Poreska uprava objavila je crnu listu na kojoj se nalaze imena poreskih obveznika sa najvećim iznosom poreskog duga a na njoj se nalaze skoro 200 poreskih dužnika. To je bila Tema Jutra Prve televizije gdje su govorili poslanik NSD-a Velimir Đoković i ekonomski analitičar Mirza Mulešković .
Mulešković navodi da svakog mjeseca postoje preduzeća koja se nalaze na ovoj listi, ali i ona koja su blokirana.
„To su liste koje nam daju jasnu sliku kakva nam je trenutno privreda, u kakvom poslovnom ambijentu funkcioniše kompletna privreda a iz godine u godinu i iz mjeseca u mjesec imamo iste probleme. Kad pogledate strukturu i jedne i druge liste imate subjekte koji su veliki broj dana na listi blokiranih a imate i problem naplativosti duga a to su greške sistema koje su dozvolile do toga da se dug nagomila i da se ne može naplatiti. Pozitivna stvar je da privredni subjekti mogu imati jasan uvid u svakom trenutku sa kim treba a sa kim ne treba da posluju“, kazao je Mulešković.
Dodaje i da ne mora nužno značiti da su ti privredni subjekti loši i da ne posluju dobro, već mogu na djelu biti trenutni problemi, a da je potrebno i provjeriti koliko dugo to traje.
Velimir Đoković se složio da je potrebno pogledati iznose i broj dana dugovanja, i dodaje da se svakako uočava da se uglavnom radi u najvećoj mogućoj mjeri o istim firmama a to govori da ili je u tim kompanijama jedno stanje ozbiljne poslovne dubioze, nelikvidnosti, nenaplativosti, pa i samog obitavanja kao pravno lice bez mogućnosti da se naplati blokadama ili na neki drugi sporazumni način.
„Ako smo već zaključili da su iste firme, jedan broj kompanija ima problem sa plaćanjem poreskog duga a u velikoj mjeri je mali stepen naplativosti. Ono što bi Ministarstvo finansija trebalo da uradi je da povede dijalog sa kompanijama koje imaju prostora da kroz dugoročni period izađu iz tog problema plaćanja poreza a da se za one koji nisu u prilici vidi primjer naplate imovine ili kompenzacija. Mislim da bi tako došli do naplativosti. Ono što naglašavam je da sam među kompanijama čitajući novoobjavljenu listu vidio kompanije koje rade, proizvode i samim tim to što imaju poreski dug nikako ne treba biti kamen o vratu već da im država omogući određeni ambijent odnosno uslove da se i taj dug smanjuje a da oni nastave da rade i proizvode. Jednostavno, ako ne proizvodimo dodatnu vrijednost i ne pružamo usluge, onda ćemo biti u većem problemu“, kazao je Đoković.
Te kompanije vjerovatno posluju otežano jer se poreski dug kreće od desetak miliona pa do par stotina hiljada da bi neko došao u poziciju da duguje toliki novac u osnovu poreza i doprinosa, zaista treba da je veliki problem.
„Jedan jeste otežano poslovanje a drugo je zloupotrebe od poslodavaca i ovlašćenih lica neplaćanjem poreza uspjevali da ugase svoja preduzeća“, kazao je Đoković.
Mulešković se nadovezuje i govori da zabrinjava što imamo 600 novih privrednih subjekata na crnoj listi i da je na djelu velika nelikvidnost i da država sad mora da reaguje kako se taj broj ne bi povećavao.
„Preko 2000 novih preduzeća se nalazi na toj listi. Lista konstantno raste, a raste i dug. Naš dug je sad porastao na milijardu i 200. Imate strukturni problem u privredi, nelikvidnost, a morate nešto raditi po pitanju poslovnog ambijenta kako bi unaprijedili ekonomiju. Moramo da se složimo da je realna ekonomija nešto što vuče jednu državu i vuče razvoj. Bez realne ekonomije ne možete očekivati povećanje životnog standarda. Ono što je bitno nalgasiti je da u ovim situacijama ne može da postoji selektivnost ili neselektivnost u primjeni zakonskih rješenja. Ona se moraju primjenjivati na sve. Složićete se da je bilo propusta a Poreska Uprava mora na vrijeme da zaustavi nagomilavanje duga“, kazao je Mulešković.
Dodaje da je potrebno uspostaviti vladavinu prava koja je potrebna da se uspostavi na pravi način a bez implementacije zakonskih rješenja koja su usklađena sa zakonskim standardima, a sada je potrebno da se čuje šta privreda kaže – a ona kaže da je najveći problem netransparentnost, vladavina prava, i neefikasnost državnih organa.
„Spori sudski procesi i selektivna zakonska rješenja dovode do ovoga. Možemo uzimati različite koncepte a kao neko ko se zalaže da svi budu isti, onda se moramo isto ponašati prema svim privrednim subjektima a ne možemo državna preduzeća stimulisati a realnu ekonomiju i privatnike koji su uložili novac da ne stimulišemo“, zaključio je on.
