Inicijativa Milatovića test spremnosti političkih aktera da reformišu izborni sistem, kažu iz njegovog kabineta
Uvođenje otvorenih lista u izborni sistem Crne Gore bio bi važan korak ka demokratizaciji izbornog procesa, ali, kako smatraju sagovornici “Vijesti”, ne postoji stvarna politička volja za to, niti će je biti dok ne dođe ozbiljan pritisak sa strane, prije svega iz Evropske unije.
Zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milena Gvozdenović , “Vijestima” je rekla da političke partije godinama deklarativno podržavaju uvođenje otvorenih lista, ali kada dobiju priliku da rade na izbornoj reformi, krenu da zagovaraju rješenja koja ne ugrožavaju partitokratski sistem i njihovu kontrolu nad političkim procesima.
“To je ništa drugo do političko licemjerje koje blokira istinsku demokratizaciju izbornog sistema”, ocijenila je ona.
Smatra da bi otvorene liste bile bi udarac partitokratiji, jer bi biračima dale veću moć u odlučivanju, umjesto da kandidati budu isključivo proizvod partijskih vrhova.
’’Time bi se jačala autonomija, nezavisnost i odgovornost izabranih predstavnika. Iako postoje određeni izazovi u primjeni ovog modela, pozitivni efekti nadmašuju potencijalne nedostatke. Zato smatramo da je ovo pitanje od ključne važnosti i da zaslužuje centralno mjesto u izbornoj reformi’’, kazala je Gvozdenović.
Otvorene izborne liste daju mogućnost preferencijalnog glasanja za pojedinačne kandidate unutar izbornih listi i one postoje kod susjeda – Hrvatske, Bosne i Hercegovine i na Kosovu.
U Crnoj Gori se primjenjuje proporcionalni izborni sistem sa zatvorenim listama. Prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika, birač može glasati samo za jednu izbornu listu sa glasačkog listića.
Mandati se dijele po sistemu najvećeg prosjeka, odnosno u skladu sa D’Ontovim metodom. U raspodjeli mandata učestvuju izborne liste koje su dobile najmanje tri odsto od ukupnog broja važećih glasova u izbornoj jedinici.
Bilo je prethodnih godina više inicijativa za uvođenje otvorenih lista, a najnovija je stigla u decembru prošle godine od predsjednika države Jakova Milatovića .
Iz Kabineta predsjednika ‘’Vijestima’’ su rekli da je cilj inicijative uvođene direktne demokratije u parlamentarni život.
’’To znači povećanje političke odgovornosti i omogućavanje biračima da direktno utiču na izbor svojih predstavnika. Ona je i test spremnosti političkih aktera da reformišu izborni sistem i omoguće građanima da svojim glasom direktno oblikuju političku scenu’’, kazali su.
Na pitanje “Vijesti” da li podržavaju inicijativu predsjednika države, od parlamentarnih partija odgovorio je samo Pokret Evropa sad (PES).
’’Načelno podržavamo inicijativu predsjednika države, koja povećava učešće građana u odlučivanju i doprinosi demokratizaciji izbornog sistema, jer vjerujemo da to može povećati povjerenje građana u političke subjekte i njihove predstavnike’’, kazali su iz partije na čijem je čelu premijer Milojko Spajić .
Milena Gvozdenović navodi da ovakva promjena zahtijeva ozbiljnu pripremu i intenzivan angažman Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, uz kvalitetnu i temeljitu raspravu o modelu koji bi bio odgovarajući.
“Posebno bi se moralo voditi računa o mehanizmu koji će garantovati adekvatnu zastupljenost žena i nacionalnih manjina”, rekla je ona.
Ističe da je problem što ovdje ne postoji stvarna politička volja za uvođenje otvorenih lista, niti će je vjerovatno biti dok ne dođe ozbiljan pritisak sa strane, prije svega iz Evropske unije.
’’U trenutnom političkom kontekstu, teško je očekivati da će partije same od sebe donijeti odluke koje bi oslabile njihov monopol nad institucijama i procesima’’, kazala je Gvozdenović.
Kako dodaje, partitokratija u Crnoj Gori nije samo politički problem – ona je način funkcionisanja ovog društva i uzrok njegove disfunkcionalnosti.
