„Mi smo miroljubiva zemlja. Nećemo poslati jedan jedini metak Ukrajini“.
To je bila poruka Roberta Fica pristalicama na jednom od predizbornih mitinga uoči izbora 30. septembra, na kojima je populistički bivši premijer favorit.
Ako ispuni obećanje, to će biti velika promjena za Slovačku, koja je do sada bila čvrst saveznik susjedne Ukrajine u ratu protiv Rusije. Bratislava je poslala oružje i ponudila snažnu političku podršku članstvu Ukrajine u Evropskoj uniji i NATO.
“Svakako će morati da sjednu i dogovore se”, rekao je Fico o zaraćenim stranama. “Rusija nikad neće napustiti Krim, nikad neće napustiti teritorije koje kontroliše”.
Iako Ficova pobjeda nije garantovana, njegova retorika tokom kampanje je zabrinula saveznike Slovačke, prema riječima visokih zapadnih diplomata. On je kritikovao sankcije protiv Rusije, pozvao na približavanje sa Moskvom kada se rat završi i obećao da će blokirati članstvo Ukrajine u NATO ako se ikad pojavi ta mogućnost.
Fico (59) je tokom kampanje rekao da je rat “počeo 2014. kada su ukrajinski nacisti i fašisti počeli da ubijaju ruske građane u Donbasu i Lugansku”, čime i Moskva opravdava podršku separatistima koju su osvojili teritoriju na istoku Ukrajine.
Ficov glavni rival je liberalna prozapadna, ekonomski reformistička partija Progresivna Slovačka (PS) Mihala Šimečke (39), koji je na Oksfordu diplomirao političke nauke. Šimečka, koji je potpredsjednik Evropskog parlamenta, upozorio je da bi politika koju Fico propagira gurnula Slovačku u izolaciju i obećao da će nastaviti da podržava Ukrajinu.
Slovački birači su umorni od ekonomskih nedaća izazvanih kovid restrikcijama, visokom inflacijom povezanom sa ratom u Ukrajini i porastom ilegalne imigracije. Dezinformacije na društvenim mrežama su pojačale podjele među biračima i doprinijele skepticizmu javnosti povodom pružanja podrške Ukrajini, prema riječima sociologa.
“Ne bi trebalo da ih podržavamo (Ukrajinu) oružjem jer zlo samo stvara još više zla”, izjavila je za Rojters penzionerka Eleonora Tanacova (68). “Ovaj rat se nikad neće završiti ako nastavimo da ih podržavamo”.
U dvije od četiri posljednje ankete, Ficova stranka SMER-SSD je bila u tijesnom vođstvu u odnosu na PS. U posljednjoj anketi koji je sprovela agencija AKO, PS je bila ublagoj prednosti sa 18 odsto podrške. SMER-SD je imao 17,7 odsto, 1,7 procentnih poena manje nego sredinom septembra.
Vlada predvođena Ficovom strankom mogla bi na neki način udružiti Slovačku sa susjednom Mađarskom, koja se sukobljava sa zapadnim partnerima oko niza pitanja, od vladavine prava do Ukrajine.
Ficov pragmatizam tokom prethodnih mandata, kada je uveo Slovačku u eurozonu i izbjegavao sporove sa EU i NATO partnerima, donekle ublažava zabrinutost.
Fico je dao ostavku 2018. nakon protesta protiv korupcije poslije ubistva istraživačkog novinara Jana Kucijaka i njegove vjerenice. Usvojio je više proruske stavove, pojačane dezinformacijama na društvenim mrežama, kao opozicija koaliciji desnog centra koja je vladala od 2020. Koalicija se raspala prošle godine i zamijenjena je vladom u tehničkom mandatu.
“Odbijamo izjave i stavove da je trenutni rusko-ukrajinski sukob i naš sukob”, rekao je Fico za Rojters putem i-mejla.
Politički analitičar Grigorij Mesežnikov kaže da je Fico, uprkos žustroj retorici, ranije izbjegavao nepotrebne sukobe sa Briselom ili NATO saveznicima, ali da bi ga ohrabrilo savezništvo sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
“Orban je uspio da makar komplikuje usvajanje paketa sankcija (protiv Rusije) … Fico će raditi isto to. Oni će podržavati jedan drugog”, rekao je Mesežnikov, predsjednik Instituta za javne poslove iz Bratislave.
“On će zaustaviti slanje oružja (Ukrajini), on na tome dobija podršku”.
Fico je kritikovao prolazak migranata kroz Slovačku i rekao u televizijskoj debati u utorak da će odmah uvesti kontrolu na granici sa Mađarskom.
