Međugeneracijska nejednakost, neregulisane društvene mreže, krađa zarade, nesigurno zaposlenje i klimatska kriza podstiču “opasni” i “alarmantni” globalni porast mentalnih bolesti među mladima, upozorio je konzorcijum zdravstvenih stručnjaka.
Postoji hitna potreba da se rješavaju ovi pokretački faktori i poboljša liječenje mentalnih bolesti kako bi se smanjile stope prijevremene smrti, invaliditeta i izgubljenog potencijala, koje su eskalirale tokom protekle dvije decenije, pokazalo je istraživanje komisije časopisa “Lanset” za mentalno zdravlje mladih.
Rad, objavljen u srijedu, predvodio je izvršni direktor australijskog Centra izvrsnosti za mentalno zdravlje mladih “Origen”, psihijatar profesor Patrik Mekgori, koji je rekao da je “ovo najozbiljniji problem javnog zdravlja koji imamo”, prenio je “Gardijan”.
“Da se rapidno pogoršanje zdravlja dešava u bilo kojoj drugoj oblasti zdravlja, poput dijabetesa ili raka, vlade bi preduzele drastične mjere”, rekao je.
Dok mentalne bolesti čine najmanje 45 odsto ukupnog tereta bolesti kod ljudi uzrasta od 10 do 24 godine, samo dva odsto globalnih zdravstvenih budžeta posvećeno je zaštiti mentalnog zdravlja, pokazuje izvještaj.
Čak i u najbogatijim zemljama, zadovoljeno je manje od polovine tih potreba, navodi se u izvještaju.
Postoji “kontradiktornost koje društvo često pokazuje prema mladima i njihovim potrebama”, rekao je Mekgori.
“Međutim, vidimo veliku podijeljenost društva, stvarno uzrokovanu ekonomskom teorijom neoliberalizma pod kojom radimo, gdje je sve roba”, rekao je.
Da se rapidno pogoršanje zdravlja dešava u bilo kojoj drugoj oblasti zdravlja, poput dijabetesa ili raka, vlade bi preduzele drastične mjere
Ovaj globalni naglasak na individualizmu i konkurenciji uništava društvene veze, nagriza javnu dobrobit i usluge i osnažuje štetne industrije i korporacije, dodao je Mekgori.
“Možda naizgled djeluje da je prethodnim generacijama bilo teže, s obzirom na Veliku depresiju, svjetske ratove i nuklearne prijetnje”, rekao je Mekgori. “Ali zapravo, postoji mnogo manje sigurnosti i nade za budućnost sadašnje generacije nego ikada prije. Izazovi sa kojima se suočava današnja generacija mladih su bez presedana, devastirajući su i gori nego ikada prije”.
On je rekao da je u mnogim zemljama medijalna cijena kuće nekoliko puta veća od prosječne godišnje zarade. Pored toga, loše regulisane društvene mreže i digitalne platforme, koje podstiču političku polarizaciju, ostavljaju mlade ljude sve više izolovanima, rekao je Mekgori.
“Na platformama se dešava toliko štetnih stvari za koje su odgovorni tehnološki giganti, a oni su potpuno zakon za sebe”, rekao je.
“Nisu mladi ti koji su problem, niti bi trebalo da ih ograničavamo. Trebalo bi da učinimo digitalno okruženje bezbjednim”.
Jedna 23-godišnjakinja koja savjetuje “Origen” o njegovim strategijama za mlade, koja je tražila da bude identifikovana samo kao Li, rekla je da je prvi put bila izložena pornografiji na internetu kada je imala samo 12 godina i da je to imalo trajni i devastirajući uticaj na njeno samopouzdanje i sliku o tijelu.
“Postoji toliko puno sadržaja za odrasle na internetu i izloženost tome je često potpuno neželjena”, rekla je Li.
“Osjećala sam da je internet mjesto gdje mogu da pobjegnem ili se povežem sa drugim ljudima iz cijelog svijeta koji su imali slična iskustva kao ja. Ali umjesto toga, bila sam izložena stvarno neregulisanom, stvarno lošem sadržaju, i generacija mojih roditelja to zaista ne razumije”.
Rad komisije, čiji koautori su psihijatri, psiholozi, istraživači i mladi ljudi, opisuje kako su mladi najveći korisnici interneta, često “neprekidno” onlajn, što može dovesti do štetnih posljedica i rizika za mentalno zdravlje.
Rad upozorava: “Mentalne bolesti, koje su decenijama vodeći zdravstveni i socijalni problem koji utiče na živote i budućnost mladih, ušle su u opasnu fazu”.
“To je velika prijetnja za živote i budućnost mladih, a alarmantni dokazi sugerišu da se njegova rasprostranjenost i uticaj stalno povećavaju u mnogim okruženjima sa visokim resursima”.
Prateća analiza koju je vodio londonski Kings koledž priznaje da veliki dio dokaza koji podržavaju izvještaj komisije dolazi iz zemalja sa visokim prihodima, što je problematično jer 90 odsto djece i adolescenata živi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima koje “imaju najveći teret mentalnih bolesti”.
U zemljama sa niskim i srednjim prihodima, nivo nezadovoljenih potreba za uslugama mentalnog zdravlja može dostići skoro 100 odsto, rekla je portparolka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Karla Drisdejl.
“Sve zemlje, bez obzira na ograničene resurse, mogu preduzeti korake za unapređenje prevencije i brige za mentalno zdravlje mladih ljudi”, rekla je. Formiranje nespecijalizovane radne snage koja uključuje školske savjetnike, radnike u zajednici i vršnjake je ključna, rekla je.
“SZO podržava napore zemalja da izgrade mentalnu zdravstvenu zaštitu za mlade zasnovanu na zajednici, redizajnirajući usluge i puteve njege na način koji ih čini pristupačnim”.
U zemljama sa niskim i srednjim prihodima, nivo nezadovoljenih potreba za uslugama mentalnog zdravlja može dostići skoro 100 odsto
“Gardijan” piše da je samoubistvo vodeći uzrok smrti među osobama uzrasta od 15 do 44 godine u Australiji, od 15 do 19 godina na Novom Zelandu i ljudi starosti od 15 do 39 godina u Indiji.
Psihijatar za djecu i omladinu koji nije bio uključen u izvještaj komisije, doktor Pol Denboro, opisao je rad časopisa Lanset kao “tačan, u smislu da je društvo u kojem postoji veća nejednakost i marginalizacija veoma destruktivno”.
“Politike vlada zaista ne favorizuju mlade ljude”, rekao je.
“Mladi su svjesni međugeneracijske nepravde u politikama – oni kažu: ‘Vas starije ljude nije briga za nas’”.
Denboro je klinički direktor besplatne ili niskotarifne usluge za mlade uzrasta od 12 do 25 godina Australiji.
On je rekao da je važno prepoznati višestruke stresore sa kojima se mladi suočavaju i rješavati osnovne uzroke tog stresa, umjesto automatskog označavanja mladih sa mentalnom bolešću.
“Nejednakost, nedostatak pristupačnog stanovanja, nesigurno zaposlenje i politike koje to podstiču su često osnovni uzrok”, rekao je.
“Ako društvo ne sagledava svoje postupke kroz prizmu međugeneracijske pravednosti i ne bavi se uzrocima, onda se samo pružaju privremena rješenja problema”.