’’Vidimo to u svim procesima, od lokalnih do najviših institucija. Trenutno na primjeru Budve, Kotora i Šavnika vidimo do kakvog haosa dovodi partijska kontrola nad institucijama, gdje politički interesi i unutarstranačke borbe parališu funkcionisanje opština. Vidimo to i u radu Ustavnog suda, jer je činjenica da partije ne žele da se odreknu mogućnosti uticaja i manipulacija njegovim odlukama, i na mnogim drugim primjerima”, navela je.
Poručuje da je zato promjena neophodna, trenutni sistem ne funkcioniše kako bi trebalo.
Podsjeća da CDT već godinama predlaže uvođenje otvorenih lista i mogućnost individualnih kandidatura, kao makar začetak nekih promjena i povećanja odgovornosti.
’’Naravno, treba znati da nam to ne bi preko noći riješilo sve ove probleme ili iskorijenilo partitokratiju, klijentelizam i populizam, ali bi sigurno donijelo novu vrijednost, osvježilo političku scenu i podstaklo unutrašnju demokratizaciju samih partija – što je izuzetno važan i koristan proces’’, ocijenila je Gvozdenović.
CDT je 2022. godine objavio publikaciju “Otvorene liste – otvorena pitanja”, koju je pripremio sa predsjednikom Državne izborne komisije (DIK) Nikolom Mugošom .
’’Ne treba razmišljati u pravcu da otvorene izborne liste imaju za cilj ‘protjerati’ partije iz izbornog postupka. Upravo, suprotno. Politika treba da pripada partijama, ali i građanima/kama. Poenta je omogućiti što jednostavniji i lakši pristup kandidovanju na izborima svakome ko to želi’’, navodi se u publikaciji u kojoj se kao primjeri navode sistemi u BiH, Hrvatskoj i Kosovu, kao i pregled pozitivnog i negativnog uticaja otvorenih izbornih lista na izborni sistem.
Među prednostima su mogućnost izbora kandidata sa liste, jačanje principa suštinske reprezentacije građana izborom kandidata koji ostvaruju najveći broj glasova, ustanovljavanje lične odgovornosti, smanjenje partijske lojalnosti i podsticaj prevazilaženju referendumskih blokovskih podjela (specifičnost uvođenja otvorenih lista u crnogorskom političkom kontekstu).
Kao loše strane navode se, između ostalog, mogućnost negativnog uticaja na broj izabranih žena i kandidata manje brojnih naroda, prednost kandidata sa finansijskim i drugim materijalnim resursima, jačanje kandidata populističke orjentacije i jačanje “lokalnih šerifa” i kandidata problematičnih vrijednosnih načela, naročito na lokalnom nivou.
Hrvatska je izborne liste uvela 2015, izmjenama Zakona o izborima za zastupnike u Hrvatski sabor.
Novinar Večernjeg lista Denis Romac , ‘’Vijestima’’ je rekao da su otvorene liste u Hrvatskoj uvedene zahvaljujući pristupanju EU 2010. godine, i to najprije na izborima za Evropski parlament.
Zatim je, kako je naveo, mogućnost preferencijalnog glasanja uvedena i na parlamentarnim izborima, tako da su u Hrvatskoj do danas imali već nekoliko izbornih ciklusa s mogućnošću preferencijalnog glasanja i birači su tu mogućnost dobro prihvatili.
’’To se pokazalo kao kvalitetna promjena, premda treba imati na umu da to nije bitnije riješilo problem hrvatskog izbornog i referendumskog zakonodavstva, poput neadekvatnih izbornih jedinica, zbog kojih glasovi u različitim izbornim jedinicama ne vrijede jednako, zatim potrebe dodatnog uređenja preferencijalnog glasanja i niza drugih pitanja, s obzirom na to da je anahrono izborno zakonodavstvo jedan od ključnih problema hrvatske demokratije, na što već godinama upozoravaju brojni stručnjaci, ali bez ikakvih rezultata’’, rekao je Romac.
Prema njegovim riječima, učinci preferencijalnog glasanja uglavnom su pozitivni i, iako zahvaljujući preferencijalnim glasovima nikad nije izabrano više od 10 posto zastupnika, hrvatski birači rado glasaju i za pojedince na listama, a o rezultatima preferencijalnog glasanja nakon svakih izbora redovno i opširno izvještavaju i mediji, čime se dodatno naglašava važnost otvorenih lista.
Ističe da je bilo je puno slučajeva kada su, zahvaljujući preferencijalnim glasovima, izabrani kandidati koji su bili nisko na listama, što doprnosi demokratizaciji izbornog procesa.
