Ekonomski analitičar Miloš Vuković ocijenio da zabrinjava činjenica da se ročnost zadržala na sedam godina, što znači da investitori nisu bili spremni da ulože u duže obveznice koje podrazumijevaju veće povjerenje u dugoročnu stabilnost države
Zaduženje od 850 miliona eura je do sada najveće u istoriji Crne Gore i na njega ćemo platiti dodatno kamatu od oko 290 miliona eura, što znači da ćemo ukupno vratiti oko 1,1 milijardu eura.
Ovo je za “Vijesti” istakao ekonomski analitičar i direktor “Fidelity consultinga” Miloš Vuković.
Vlada premijera Milojka Spajića je na londonskoj berzi juče emitovala državne obveznice u ukupnom iznosu od 850 miliona eura po kamatnoj stopi, kako su naveli iz Ministarstva finansija od 4,875 % i sa rokom dospijeća od sedam godina.
Iz Ministarstva finansija su kazali da se i juče pokazalo da je veliko povjerenje investitora u Crnu Goru i da su uspjeli da po najpovoljnijim mogućim uslovima obezbijede novac na međunarodnom tržištu, da bi država vratila stare pozajmice od preko 800 miliona eura, koje ovoj Vladi stižu na naplatu do kraja 2025. godine.
“Ministarstvo finansija uspješno je realizovalo emisiju državnih obveznica u iznosu od 850 miliona eura, s rokom dospijeća od sedam godina, po kamatnoj stopi od 4,875%, što je niže od pojedinih kamata koje obezbeđuju zemlje u opsegu investicionog kreditnog rejtinga i punopravne članice Evropske unije po trenutnim tržišnim uslovima. Današnja cijena zaduživanja je za skoro cijeli procetni poen konkurentnija od prošlogodišnjeg zaduženja, čime se daje priznanje napretku koji je 44. Vlada ostvarila, koje je između ostalog priznato od strane rejting agencija koje su povećale kreditni rejting sredinom prošle godine”, kazali su u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi ministar Novica Vuković .
Najveće otplate glavnice duga u 2025. godini su dug po osnovu emitovanih državnih obveznica iz 2018. godine 500 miliona eura, zajmovi Svjetske banke (PBG1 i PBG2) iz 2018. i 2020. godine 55 miliona eura, dug prema Dojče banci po osnovu zaduženja iz 2023. godine 40 miliona eura, oplata duga kineskoj Exim banci za potrebe prve dionice autoputa Bar – Boljari 60 miliona eura, otplata rate kredita uzetih kod domaćih poslovnih banaka 57 miliona eura i otplata rate kredita po osnovu aranžmana sa MMF, podrška budžetu usljed COVID19 iz 2020. godine 20 miliona eura.
Vlada je lani emitovala obveznice od 680 miliona po kamatnoj stopi od 5,88 odsto.
Vuković je kazao da je Vlada emitovala državne obveznice po kamatnoj stopi od, kako tvrde u Ministarstvu finasija 4,875 %, što je osjetno više u odnosu na ranije emisije, uprkos najavama o velikom investicionom zamahu i povjerenju međunarodnih tržišta.
“Za poređenje, 2018. godine Crna Gora je emitovala obveznice po znatno povoljnijoj kamati od 3,375%. To znači da je država sada preuzela novi dug pod znatno nepovoljnijim uslovima – tačno 1,5 procentnih poena skuplje. Iza te brojke krije se konkretan finansijski teret: godišnje, to predstavlja dodatnih 12,750 miliona eura koje ćemo plaćati samo na ime kamata. Kada se to pomnoži sa rokom od sedam godina, ukupan trošak kamate iznosi čak oko 90 miliona eura više nego što bi iznosio da su uslovi iz 2018. godine i dalje važeći”, naglasio je Vuković.
Prema njegovim riječima, još je poraznije da je nova kamata za čak dva procentnih poena veća od one iz 2020. godine.
“Tada je Crna Gora, uprkos pandemiji, uspjela da se zaduži po nešto boljim uslovima. Danas, u uslovima kada se vlada javno hvali navodnim rekordnim investicijama i ekonomsko-fiskalnim “preporodom”, tržišta očigledno ne dijele isti entuzijazam. Posebno zabrinjava činjenica da se ročnost (vremenski rok dospijeća) zadržala na sedam godina – što znači da investitori nisu bili spremni da ulože u duže obveznice koje podrazumijevaju veće povjerenje u dugoročnu stabilnost države. Drugim riječima, međunarodni investitori ostaju skeptični prema fiskalnoj politici Vlade i održivosti javnih finansija u budućnosti, naročito uz postojeći model potrošnje”, stav je Vukovića.
