Rezultati novog istraživanja ukazuju na to da bi osobe sa krvnom grupom B mogle sporije da stare, što je otvorilo mnoga pitanja o tome šta ovu grupu izdvaja od ostalih.
Toni Vajs-Korej sa Univerziteta Stanford godinama proučava ove biološke misterije, s posebnim fokusom na ulogu faktora iz krvi u očuvanju vitalnosti. Njegova istraživanja ističu kako krv može otkriti važne informacije o „istrošenosti“ našeg tijela kako starimo, prenosi Nova.rs.
Razumijevanje krvne grupe B Krvne grupe se određuju specifičnim markerima na crvenim krvnim zrncima i antitelima koja kruže krvotokom. U ABO sistemu krvnih grupa, osobe sa grupom B imaju B antigen na svojim crvenim krvnim zrncima i proizvode antitela protiv A antigena. Samo oko 10 odsto svjetske populacije spada u ovu kategoriju. Naučnici su ispitivali da li ovaj jedinstveni marker može doprinijeti efikasnijem odgovoru na metaboličke promene, što bi moglo pomoći tim osobama da sporije stare, navodi se u izvještaju „National Library of Medicine“. Faktori dugovječnosti Još prije nekoliko decenija, naučnici su počeli da istražuju povezanost između krvnih grupa i životnog vijeka.
„Naši nalazi ukazuju na to da krvna grupa B može biti povezana sa izuzetnom dugovječnošću“, zaključili su Šimizu i saradnici u Tokiju još 2004. godine. Stručnjaci su dalje analizirali zašto bi ova grupa mogla nadmašiti druge po dugovječnosti. Neki ukazuju na efikasnije mehanizme obnavljanja i popravke ćelija, dok drugi smatraju da njihova tela lakše podnose metabolički stres, što ih može štititi od određenih zdravstvenih problema povezanih sa starenjem. Moguće negativne strane Naučnici napominju da osobe sa krvnom grupom B nisu imune na zdravstvene rizike. Istraživanja su pokazala blago povećanu vjerovatnoću za kardiovaskularne probleme kod ovih osoba. Dobre prehrambene navike, redovna fizička aktivnost i upravljanje stresom mogu smanjiti ovu ranjivost. Takođe, ova grupa ima reputaciju da je emocionalno osetljivija, pa neki smatraju da joj je potrebna snažna mreža podrške za očuvanje mentalnog zdravlja. Uvid u starenje organa Sve više dokaza ukazuje na to da starenje ne zahvata ravnomjerno sve djelove tijela. Neki organi mogu propadati brže od drugih, što povećava rizik od bolesti čak i kod ljudi koji djeluju zdravo spolja. Jedno obimno istraživanje analiziralo je više od 5.000 volontera kako bi odredilo biološku starost 11 organa na osnovu više od 4.000 proteina u njihovoj krvi. Ova studija je pokazala da oko 20% populacije ima ubrzano starenje bar jednog organa. Krv kao alat za procenu Postojeće metode često se oslanjaju na epigenetske promjene u DNK za procenu starenja, ali one zahtevaju uzorke tkiva koje je teško prikupiti iz svakog organa. Krv, međutim, lako je dostupna i može pružiti trenutni uvid u nivoe proteina povezanih sa različitim unutrašnjim sistemima. Alati zasnovani na veštačkoj inteligenciji analiziraju hiljade ovih proteina i povezuju specifične nivoe sa pojedinačnim organima, otkrivajući koji djelovi tijela stare brže nego što bi trebalo. Ovi podaci bi u budućnosti mogli da se koriste za izradu personalizovanih strategija za usporavanje propadanja organa. Praktične posljedice Sama ideja da se otkrije starenje organa pre nego što se pojave ozbiljni simptomi deluje primamljivo, ali nosi i važne dileme. Saznanje da ste u riziku od bubrežne ili srčane bolesti može vas podstaći na dodatnu pažnju, ali može i izazvati anksioznost ako ne postoji konkretan lek. Stručnjaci savjetuju da se to znanje kombinuje sa preventivnim koracima. Za osobe sa krvnom grupom B preporučuje se posebna pažnja na zdravlje srca, kao i upravljanje stresom koji može uticati na emocionalno stanje. Više od statistike Iako statistika može da zaintrigira, svakodnevne navike najčešće određuju kako će se ovi nalazi odraziti na život. Uravnotežena ishrana, fizička aktivnost, dovoljno sna i snažni međuljudski odnosi doprinose stabilnom fizičkom i emocionalnom zdravlju. Naučnici podstiču sve koji su radoznali o sopstvenom procesu starenja da razmotre sve moguće faktore. Krvna grupa B može objasniti određene osobine, ali ona nije jedini faktor u toj jednačini. Dostupnost naprednih testova na bazi krvi još nije široko rasprostranjena. Ako postanu uobičajeni, ljudi bi mogli ranije da otkriju signale koji ukazuju na starenje određenih organa i da blagovremeno reaguju. Rad Tonija Vajs-Koreja pokazuje da jednostavno vađenje krvi može otkriti skrivene promjene u različitim delovima tela — što bi moglo otvoriti vrata ka fokusiranijoj njezi, posebno za one koji žele da očuvaju visok kvalitet života kako stare, navodi se u istraživanju koje je objavio Experimental Gerontology.
