim pitanjima, odnosno zahtjeva za značajno povećanje plata radnicima.
Menadžment je sindikatima 13. maja uputio predlog izmjena i dopuna aktuelnog Kolektivnog ugovora u ACG. Prema dokumentaciji, ključne izmjene Kolektivnog ugovora koje inicira menadžment su u dijelu umanjivanja obračunske vrijednosti koeficijenta (OVK), a koje bi pratilo proporcionalno uvećanje koeficijenta složenosti poslova čime bi zarade radnika ostale iste ili blago povećane, ali bi kompanija imala povoljniju situaciju u vezi sa brojnim sudskim sporovima koju protiv nje vode zaposleni za navodno uskraćen dio primanja iz proteklih godina.
Uz to, menadžment u izmijenjenom Kolektivnom ugovoru uvodi i pravni osnov da se kroz naknadno donošenje posebnog pravilnika, predvide podsticajne mjere za zaposlene koji se odgovorno odnose i održavaju validnost svojih stručnih licenci za obavljanje posebih poslova na aerodromima, te se preciznije definišu obaveze poslodavca u vezi sa prevozom radnika.
Izvršni menadžment ACG na čelu sa izvršnim direktorom Vladanom Draškovićem , prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, odlučan je da eliminiše najveći dio potencijalnih ekonomskih rizika za poslovanje kompanije koje sobom nosi mogućnost da radnici nastave sa brojnim tužbama sporeći način obračuna tzv. startnog dijela plata, kao i da poboljša efikasnost rada ACG tako što će stimulisati radnike koji se odgovorno odnose prema svojim obavezama, stiču i održavaju jednu ili poželjno više stručnih licenci. Postojeća normativa poslodavcu ne daje mogućnost da gubitkom posla sankcioniše radnike koji namjerno gube licence i time sebi obezbjeđuju lakša radna mjesta na koja ih poslodavac onda mora prerasporediti, a ACG-u istovremeno konstantno nedostaje operativnog osoblja sa adekvatnim licencama. Stoga je Drašković predložio obrnutu logiku – novčano stimulisanje radnika koji se odgovorno odnose prema obavezama i rade na svojoj stručnoj osposobljenosti i usavršavanju kroz sticanje i održavanje licenci.
Prema dokumentaciji u koju “Vijesti” imaju uvid, za Draškovića je najvažnije da se, kako kaže, “eliminiše nož koji neko stalno drži pod rebrima ACG i kojim stalno lagano pušta krv kompaniji” u obliku višemilionski vrijednih tužbi zaposlenih protiv ACG zbog lošeg rada ranijih menadžmenta, a koji je rezultirao i manje isplaćenim primanjima radnika.
“Zalažući se za potpuno očuvanje svih stečenih radničkih prava, istovremeno izražavam snažno protivljenje pojavama koje su sistemu ACG nanijele ozbiljnu štetu, a proizilaze iz postojećih rješenja. Kako su sporna rješenja i dalje na snazi, vremenom raste opasnost da se štetno dejstvo nastavi i produbi”, naveo je Drašković u jednom od svojih pisanih obraćanja čelnicima sindikata Aerodroma Podgorica, Slobodanu Martinoviću i Aerodroma Tivat Ljubiši Džudoviću .
Tokom pregovora iznijet je i podatak da su ACG za vrijeme mandata bivšeg izvršnog direktora Danila Orlandića (SD) sa zaposlenima zaključili vansudska poravnanja “po kojima je izvršena isplata razlika u zaradi na ime startnog dijela zarade za period od 2011. do januara 2019. u ukupnom iznosu od 6.553.174,77 evra.”
Problem i dalje traje jer su zaposleni nastavili da po istom osnovu tuže ACG pa je od 16. januara 2019. do 5. septembra ove godine, podnesno još 175 tužbi. Prema mišljenju izvršnog menadžmenta, najbolji način da se to preduprijedi je izmjena Kolektivnog ugovora u dijelu OVK koji bi sa aktuelnih 358 evra, bio smanjen na iznos od 90 do 120 evra. Sindikat se tome zasada odlučno protivi jer, kako nezvanično objašnjavaju, nemaju povjerenja u poslododstvo da će im adekvatnim uvećanjem koeficijenata složenosti posla, zadržati iste ili obezbijediti malo uvećane zarade.
