Međunarodni je dan podizanja svijesti o bacanju hrane, što je bio i povod da pitamo koliko hrane se godišnje baci u Crnoj Gori. Iz Banke hrane kažu da svaki građanin godišnje u prosjeku baci 83 kilograma, što je i više nego alarmantno, s obzirom na broj onih koji nemaju šta da jedu.
A takvih je mnogo, budući da samo jedna od četiri narodne kuhinje u Glavnom gradu dnevno nahrani tri stotine ljudi.
Da živimo u svijetu paradoksa pokazuje podatak da se godišnje u Crnoj Gori baci blizu 52 tone hrane, dok svaki četvrti odrasli i svako treće dijete živi u zoni siromaštva.
I dok NVO Banka hrane postavlja pitanje kako je moguće da država ne inicira Strategiju za smanjenje bacanja hrane, pokušali smo da saznamo koliko građana o tome vodi računa.
Građanin Marko Rakočević kaže da je bacati hranu grijeh, te da se ona uvijek može iskoristiti na bolji način.
„Ako već imamo ostatak hrane ili se daje to stoci i kokoškama a ako je već moramo baciti ja makar teško radim stavim na čisto mjesto gdje će se pretvoriti u zemlju i opet će nam se vratiti zemlja zemlji“, smatra on.
Samo jedna od četiri naradne kuhinje, kuhinja Mitropolije crnogorsko primorske u državi nahrani 700 usta – svima po obrok dnevno.
Koordinator organizacije „Čovjekoljublje“ Miško Radonjić kaže da se u današnje vrijem toliko baca hrana, a dosta je onih kojima treba.
„Pitanje je da li se svima može izaći u susret. Ako se to ravnomjerno podijeli i svi učinimo što je do sebe, sigurno ne bi bilo ljudi koji su u situaciji da nemaju hljeba“, poručio je Radonjić.
Godišnje se u svijetu proizvede znatno više hrane nego što se može pojesti. Samo zemlje EU proizvedu 90 miliona tona otpada od hrane.
Iz NVO Banka hrane kažu da se ovaj problem ne smije ignorisati, te da se mora podići svijest o stvaranju prekomjerenog otpada , ao i potrebu razvijanja odgovornosti proizvođača, trgovačkih lanaca, uvoznika hrane i ugostiteljskih obejakata.
