Iako su organizatori Međunarodnog festivala alternativnog teatra Korifej željeli da na tribini pruže priliku sugrađanima da postave pitanja i otvore diskusiju o programskoj koncepciji, načinima finansiranja, uključenosti zajednice…, za razgovor na te teme bilo je zainteresovano svega nekoliko Kolašinaca i Kolašinki. Bili su prisutni samo oni koji su, i inače, publika Festivala, dok se nijesu pojavili autori komentara na društvenim mrežama u kojima su oštro osuđivane neke od predstava. Najviše komentara koji su, ponekad, sadržali etiketiranje i prijetnje, pa čak i pozivanje na reakciju, kako je pisano “crkve i drugih institucija zaduženih za javni moral” izazvao je kratki amaterski snimak sa predstave “Smrt u Dubrovniku”. Na snimku je obnaženi glumac, a reakcije na taj, iz konteksta istrgnuti dio predstave, kretale su se od problematizovanja estetike, preko insinuacija na račun zarade organizatora, finansiranja programa.
Sadržaji prikazani na festivalu nazivani su “ustašlukom”, “antisrpskim” i “ped*rlukom”.
“Pojavili su se brojni zlonamjerni komentari, politički instruisani i motivisani namjerom da obesmisle vrijednosti Korifej teatra, ali i inicijative Zeleni Kolašin. Pompu po internetu dizali su ljudi koji nikada nijesu došli ni na jednu predstavu. Oni su, na osnovu kratkog, neovlašćeno napravljenog, snimka sa jedne od predstava formirali mišljenje i ‘raspalili’ široke narodne mase. Oni se, evo, nijesu pojavili ni sada kada smo otvorili mogućnost za kulturan dijalog i mogućnost da razgovaramo. Ti komentari su se, s koncepcije Festivala, prenijeli i na to ko nas finansira, pa su iznošene neistine, na primjer o basnoslovnim iznosima naših bruto plata. Naše finansije su transparentne, javno dostupne i lako ih je provjeriti. Naše finansije vodi ovlašćena agencija, imamo uredne završne račune, bilanse uspjeha, bilanse stanja, plaćene poreze…”, kazao je reditelj Zoran Rakočević , Umjetnički direktor NVO Korifej teatar i direktor Festivala.
On je objasnio da je svaki konkurs na kojem je NVO za svoje projekte dobila sredstva javan, te da su, tvrdi, javno dostupne i odluke o tom. Kako je rekao, ove godine cijeli Festival se finansira preko Opštine, na zahtjev Ministarstva kulture, pa organizatori ne raspolažu novcem, već isplate obavlja nadležni lokalni sekretarijat.
“Koncepciju Festivala određuje grupa dramskih umjetnika iz ovog grada, školovanih za tu oblast. Ne može ni jedna struktura u gradu, trenutno, to bolje raditi. Ukoliko se, u međuvremenu, stvori neka struktura, koja to bolje može i ima više znanja u toj oblasti, onda će, naravno oni raditi. Svake godine se koncepcija određuje s jednim dobrim obrazloženjem i tako je bilo i ove godine, kada je tema bila Suočavanje”, objašnjava umjetnički direktor festivala.
Prema njegovim riječima, “budalaštine su i zlonamjerne neistine da je festival antisrpski”. Rakočević podsjeća da je na Korfeju tradicionalno najviše programa iz Srbije. Tokom ovogodišnjeg izdanja, kaže on, prikazan je, između ostalog, i film i organizovan razgovor nakon projekcije, o procesu nastanka i reakcijama u Hrvatskoj na predstavu, čija je tema ubistvo Alaksandre Zec , djevojčice srpske nacionalnosti, u zimu 1991. godine u Zagrebu.
Prema riječima glumice Anđelije Rondović , koordinatorke za rad sa djecom i mladima u NVO Korifej teatar, organizovanje tribine za razgovor sa, između ostalog, i autorima zlonamjerne kampanje na društvenim mrežama je potpuno u duhu ovogodišnje teme Festivala. Ona je istakla da nije dobro što je izostala volja za dijalogom.
