Markiranje goriva, koje Vlada planira da uvede, pored otežanog rada naftnih kompanija koje se bave uvozom robe drumskim putem i stvaranja dodatnih troškova kompanijama zbog čekanja i sprovođenja samog postupka markiranja, uticaće i na povećanje maloprodajne cijene goriva, rekao je „Danu“ generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija (UNKCG) Draško Striković.
Markiranje goriva je jedna od mjera iz Fiskalne strategije kojom se planira nadomjestiti pad prihoda budžeta od doprinosa.
– Ovo iz razloga što sama tehnologija markiranja počiva na nano tehnologiji, koja je sama po sebi skupa, ali i zbog neophodnog monitoringa, koji zahtjeva dodatne troškove za kompaniju koja bi sprovodila takav program. Ovi troškovi mogu biti planirani kao dio troškova Vlade sa odgovarajućih budžetskih pozicija, ali se u praksi, kao i nacrtom Zakona odranije predviđalo da kompanije preuzmu taj trošak i da ga ukalkulišu u prodajnu cijenu, tj. tada bi se povećala i maloprodajna cijena prema potrošačima. S druge strane, naftne kompanije koje se bave uvozom naftnih derivata drumskim putem, bile bi višestruko opterećenije vremenski i troškovno u odnosu na jedinu konkurentsku kompaniju koja robu uvozi morskim putem, čime bi se dodatno pogoršala tržišna konkurentnost. Takođe, valja napomenuti da ova mjera nije praksa primjene u EU, niti je dio preporuka i direktiva u postupku priključenja zajednici – istakao je Striković, koji je 1. jula imenovan na funkciju generalnog sekretara.
Vlada planira da godišnje od markiranja goriva prihoduje pet miliona eura, odnosno smatra da se toliki iznos goriva prošvercuje u Crnu Goru na godišnjem nivou. Striković smatra da taj iznos nije realan.
– S obzirom na to da je tržište naftnih derivata vjerovatno najuređenije tržište u Crnoj Gori povodom kontrole kvaliteta, kontrole uvoza i naplate akcize, uz veoma mali broj ulaznih graničnih prelaza kojima roba dolazi, smatram da se cilj uvođenja markiranja ne može ostvariti. Praćenjem podataka o ukupnom prometu i uvozu naftnih derivata, uočava se konstantan rast uvoza i rast naplate akcize (izuzev 2020. zbog kovida), a koji ujedno prati i usklađen je sa rastom broja registrovanih automobila, rast teretnih vozila, kao i rast broja turista koji dolaze vozilima. To znači da rast naplate akcize na goriva raste i bez primjene markiranja, a navodno se predviđa da će markiranjem taj rast biti znatno veći. U samoj Fiskalnoj stretegiji se navodi da je iznos od pet miliona eura konzervativni pristup, a da je realni fiskalni efekat 14 miliona eura na godišnjem nivou. Ja bih to pretvorio u brojke, na osnovu kojih se uočava da nije realno da bi takve rezultate imalo markiranje. Da bi ste ostvarili dodatnih pet miliona eura naplate akcize, to bi značilo da u konzervativnom pristupu treba na primjeru najprodavanijeg proizvoda eurodizela da se ocarine dodatna 11,3 miliona litara ove robe. Kada to prevedemo u autocisterne, kojima se drumskim putem uvozi goriva, onda bi to značilo da je navodna konzervativna procjena da se nelegano trguje sa oko 366 cisterni na godišnjem nivou, ili jedna cisterna dnevno, a šta je, prema mom ubjeđenju, krajnje nerealna procjena. Onda se pitam, šta rade u ovom slučaju naši organi reda koji prate ovu oblast – izjavio je Striković.
Povodom cijena goriva u maloprodaji, kazao je da nas do kraja godine očekuje stabilizacija cijena i postepeno snižavanje cijena do kraja godine.
– Očekivanja su uslovljena geopolitičkom situacijom u svijetu. Posebna pažnja se posvećuje sukobima u pojasu Gaze i Ukrajini, kao i obimu ukupne svjetske proizvodnje. To znači da bi na svjetskom nivou moglo doći do postepenog snižvanja cijena do kraja godine, osim ukoliko ne dođe do novih poremećaja u pomenutim parametrima koji se prate – pojasnio je Striković.
Poručio je da će glavni cilj njegovog rada biti uklanjanje ili pojednostavljivanje administrativnih barijera koje direktno utiču na poslovanje kompanija u ovoj branši.
– U vezi sa novinama u radu Udruženja, planiram da sveobuhvatno sagledam primjedbe i barijere s kojima se članice susreću, kako bi u narednom periodu radio na otklanjanju. Istakao bih da je već pokrenuto nekoliko inicijativa kojima bi se neki ključni problemi u poslovanju promijenili na tržištu – istakao je Striković.
Poslovanje uređeno pravilnicima iz SFRJ
Poslovanje naftnih kompanija na tržištu Crne Gore prevashodno se zasniva na zastarjeloj zakonskoj regulativi, kazao je Striković.
– Tako se za izgradnju benzinskih stanica koriste pravilnici iz SFRJ, koji su stari više od pedeset godina. Pored toga, u određivanju cijena se koristi Uredba, koja iako se mijenjala u formi, u suštini se zasniva na istim polazni parametrima iz 2002. godine. Takođe, postoje i brojna pogrešna tumačenja zakona, a čija pogrešna primjena pogađa naftne kompanije, iako se na njih ne odnose. Tako na primjer, od radnika na benzinskim stanicama zahtjeva se da polažu ispite i dobijaju licence – uvjerenja iz oblasti prevoza opasnih materija i ADR međunarodnih standarda o prevozu, što je pogrešno. S druge strane, opštepoznata je činjenica da benzinske pumpe u EU, a kojoj mi težimo da se pridružimo, jesu samouslužne, i na taj način se rasterećuje pritisak i racionalno se koristi radna snaga, koja je u znatnom deficitu posljednjih godina – rekao je Striković.
Uredbu treba promijeniti
U Crnoj Gori se cijene goriva formiraju na osnovu uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata. Strikovića smo pitali da li smatra da se uredba treba mijenjati.
– Povodom Uredbe, u UNKCG smo jasno iznijeli stav da trenutno važeća Uredba nije prilagođavana stvarnim troškovima na tržištu duže od 22 godine. Svjedočimo brojnim promjenama i poskupljenjima na svjetskim i domaćem tržištima, gdje se stvari mijenjaju svakodnevno i gdje bi trebalo u kratkom roku reagovati kako bi se obezbijedilo kontinuirano i uredno snabdijevanje tržišta. Gotovo svi učesnici na tržištu su saglasni da treba urediti i prilagoditi postojeću Uredbu. Promjene bi se odnosile na prilagođavanje Uredbom priznatih postojećih troškova i njihovo adekvatno i precizno vrednovanje. Od ranije najavljenih izmjena liberalizacije cijena goriva na auto-putu, za sada se odustalo, kako su iz Direktorata za naftu i gas javno saopštili da se to neće dogoditi do cjelokupne izgradnje auto-puta. Ostaje da se vidi šta će biti konačan predlog koji treba da se usvoji – zaključio je Striković.