Kompanija “EE Korita” gradiće solarne panele na površini od 1,24 miliona kvadratnih metara (124 hektara) u istoimenom mjestu u Bijelom Polju, ali će posebno morati da radi na zaštiti Sijarskog potoka i vrela, osam bara, dvije novootkrivene vrste cvijeta na ovoj lokaciji, kao i snježne voluharice koja u Crnoj Gori nije viđena 40 godina.
To, između ostalog, piše u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za ovu solarnu elektranu, na koji je krajem prošle godine Agencija za zaštitu životne sredine dala saglasnost.
Solarna elektrana je planirana na ukupnoj površini od 505 hektara, na oko 40 kilometara od Bijelog Polja u blizini granice sa Srbijom. Na ovom mjestu postoje nekorišćeni stariji i noviji objekti Farme “Moravac”, dok je najbliže naseljeno selo Lazovići, udaljeno oko 1,7 kilometara.
Firma “EE Korita” je registrovana krajem 2022. godine, osnivač joj je “EE Croatia APS”, dok je investitor za projekat vrijedan 200 miliona eura – danski “European Energy”. Planirano je da elektrana godišnje proizvede 331.306 gigavat-časova.
“Na lokaciji, postoji površinski vodotok (Sijarski potok), koji protiče dijelom lokacije koju zahvata projekat, a na jednom dijelu postoji osam bara – makvi. Izvorišta Sijarskog vrela, kao i čitav površinski tok Sijarskog potoka, ne smije biti ugrožen. Nije predviđeno postavljanje solarnih panela preko potoka, već se njihovo postavljanje planira na najmanjoj udaljenosti od deset metara od potoka. Biće obezbijeđene adekvatne mjere zaštite izvorišta i potoka tokom izgradnje. Na lokacijama makvi će, takođe, biti izbjegnuto postavljanje solarnih panela. Tokom istraživanja sitnih sisara, iza stare napuštene farme “Moravac” pronađena je veoma interesantna vrsta voluharice Chionomys nivalis, koja u Crnoj Gori nije registrovana preko 40 godina. Prilikom izgradnje, na području gdje je pronađena vrsta voluharice, ne smije se građevinskim radovima ni na koji način ugroziti taj lokalitet (odronjavanje kamenja, zatrpavanje zemljom itd.)”, navodi se u Elaboratu.
U dokumentu se ističe i da postavljanje solarnih panela zahtijeva uklanjanje vegetacije i ravnanje terena, zbog čega se gube biljke potrebne za opstanak insekata i beskičmenjaka, a samim tim i se stvaraju i posljedice po vodozemce, gmizavce, ptice i sisare. Dodaje se da izmjene prirode mogu negativno uticati na ptice, posebno one koje se gnijezde i hrane na tlu.
Upravo na ovom mjestu je po Elaboratu, zabilježeno i prisustvo bjeloglavnog supa, koji je prema Crvenoj knjizi ugroženih ptica klasifikovan kao izumrla vrsta. Osim njega, konstatovano je više od 20 vrsta ptica sa nepovoljnim statusom zaštite prema različitim međunarodnim i domaćim konvencijama i zakonima. Dio ptica iz obližnje Pešterske visoravni koristi ovo područje za lov, ali samo tri vrste ispunjavaju kriterijume za proglašenje područja značajnog za ptice, ali one nisu zabilježene na ovom mjestu.
“Otkrivene su dvije nove vrste za floru Crne Gore: Potentilla alba L. i Dracocephalum ruyschiana L., od kojih je Dracocephalum drugi nalaz na Balkanskom poluostrvu. Otkriće novih vrsta rezultiralo je dodatnom komunikacijom sa projektantom i investitorom. Na sastanku je dogovoreno da se solarni paneli izostave sa livade gdje je zabilježen Dracocephalum, druga vrsta je pronađena na više lokacija, od kojih barem dvije neće biti zahvaćene projektnim aktivnostima, te se smatra da će ova nova vrsta opstati u graničnim područjima i van zone projekta. Isto ovo važi i za vrste koji su balkanski endemi a koji su pronađeni na lokaciji projekta Silene sendtneri, Knautia dinarica, Cerastium malyi i Hypochaeris maculata subspec.pelivanovicii…”, piše u dokumentu uz napomenu da je zabilježeno i šest vrsta insekata od posebnog značaja, koji su zaštićeni na državnom nivou.
Na ovom mjestu, ipak, nema zaštićenih područja u smislu Zakona o zaštiti prirode, od infrastrukturnih objekata postoji samo dalekovod koji vodi do farme, ne postoje predjeli i područja od istorijske, kulturne ili arheološke važnosti, zaštićeni objekti i dobra kulturno-istorijske baštine, a očekuju se samo standardno zagađenje na gradilištu.
Na pripremnim radovima i izgradnji puteva radiće 70 radnika, dok će u toku montiranja i konstrukcije panela na projektu raditi 300 radnika.
Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) i kompanija “EE Korita” su u januaru prošle godine potpisale ugovor o izgradnji infrastrukture za priključenje nove solarne elektrane na prenosni sistem.
Dokument su u Podgorici potpisali izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović i ovlašćeni ispred “EE Korita” Damir Banovec.
“Ugovor obuhvata planiranje, izgradnju i integraciju elektrane, koja će imati kapacitet od 240 mega-vata. Ova inicijativa predstavlja dio naše strategije usmjerene ka povećanju udjela čiste energije u ukupnoj proizvodnji električne energije u Crnoj Gori, čime podržavamo globalne ciljeve održivog razvoja i doprinosimo očuvanju životne sredine”, kazali su tada iz CGES-a.