“Priželjkivali smo da ovaj događaj bude jedna vrsta suočavanja, jer, da su danas došli određeni ljudi i pitali određene stvari, to bi značilo da možemo imati dijalog. Nakon predstave ‘Smrt u Dubrovniku’, gdje sam bila dio autorskog tima, shvatila sam da moć pozorišta i dalje traje, bez obzira na neke mnogo snažnije medije… Ove godine na Korifeju bavili smo se ‘90-im prošlog vijeka, na području skoro cijele bivše Jugoslavije i desilo se upravo ono što se desilo tih godina. Ljudi izražavaju šovinističke stavove, na osnovu pretpostavke o onome u čemu bi se moglo raditi u toj predstavi, to jest imaju stav o nečemu o čemu nijesu, niti žele da se informišu. To jeste neka vrsta dobre kampanje za predstavu ‘Smrt u Dubrovniku’. Autor, vjerovatno, nije želio ovakvu kampanju, ali mislim da bi najbolji potez Opštine bio da sad ponovo ta predstava dođe u Kolašin”, poručila je ona.
Neke od reakcija na iz konteksta izvučene snimke dijela predstave su, tvrdi direktor NVO Korifej teatar, glumac Đorđije Tatić , “vrlo opasne”.
On je podsjetio da su neprikladne i osuđujuće komentare imali, čak, i pojedini poznati crnogorski glumci. Tatić kaže da je, tokom dvije decenije postojanja amaterskog pozorišta u Kolašinu, bilo mnogo izazova, etiketiranja, predrasuda i “podmetanja nogu”. On smatra da onima koji su pisali komentare na društvenim mrežama nije, u stvari, smetala estetika, već tema predstave “Smrt u Dubrovniku”.
“Mislim da su se autori tih komentara sakrili iza estetike, a problem je bio tema predstave. Mislim da su to, prije svega, ‘primitivistički’ obojeni komentari. Mnogo smo predrasuda trpjeli tokom postojanja Korifeja i bavljenja pozorištem. Tokom 20 godina postojanja pozorišta stalno doživljavamo ‘podmetanja nogu’, nerazumijevanje, ‘izgubljenost u prevodu’ … u svom rodnom gradu, a trudimo se da ga učinimo boljim. Doživljavaju nas kao neprijatelje grada. Nažalost, takve stavove su podržali i neki od poznatih crnogorskih glumaca”, podsjetio je on.
Na tribini se govorilo i o teškoćama finansiranja profesionalne produkcije, pa, kako su kazali iz NVO Korifej, već dvije godine nijesu dobili “ni euro” od Opštine za tu namjenu. Rade, kako je rečeno, sredstvima koje dobijaju od resornog Ministarstva na osnovu ugovora o sufinansiranju, dok “podrazumijevajući” dio novca iz lokalne uprave izostaje.
Međunarodni festival alternativnog teatra Korifej održan je od 7. do 20. avgusta, a tema i naslov ovogodišnjeg, desetog izdanja, bila je “Suočavanje”. Da se bave tom kompleksnom i širokom temom, objašnjavaju organizatori, odlučili su se “inspirisani rijetkim kolegama umjetnicima, koji su o temama rata progovorili hrabro i otvoreno u prethodnom periodu, ali i godinama iza nas”.
Ovogodišnjom selekcijom, festivalska publika suočila se “s nekoliko bolnih etapa naše skorije istorije”. Kako je ranije kazao Rakočević, cilj je bio da se doprinese “ozdravljenju crnogorskog društva, koliko god izgledalo da su neke društvene vrijednosti ozbiljno ugrožene”.
Festival se realizuje u produkciji Opštine Kolašin i NVO Korifej teatar, a uz sufinansiranje Ministarstva kulture i medija. Projekat se realizuje iz pomoć JU Centra za kulturu Kolašin, Turističke organizacije Kolašin, uz sponzorstvo Crnogorske komercijalne banke, hotela “Bjanka”, Five stars produkcije i Fondacije Petrović Njegoš.