Kako ukrajinska ofanziva još nije napravila veliki proboj, namećući pitanja o tome koliko će još saveznici pružati finansijsku i vojnu pomoć, lideri EU i NATO se trude da održe jedinstven front protiv Moskve, piše Rojters.
Fico se 2022. suočio sa krivičnim prijavama zbog korišćenja osjetljivih informacija o političkim protivnicima. Optužbe, koje je on negirao, odbačene su, iako se istraga nastavlja. Fico je tražio smjenu specijalnog državnog tužioca koji se bavi slučajevima korupcije na visokom nivou. Brisel bi pomno pratio sve takve korake, koji bi mogao da uskrati finansijsku podršku – kao što je to slučaj sa Poljskom i Mađarskom – ako procijeni da su u suprotnosti sa vladavinom prava, rekao je jedan diplomata EU za Rojters.
Slovačkoj je finansijska podrška prijeko potrebna s obzirom na prognozirani fiskalni deficit od 6,85 odsto BDP ove godine, najveći u eurozoni.
Ukrajinski zvaničnici kažu da ih brine mogućnost koalicije sa Orbanom unutar EU, ali primjećuju da Mađarska obično ne kvari slogu povodom važnih odluka tako da se očekuje ograničeni spoljnopolitički uticaj ako Fico pobijedi.
Katarina Klingova iz instituta Globsec kaže da je Slovačka odavno plodno tlo za proruske narative, zahvaljujući svom istorijskom afinitetu, niskom povjerenju u javne institucije i političarima koji su nekada marginalne narative preselili u politički mejnstrim.
“Vidjeli smo da su ti narativi bili na ivici informacionog spektra (2015), ali sada u skoro svakoj debati na TV-u ima nekog političkog predstavnika koji koristi dezinformacione narative”, rekla je Klingova.
“Oni ne moraju nužno da podržavaju Kremlj…, ali definitivno idu naruku Rusiji”.
Više od 40.000 Slovaka je početkom 2023. potpisalo peticije da ne budu pozvani u slučaju mobilizacije, nakon lažnih objava na društvenim mrežama da se možda spremaju pozivi za učešće u ratu u Ukrajini. Prevara je razotkrivena, ali je reakcija pokazala koliko je snažan uticaj lažnih informacija povodom ukrajinskog rata među 5,5 miliona stanovnika Slovačke.
“Zahvaljujući široko rasprostranjenom nezadovoljstvu građana sukobima između prozapadno orijentisanih slovačkih političara koji su došli na vlast 2020. godine, i dubokim izvorima istinskog proruskog raspoloženja koji datiraju iz 19. vijeka, Rusija kuca na otvorena vrata”, piše “Njujork tajms”.
“Rusija se raduje”, rekao je Rastislav Kačer, bivši ministar spoljnih poslova i otvoreni pristalica Ukrajine. “Slovačka je velika uspješna priča po svojoj propagandi. Radila je naporno i veoma uspješno da iskoristi moju zemlju za izazivanje podjela u Evropi”, izjavio je za američki list.
Istraživanje javnog mnjenja širom istočne i centralne Evrope koje je Globsec sproveo u martu, pokazalo je da samo 40 odsto Slovaka krivi Rusiju za rat u Ukrajini, dok 51 odsto vjeruje da je ili Ukrajina ili Zapad “prvenstveno odgovoran”. U Poljskoj 85 odsto krivi Rusiju. U Češkoj 71 odsto smatra da je Rusija odgovorna.
Daniel Milo, direktor odsjeka za borbu protiv dezinformacija i drugih nevojnih prijetnji pri Ministarstvu unutrašnjih poslova, saglasan je da u Slovačkoj postoji plodno tlo za proruska osjećanja, ali dodaje da su Rusija i njeni lokalni pomagači iskoristili istinsku simpatiju ukorijenjenu u istoriji da posiju podjele i utiču na mišljenje javnosti o Ukrajini.
Među tim pomagačima su Hlavne Spravi, popularni antiamerički portal, i bajkerska grupa “Brat za brata”, koja je povezana sa ruskim moto klubom bliskim Kremlju “Noćni vukovi”.
Frilens novinar portala Hlavne Spravi, Bohuš Grabar, osuđen je ove godine za špijunažu nakon što ga je kamera uhvatila kako prima novac od ruskog vojnog atašea, koji je kasnije protjeran.
Brat za Brata, koji ima veliki broj pratilaca na društvenim mrežama i bliske veze sa ruskom ambasadom, u međuvremenu radi na zastrašivanju kritičara Rusije.