On je ocijenio da sve ovo baca sjenku na optimistične izjave premijera Milojka Spajića, koji već mjesecima najavljuje infrastrukturni investicioni ciklus od osam milijardi eura do kraja 2030. godine za koji nema nikakvih konkretnih rezultata. “Dodatno, investitori su očigledno ostali hladni i na najavu investicije u Ulcinju u iznosu od čak 30 milijardi eura, što je suma koja nadmašuje godišnji BDP Crne Gore gotovo četiri puta. Investitori su jasno percipirali trenutne i buduće rizike koje je ekonomska politika Vlade proizvela kroz kršenje zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kao i limita potrošnje koje su definisane Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike. Naravno, finansiranje kapitalnih projekata po kamatnoj stopi od 5,125% ne uliva povjerenje da će isti biti ekonomski isplativi”, rekao je Vuković.
Iz Ministarstva finansija su naveli da se ne zadužuju zbog tekuće potrošnje, već isključivo radi finansiranja obaveza koje nijesu stvorene u mandatu ovog ministarstva i Vlade, čime štite fiskalnu stabilnost države i budžet svih građana.
“Pored toga, sve redovne budžetske obaveze poput plata, penzija i socijalnih davanja finansiramo iz tekućih prihoda, a pritom smo dodatno povećali i plate i penzije – i to bez zaduživanja. Cijeli postupak je sproveden po zakonu i međunarodnim standardima i omogućava nam da uredno izmirujemo obaveze države iz prošlosti, prvenstveno otplatu ranijih dugova koji ove godine dospijevaju u ukupnom iznosu od 820 miliona eura, od čega najveći dio od 500 miliona iz emisije obveznica iz 2018. godine”, rekli su u Ministarstvu finansija.
Emisija državnih obveznica ne samo da omogućava, kako kažu u ministarstvu finansija, odgovorno upravljanje javnim dugom, već i jasno pokazuje da globalni finansijski sektor prepoznaje Crnu Goru kao pouzdanog partnera i atraktivnu investicionu destinaciju.
“Snažna potražnja za crnogorskim obveznicama, uz rekordni interes investitora na eurskom tržištu, potvrđuje da su međunarodna finansijska tržišta prepoznala stabilnost naše fiskalne politike, ekonomske perspektive i dugoročnu održivost crnogorskih javnih finansija. Ovim strateškim potezom dodatno jačamo stabilnost javnih finansija, osiguravamo finansijsku odgovornost i potvrđujemo povjerenje globalnih investitora u ekonomski potencijal Crne Gore. Nastavljamo da vodimo odgovornu i transparentnu politiku upravljanja dugom, čuvajući stabilnost budžeta i finansijski položaj svih građana Crne Gore”, rekli su u Ministarstvu finansija.
Emisija je sprovedena u skladu sa Zakonom o budžetu i Odlukom o zaduživanju za 2025. godinu, koje je usvojila Skupština, a prema kojoj se država može zadužiti do 1,4 milijarde eura za refinansiranje obaveza, kapitalne investicije i fiskalnu rezervu.
“Na osnovu detaljnih analiza tržišta, sprovedenih u saradnji s renomiranim međunarodnim finansijskim institucijama, ocijenjeno je da su trenutni uslovi na tržištu bili izuzetno povoljni. Zainteresovanost investitora je bila tri puta veća u odnosu na planirani iznos emisije”, rekli su u Ministarstvu finansija.
Ocjena Miloša Vukovića je i da tržište očigledno reaguje na konkretne rizike i slabosti administracije, a ne na političku retoriku.
“U cijenu novih obveznica investitori su ukalkulisali i dodatne rizike koje Crna Gora nosi, uključujući dolarsku obveznicu emitovanu prošle godine, kao i aranžman za izgradnju autoputa, za koji je zaključen hedžing kako bi se ublažili valutni rizici. Međutim, ako dođe do slabljenja dolara u odnosu na euro (na ugovoreni kurs EUR/USD), Crna Gora će na ovom hedžing aranžmanu pretrpjeti direktan finansijski gubitak”, naglasio je Vuković.
Prema njegovim riječima u konačnom, brojke govore jasnije od riječi – Crna Gora trenutno plaća skuplji dug, uz manje povjerenja tržišta i veću neizvjesnost po pitanju buduće fiskalne održivosti.