’’Zahvaljujući preferencijalnim glasovima u Sabor se ulazi i sa zadnjih mjesta na listama, a na prošlim parlamentarnim izborima samo zbog preferencijalnog glasanja doznali smo i da tadašnji šefovi dviju najvećih stranaka u Hrvatskoj, Andrej Plenković i Peđa Grbin , nisu bili najpopularniji u svojim strankama, budući da je Ivan Anušić tada dobio više preferencijalnih glasova od Plenkovića, a Siniša Hajdaš Dončić , današnji predsjednik SDP-a, od Grbina”, naveo je
Rimac poručuje da učinke preferencijalnog glasanja ipak treba prihvatiti bez euforije, s obzirom na to da su hrvatskim biračima, koje karakteriše izuzetna lojalnost i nefleksibilnost, prema svim pokazateljima, na izborima ipak puno važnije stranke i stranačke liste od pojedinaca, uprkos relativnoj nepopularnosti stranaka u javnosti.
Iz PES-a poručuju da izborna reforma treba da bude prioritet svih političkih aktera i društvenih grupa.
Smatraju da je potrebno osigurati otvoren i inkluzivan politički dijalog u kojem će učestvovati sve relevantne strane – političke partije, civilni sektor, akademska zajednica i građani i prihvatiti model otvorenih listi ako za to bude konsenzusa.
“Ovo je bitno jer samo zajedničkim naporima možemo doći do rješenja koje će odražavati volju naroda i ojačati povjerenje u izborne procese. Reforma mora biti sprovedena pažljivo, uz uvažavanje najboljih evropskih praksi i standarda, kako bi se osigurala njena održivost i efikasnost u budućnosti”, kazali su.
Izborna reforma u Crnoj Gori ne može da se sprovede, iako je to jedan od uslova za članstvo u EU, jer je skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu često u blokadi, jer ima isti broj članova iz vlasti i opozicije. Opozicija je krajem prošle godine napustila taj odbor zbog zaključka Ustavnog odbora o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
Iz kabineta predsjednika države Jakova Milatovića kažu da građani žele otvorene liste i ohrabruje to što su odmah nakon podnošenja inicijative uslijedile pozitivne reakcije od više različitih političkih aktera.
’’Ipak, prava volja za promjenama pokazaće se kroz konkretne odluke i spremnost političkih aktera da ovu inicijativu sprovedu u djelo, u interesu svih građana Crne Gore. Inicijativa je sada u rukama Skupštine, koja ima nadležnost da raspravi i odluči o daljim koracima, a vjerujemo da će poslanici uvažiti argumente u korist otvorenih lista i podržati rješenja koja će omogućiti veću odgovornost izabranih predstavnika prema građanima’’, rekli su.
Najavili su da će, kako bi ovo pitanje bilo dodatno stavljeno u fokus, predsjednik, sa organizacijama i subjektima koji se bave ovom tematikom organizovati niz aktivnosti u cilju promocije inicijative o uvođenju otvorenih lista.
’’Otvorene liste znače direktnu demokratiju. Ona sada u Crnoj Gori postoji jedino prilikom izbora predsjednika države, ali ne i poslanika u Skupštini. One su takođe izlaz iz partitokratije. Građani bi konačno imali mogućnost da svojim glasovima direktno odlučuju ko će ih predstavljati, umjesto da im to bude nametnuto kroz zatvorene partijske liste. To bi smanjilo partijski monopol nad izbornim procesom, podstaklo kvalitetniju političku konkurenciju i omogućilo da u institucije uđu ljudi koji imaju direktnu podršku građana”, rekli su iz kabineta predsjednika.
Ističu da bi političke partije morale da osluškuju volju građana i kandiduju ljude koji imaju njihovu stvarnu podršku – pojedince koje birači prepoznaju, poštuju i kojima vjeruju, a ne one koji su rezultat isključivo unutrašnjih partijskih dogovora.
“Na taj način, izabrani predstavnici svoj legitimitet će dugovati građanima koji su ih direktno podržali, a ne partijskim liderima, što će ih učiniti odgovornijim prema biračima i njihovim interesima. Na taj način osnažila bi se politička participacija građana i njihova moć u izbornom procesu, čime bi se dodatno učvrstila demokratija i povjerenje u institucije”, kazali su.