Peter Kalmus, 70-godišnji slovački umjetnik, rekao je prošlog mjeseca da su ga pretukli članovi te bajkerske grupe nakon što je oskrnavio spomenik iz sovjetskog doba u istočnom gradu Košice u znak protesta protiv ruskih zločina u Ukrajini. U martu su bajkeri napravili haos na javnoj debati koju je sponzorisala vlada o ratu u gradu blizu ukrajinske granice kojoj je prisustvovao Kačer, tada još ministar. Žestoke pristalice Rusije, koje su bajkeri dovezli autobusima, “skočili su na binu vrišteći i pljuvali nas”, rekao je Kačer.
Grigori Mesežnikov, koji je rođen u Sovjetskom Savezu, kaže da mnogi Slovaci “imaju u glavi izmišljenu romantičnu viziju Rusije koja u stvari ne postoji” i lako ih pokolebaju “laži i propaganda “ o Zapadu.
To je, dodao je, zemlju učinilo ranjivom za napore Moskve da iskoristi proruska osjećanja u nadi da će potkopati evropsko jedinstvo oko Ukrajine. Slovačka je mala zemlja, rekao je Mesežnikov, ali “ako izvadite čak i malu ciglu iz zida, ona se može srušiti”.
Luboš Blaha, bivši član hevi metal benda i autor knjiga o Lenjinu i Če Gevari, a sada zamjenik lidera SMER-a, je takođe jedan od najuticajnijih glasova naklonjenih Kremlju na društvenim mrežama i redovno osuđuje liberalnu predsjednicu Slovačke Zuzanu Čaputovu kao “fašistu”, a proukrajinske ministre kao “američke marionete”.
“Raspoloženje u Evropi se mijenja”, rekao je Blaha u jednom intervjuu, opisujući sukob u Ukrajini kao “rat američke imperije protiv ruske imperije” koji se ne može dobiti jer je Rusija nuklearna sila.
Insistirajući da ne navija za Rusiju, već samo za nacionalne interese svoje države, Blaha predviđa da će zemlje koje se protive naoružavanju Ukrajine uskoro “biti u većini, dok će pristalice Ukrajine biti u maloj manjini”, posebno ako Donald Tramp pobijedi na sljedećim predsjedničkim izborima u SAD.
Uoči izbora u Slovačkoj, obično mirnu zemlju preplavile su žestoke optužbe sa svih strana o stranom miješanju. Fico je optužio NATO za miješanje u kampanju, dok su njegovi neprijatelji uperili prst u Rusiju.
Opisujući stranku SMER kao “trojanskog konja” Rusije, Jaroslav Nađ, bivši ministar odbrane koji je predvodio inicijativu za slanje oružja Ukrajini, izjavio je ovog ljeta da je, prema obavještajnim izvještajima, jedan slovački državljanin koga nije identifikovao, posjetio Rusiju “da bi dobio finansijska sredstva u korist SMER-a”. Ali, pozivajući se na povjerljivost, on nije pružio nikakve dokaze i njege tvrdnje su odbačene kao predizborna kleveta.
Anketa koja je sprovedena između 20. i 26. septembra pokazala je da će SMER i PS osvojiti po 30 mjesta u 150-članom parlamentu, puno manje od većine, i biće im potrebni koalicioni partneri da bi vladale. Međutim, izborne kampanje u Slovačkoj često dovedu do dramatičnih preokreta u posljednjem minutu i formiranje koalicija će biti složeno zbog komplikovanog sistema glasanja. Na trećem mjestu u anketama je umjereno ljevičarska stranka Glas Petera Pelegrinija, bivšeg člana SMER-SSD i premijera od 2018. do 2020. On još drži opcije otvorenim, ali se smatra da je bliži Ficu.
Izglede da osvoji četvrto mjesto prema anketama ima krajnje desna partija Republika, koju vode bivši članovi otvoreno neonacističke partije Naša Slovačka, koja se protivi i članstvu u EU i NATO. U mogućoj Ficovoj koaliciji mogla bi se naći i ultranacionalistička Slovačka nacionalna stranka.
Četiri ostale političke grupacije i stranke mogle bi da pređu cenzus od pet odsto neophodan za ulazak u parlament. Njihovi rezultati će biti ključni za šanse SMER-a, odnosno PS-a, da formiraju koaliciju.
Kakav god bio ishod, ono što je sigurno je da je Fico ponovo važan igrač a politika koju on predstavlja je ponovo u modi. To je, kako ocjenjuje “Gardijan”, pokazatelj koliko je politika postala zbrkana i koliko je vjera u liberalnu demokratiju narušena u srcu Evrope.
