Postoji mogućnost da se sa ovom praksom na neki način manipuliše i da bez valjanih razloga odlažemo primjenu koja bi mogla doprinijeti većoj kontroli ili boljem ostvarivanju prava građana, ali svaki slučaj zahtijeva posebnu analizu, rekao je pravnik i bivši generalni sekretar Vlade Boris Marić
Sve češća pojava da se u zakonima pojavljuju članovi kojima se precizira da će pojedine odredbe biti primjenjivane tek kad Crna Gora uđe u Evropsku uniju (EU), leži u usklađivanju zakonodavstva sa standardima i pravilima EU, ali svaki slučaj zahtijeva posebnu analizu bez koje se ne može precizno cijeniti da li je opravdana svrsishodnost odlaganja primjene.
Pravnik i bivši generalni sekretar Vlade Boris Marić ukazuje da je takva praksa postojala i ranije.
“Kada se pojave norme sa odloženom primjenom a vezano za proces pridruživanja EU, najčešće se radi o normama za čiju primjenu je potrebno ili uskladiti još neke propise ili nadograditi postojeće institucionalne kapacitete bez čega se usvojena norma ne može primijeniti”, kazao je Marić.
Odgovarajući na pitanja da li ovakav pristup možda može imati pravne ili praktične posljedice i stvoriti pravnu nesigurnost, Marić je rekao da postoji mogućnost da se sa ovom praksom na neki način manipuliše i da “bez valjanih razloga odlažemo primjenu koja bi mogla doprinijeti većoj kontroli ili boljem ostvarivanju prava građana”.
“Ponavljam – svaki slučaj zahtijeva posebnu analizu bez koje ne możemo precizno cijeniti svrsishodnost odlaganja primjene, da li je opravdana ili nije”, kazao je Marić za “Vijesti”.
Primjera Nacrta zakona ili već usvojenih zakona u kojima će se pojedini članovi primjenjivati nakon ulaska u EU ima sve više, a među njima su usvojeni IBAR Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama, Zakon o organskoj proizvodnji koji je stupio na snagu 31.decembra prošle godine, nacrt Zakona o računovodstvu, nacrt Zakona o oružju i municiji, nacrt Zakona o postupcima za naknadu štete zbog povrede konkurencije na tržištu, predlog Zakona o izgradnji objekata, predlog Zakona o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom…
U usvojenom Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama, sa odloženom primjenom je član 198, gdje se navodi da će se pojedine odredbe tri člana zakona primjenjivati od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Ti članovi se odnose na to da Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AVM) utvrđuje i ažurira listu pružalaca AVM usluga i listu dostavlja Evropskoj komisiji.
Odnose se i na to da je Savjet Agencije dužan da Evropskoj komisiji podnosi izvještaj o sprovođenju obaveza koje se odnose na to da li je pružalac AVM usluga u svom katalogu programskih sadržaja obezbijedio najmanje 30 odsto udjela evropskih audiovizuelnih djela i da li ih je istakao na adekvatan način. Propisano je i da će nakon ulaska u EU, Agencija Evropskoj komisiji da dostavlja listu pružalaca usluga platformi za razmjenu video-sadržaja nad kojima ima nadležnosti.
Iz kabineta ministra pravde (MP) Bojana Božovića ”Vijestima” je odgovoreno da kada je generalno u pitanju odložena primjena propisa, razlog zbog kojeg se u nekim zakonima u Crnoj Gori navodi da će određeni članovi ili cio zakon početi da se primenjuju od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, leži u usklađivanju zakonodavstva sa standardima i pravilima EU.
“Crna Gora, kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, mora postupno prilagođavati svoje zakonodavstvo kako bi bilo u skladu sa zakonodavstvom EU, što je dio procesa pristupanja”, navode iz Božovićevog resora.
Iz Ministarstva pravde su pojasnili da ova “odložena primjena” može biti rezultat nekoliko faktora, od kojih je prvi usaglašavanje sa EU zakonodavstvom:
“Neki zakoni ili njihovi djelovi mogu biti u skladu sa pravilima EU, ali još uvijek zahtijevaju određene tehničke, administrativne ili političke korake koje Crna Gora mora preduzeti prije nego što bude u potpunosti usklađena s EU zakonodavstvom”.
Iz MP su pojasnili da je drugi faktor postupno sprovođenje, navodeći da se u nekim slučajevima, određeni zakoni ne mogu odmah primijeniti jer to zahtijeva promjene u infrastrukturi, institucijama ili organizacijama koje implementiraju zakon:
“Zbog toga se daje prelazni period koji traje do dana pristupanja EU, kako bi se omogućilo prilagođavanje i obezbijedila stabilnost”.
Sledeći faktor koji može uzrokovati “odloženu primjenu” je, kako navode iz MP, koordinacija sa EU zakonodavstvom.
“U periodu pregovora, EU često zahtijeva da zemlje kandidatkinje postupno implementiraju njihove standarde, ali s početkom primjene tih zakona ili djelova zakona tek od dana kada postanu dio Unije, kako bi se obezbijedila ravnoteža i usklađenost sa cjelokupnim pravnim okvirom EU”, navode iz Ministarstva pravde.
Posljednji faktor za “odloženu primjenu”, kako pojašnjavaju, može biti politička i ekonomska stabilnost.
“Odložena primjena omogućava zemlji da u fazama realizuje promjene, što može pomoći u očuvanju političke i ekonomske stabilnosti tokom procesa pristupanja”, saopšteno je iz Ministarstva pravde.
Kada je riječ o nacrtu Zakona o oružju i municiji, do stupanja Crne Gore u EU biće odložena primjena tri člana zakona.
Ta tri člana se, između ostalog, odnose na to da državljani članica EU mogu u Crnu Goru unositi oružje koje je upisano u evropskoj propusnici za oružje, ako je za unos tog oružja Ministarstvo prethodno izdalo odobrenje za unos oružja i municije. Zahtjev za to odobrenje se podnosi u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Crne Gore prema mjestu prebivališta državljanina članice EU.
Nakon ulaska u EU primjenjivaće se i član zakona kojim se precizira da oružje koje je upisano u evropskoj propusnici, državljani članica EU mogu nositi i prenositi preko teritorije Crne Gore, u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorima i ovim zakonom. Takođe, na zahtjev državljanina članice EU, Ministarstvo će izdati evropsku propusnicu za oružje ako je za to oružje izdalo oružni list…
Po ulasku države u EU primjenjivaće se i član zakona kojim se apostrofira da će Ministarstvo izdati odobrenje za iznošenje oružja iz Crne Gore u državu članicu EU fizičkom licu koje ima odgovarajuću ispravu o oružju prema ovom zakonu i kome je za unošenje oružja država članica EU dala prethodni pristanak ako je on potreban.
“Stranom trgovcu oružjem Ministarstvo može izdati odobrenje za prevoz oružja ako strani trgovac oružjem posjeduje dozvolu za iznošenje oružja”.