Nekoliko stotina radnika ACG su u protekle četiri godine tužili kompaniju zbog toga što su im u periodu od 2011. do kraja 2018. godine obračunavali manji startni dio zarade, isplaćivali manje naknade za topli obrok od onih koje je trebalo da dobiju, odnosno nije isplaćivana zimnica, prekovremeni rad i troškovi prevoza. U prosjeku, ova potraživaja, odnosno tužbeni zahtjevi po zaposlenom iznose između 15 i 16.000 evra, pri čemu se najveći dio tih dugovanja ACG prema radnicima odnosi na manje isplaćeni startni dio njihovih zarada.
Ova potraživanja zaposlenih ACG koja su prema nalazu revizora za 2020. godinu tada iznosila više od 14 miliona evra i najvećim su dijelom nastala za vrijeme dok je Aerodromima kao izvršni direktor rukovodio Milovan Đuričković (SDP, a kasnije SD), a u manjoj mjeri za vrijeme mandata njegovog nasljednika Danila Orlandića (SD). Nijedan od njih dvojice, kao ni od članova bivših DPS-SP-SD-BS Odbora direktora, do sada nisu prozivani na odgovornost zbog višemilionske štete koju je po tom osnovu pretrpjela ova kompanija.
Sindikalci su insistirali i da se stimulacije na zaradu ove godine, kako je to predložio menadžment, ne isplaćuju samo zaposlenima na mjestu kontradiverzionih operatera koji su najopterećenji poslom, već svim radnicima, te poručili da “ne treba praviti razlike između zaposlenih, te da pravo na stimulans treba da ostvaruju svi zaposleni podjednako”
Sindikat je insistirao i da svi zaposleni u operativnim službama na aerodromima na avgustovsku platu, dobiju stimulaciju od 20 odsto “bez selektivnog nagrađivanja pojedinih službi”.
Iz dokumetacije se vidi da dio radnika koji nije odustao od tužbi kasnije je većinom na sudu dobijao ACG, ali su sudovi određivali različite odštete jer su sudije različito računale OVK – u iznosu od 90 evra kako ga definiše Opšti kolektivni ugovor, do 358 evra kako piše u aktuelnom Kolektivnom ugovoru.
Menadžment je predstavncima sindikata 11. avgusta ove godine poručio da nejasnoću stvara startna obračunska zarada i da to nijesu mogli da utvrde ni vještaci koju su angažovani.
„Pomoćnica izvršnog direktora ACG za finansijsko-računovodstvene poslove Ana Tošanić-Radunović na sastanku menadženta ACG sa predstavnicima sindikata 11.avgusta je kazala da se „obračun zarada radi u skladu sa Kolektivnim ugovorom i da nejasnoću stvara što znači startna obračunska zarada“.
Istakla je da je po tom pitanju do sada angažovano nekoliko vještaka finansijske struke kako bi se riješio ovaj problem, „ali da nisu mogli utvrditi što je stratna obračunska zarada“.
Predsjednik Odbora direktora ACG Eldin Dobardžić (URA) je na istom sastanku naglasio da je cilj menadžmenta da kroz izmjene i dopune Kolektivnog ugovora „se stane sa tužbama zaposlenih u Društvu u dijelu koji se odnosi na problematiku obračuna startnog dijela zarade“. Vladan Drašković inače, nastoji da smanji broj radnika ACG na način da kada prirodnim putem (odlaskom u penziju i slično) iz kompanije odu tri radnika, ACG umjesto njih zaposli najviše dva nova radnika“.
Sindikalcima je tada predočeno da su za angažovanje advokata u sudskim sporovima po tužbama radnika i za zatezne kamate od 2022. do kraja jula ove godine potrošili 828.177 evra.
Menadžment je tada, kako se navodi u dokumentaciji, saopštio da je na platnom spisku bilo 790 zaposlenih na neodređeno vrijeme, 126 zaposlenih na određeno vrijeme i 23 na ugovor o privremenim i povremenim poslovima zbog potreba sezone.
