Budući kandidati za direktore obrazovno-vaspitnih ustanova moraće u potpunosti da znaju kako da upravljaju, motivišu i podstiču saradnju među zaposlenima, poznaju obrazovne politike, ali i da daju predloge za unapređenje rada u školama.
To piše u dokumentu “Opis kriterijuma i kompetencija i sistem bodovanja za ocjenjivanje kandidata/kinja u postupku izbora direktora/ica javnih obrazovno-vaspitnih ustanova”, koji je juče objavilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). Taj dokument većinu segmenata potrebnog znanja budućih rukovodilaca školama rangira sa od jedan do pet bodova, pri čemu jedan bod znači da kandidat ne zadovoljava, a pet da se ističe.
Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji je izglasan prošlog septembra, izbor i razrješenje direktora škola i vrtića ponovo je u rukama ministra prosvjete. Kandidati za tu funkciju, međutim, moraju proći i pismene i usmene testove, koje sprovode komisije. Zakon predviđa da za direktora ustanove može biti izabrana osoba sa najmanje pet godina iskustva u nastavi. Konkurs za izbor direktora, stoji u dokumentu, mora biti raspisan tri mjeseca prije isteka mandata aktuelnom rukovodiocu.
U dokumentu koji je juče objavio resor Anđele Jakšić-Stojanović navodi se više kriterijuma koje kandidati za direktore škola moraju da ispune.
Kandidat neće dobro proći ako tokom pisanog dijela testa, koje se odnosi na strateško planiranje, “ne pokazuje razumijevanje ciljeva obrazovanja i ulogu obrazovno-vaspitne ustanove”.
“…Ne daje predloge ili daje predloge koji su nerelevantni i nijesu u skladu sa nadležnostima direktora. Djelimično određuje prioritete kod strateškog planiranja, djelimično poznaje ciljeve obrazovanja i ulogu obrazovno-vaspitne ustanove, pa samim tim daje neprihvatljive predloge”, piše u dokumentu.
Zadovoljavajuće ocjene, prema sistemu bodovanja, dobiće kandidat koji “prepoznaje prioritete i definiše strateške ciljeve razvoja ustanove”.
“Umije da ih definiše, u značajnoj mjeri prepoznaje prepreke i daje kvalitetne predloge, definiše misiju i viziju ustanove… U potpunosti prepoznaje prioritete i definiše strateške ciljeve, zna kako upravljati procesom razvoja ustanove, jasno i precizno definiše prioritete, precizno identifikuje prepreke i nudi rješenja za njihovo prevazilaženje”, navodi se.
Prema dokumentu, kandidat neće biti dobro ocijenjen ako ne pokazuje znanje o unapređenju obrazovno-vaspitnog procesa.
“Ne pokazuje razumijevanje oblasti utvrđivanja kvaliteta OV rada, ne koristi podatke eksterne i interne evaluacije OV rada, ne zna ili pogrešno radi SWOT analizu (analiza snage, slabosti, prilike, prijetnje nekom sistemu). Ako nema jasno definisanu misiju i viziju ustanove i nema jasne mjere za unapređenje rada u oblasti resursa, kadrova i nastave”, precizirano je u kriterijumima.
Pozitivne ocjene (osam i deset) dobiće kandidat koji pokaže razumijevanje u oblasti utvrđivanja kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada.
Kad je usmeni dio ispita u pitanju, kandidat neće zadovoljiti na ispitivanju, ako tokom razgovora ne pokazuje “stratešku viziju, odnosno ako ne zna da delegira posao”.
“…Ne daje jasne instrukcije. Kandidat je preokupiran sopstvenom odgovornošću, ne delegira posao na pravi način, ne umije da motiviše ljude. U manjoj mjeri poznaje moderne koncepte obrazovnih politika”, precizira se u dokumentu šta neće biti dobro ocijenjeno.
Pozitivne i visoke ocjene dobiće kandidati koji, pored ostalog, podstiču pozitivnu komunikaciju i rješavaju probleme.
“Kreiraju organizacionu kulturu koja je motivišuća, dobro delegiraju posao… Utiču na članove tima kako bi ostvarili ciljeve organizacije, motiviše, dobro poznaju moderne koncepte obrazovnih politika, ohrabruju timski rad i održavaju dobre međuljudske odnose…”, apostrofirano je dokumentu MPNI.
Prema kriterijumima loš kandidat za direktora škole je onaj koji “teško uspostavlja saradnju sa kolegama, ne koristi dvosmjernu komunikaciju već samo izdaje zadatke, ne sluša aktivno…”
Kandidat koji se ističe sa najvećom ocjenom je, pak, spreman da radi u multietničkom okruženju koje uvažava različitosti.
“… I sposoban je da se suoči sa stresnim situacijama koje su u rukovođenju javnom ustanovom uobičajene. Poznaje savremene tokove i dobre prakse u rukovođenju. Lako uspostavlja odnose sa drugima, aktivno sluša, umije da iznosi mišljenje ne izazivajući konflikte…”, piše u smjernicama.
Da je komunikacija bitan kriterijum, potvrđuje i uslov da kandidat mora biti spreman na jasnu, preciznu i ubjedljivu razmjenu informacija. Nezadovoljavajuću ocjenu dobiće ako “mu komunikacija nije zasnovana na poštovanju, uvažvanju i razumijevanju”.
Kandidat koji je, pak, svjestan važnosti povratne informacije i redovnih sastanaka timova, prema smjernicama, ispunjava uslove za poziciju direktora OV ustanove.
“Podstiče članove tima da ovladaju vještinama komunikacije i javno nastupaju. Primjenjuje različite načine i kanale komunikacije kako bi ostvario postavljene ciljeve…”, stoji u dokumentu.
