Mimoilaženja predsjednika države Jakova Milatovića i parlamentarne većine dobijaju novu dimenziju.
Jučerašnje konsultacije koje je u 10:00 organizovao predsjednik države, vezano za poruke iz Brisela koje je htio da prenese liderima parlamentarnih partija, protekle su bez predstavnika parlamentarne većine.
Politički analitičar prof. Srđan Vukadinović iznio je svoje viđenje trenutnih odnosa i jučerašnjeg nepojavljivanja lidera paralmentarne većine.
„U svakom slučaju, to je pokazuje nedostatak demokratskog kapaciteta i želje za razgovorom i za tolerancijom. U ovim uslovima značajne političke krize, koja je prisutna u većini institucija u Crnoj Gori, razgovor je nešto što je najljekovitije. Znači, bez razgovora nema razrješenja problema“- smatra Vukadinović i dodaje da uslovljavanja, da neko neće doći na razgovor i da neko neće da razgovara sa nekim i da neko neće da dogovara određene programske zahtjeve, jasno govori o tome da taj odnosno ti, koji imaju taj ucjenjivački kapacitet, ne žele da se razriješe probleme na jedan zadovoljavajući način.
„Parlamentarna većina sada ima jedan komotan broj glasova u Parlamentu Crne Gore da se može komotno ponašati i jednostavno mnogo toga joj može polaziti za rukom. Uostalom, nekakvi dogovori i nekakva glasanja pokazuju da postoji značajan stepen saglasnosti unutar parlamentarne većine“ – kaže Vukadinović.
Podsjeća i da koliko god mi govorili o tome da je parlamentarna većina ideološki različita i programski suprostavljena, oni funkcionišu sa tih 46 glasova.
„Kada je predsjednik države sazvao konsultacije, to koliko se poziva parlamentarna većina na kršenje Ustava, to savršeno ne znači ništa, jer te konsultacije su dobrodošle i većini i predsjedniku države i opoziciji da se jednostavno razjasni šta se to desilo u poslednjih pet-šest dana poslije dobijanja IBAR-a, gdje postoje ozbiljne rezerve predstavnika briselske administracije u odnosu na te poteze. Naravno da bi to bilo dobro razriješiti, da se sada ne nagađa zašto predsjednik Evropskog savjeta (Šarl Mišel) nije došao u Crnu Goru, nego se u Briselu sastao sa predsjednikom države i da to onda stvara i daje mogućnost špekulacijama“ – jasan je Vukadinović.
Profesor Vukadinović ističe da ako parlamentarna većina misli da je predsjednik države izašao iz ustavnog okvira, onda ona ima pravo sa 25 glasova da pokrene preispitaivanje pred Ustavnim sudom da se utvrdi da li je on prekršio Ustav.
„Ako je prekršio, onda se znaju postupci koji se sprovode posle toga, koji idu dotle da se pokreće zahtjev za njegovu smjenu i naravno na referendumu se traži njegova smjena“ – pojašnjava profesor.
Stava je i da nije dobro da bilo ko sada nekoga uslovljava, a pogotovo da taj odnos bude takav između predsjednika države i parlamentarne većine, jer bez obzira kojim partijama oni pripadaju mora postojati visok stepen kohabitacije između predsjednika države i premijera i parlamentarne većine.
„Nedolazak parlamentarne većine pokazuje, na jednoj strani ili manjak demokratskih kapaciteta i na drugoj strani nikakve tolerancije u razgovorima, na trećoj strani želju da se ne čuje prava istina o tome zašto je predsjednik Evrpskog savjeta nije došao u najavljenu posjetu Crnoj Gori, a na četvrtoj strani da ne žele da čuju kakav je odnos najbližih susjeda o pojedinim potezima koji su u zadnje vrijeme napravljeni“ – vjeruje Vukadinović.
Prema njegovim riječima, to su neke stvari koje ne smiju biti u domenu špekulacija, jer se moraju, u sada kompleksnoj situaciji u Crnoj Gori, razjasniti putem razgovora.
„Taj razgovor i konsultacije sa predsjednikom nikako ne bi smjeli da budu razgovor gdje jedni druge napadaju, gdje se jedni pravdaju, a drugi ih napadaju, ili kako već to ide, nego da se pokuša razriješiti ta situacija u normalnom kohabitacijskom između tonu različitih političkih subjekata. Ovako će se i dalje odnosi zaoštravati na relaciji predsjednik – parlamentarna većina, i dalje će istupati u medijima na različite načine i jedna i druga strana, a to ne bi trebalo da bude tako“ – smatra Vukadinović.
On dalje naglašava da su ove konsultacije ništa dugo do konsultacije i prenošenje određenih stavova i određenih sadržaja razgovora predsjednika (sa briselskim zvaničnicima), te da uopšte ne znače pritisak ni na premijera, ni na izvršnu vlast, ni na parlamentarnu većinu, jer je sasvim jasno po Ustavu ko vrši izvršna vlast, a da predsjednik države ima samo neke protokolarne funkcije, da predstavlja državu u inostranstvu…
Vukadinovićevo mišljenje je i da ako se igraju „gluvih telefona“, ako izbjegavaju razgovore i ucjenjuju jedni druge da neće razgovarati, onda to savršeno znači da bilo ko sa strane može konstruisati relacije koje ne odgovaraju ni jednima ni drugima, koje zapravo nanose štetu Crnoj Gori.
„Da bi se politička kriza razriješila, neminovni su razgovori između svih sudionika – između opozicije i parlamentarne većine, te predsjednika države sa obije te političke grupacije. Izbjegavanje razgovora pokazuje nespremnost mnogih da imaju taj stepen tolerancije da razriješe goruće probleme u Crnoj Gori“ – zaključuje profesor Srđan Vukadinović.
