Omladinski klub (OK) Glavnog grada Podgorice treba da bude prepoznatljiv, dobro brendiran, dostupan svima koji pripadaju grupi mladih, naročito vodeći računa o osobama sa invaliditetom. Klub bi, takođe, trebalo da bude adaptiran u nekom od prostora koji su neiskorišćeni, a u vlasništvu su Glavnog grada.
To je u razgovoru za “Vijesti” kazala vršiteljka dužnosti (v. d.) sekretara Sekreterijata za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Slađana Anđušić .
Mladi sa kojima su “Vijesti” razgovarale o Omladinskom klubu Glavnog grada, saglasni su da je u Podgorici neophodno dodatno afirmisati mlade da budu proaktivni članovi društva, ali i da mora postojati više prilika za zapošljavanje.
Najmlađi odbornik u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković napominje da Podgorica, kao administrativni i biznis centar Crne Gore, nudi dovoljno opcija mladima, ali i da mora da uskladi obrazovni program sa potrebama tržišta rada.
“Mladi u Podgorici, nažalost, nemaju mogućnost da se bave nekim specifičnim ili deficitarnim zanimanjima. Mislim da je ključno pitanje šta je to što gradska uprava identifikuje kao probleme mladih i šta implementira u svoje strategije za razvoj omladinskih politika”, kazao je Mašković.
Prema riječima Anđušić, potreba za formiranjem omladinskog kluba prepoznata je i ranije, pa je u skladu sa tim napravljen “štur normativni okviru u vidu prethodne Odluke o osnivanju omladinskog kluba iz 2022. godine”.
Na sjednici Skupštine Glavnog grada, održanoj 26. decembra lani, usvojena je Odluka o osnivanju i načinu funkcionisanja Omladinskog kluba Podgorice.
Anđušić vjeruje da su motivi za stvaranje uslova za omladinski aktivizam ostali isti i da je neophodno ostaviti prostor mladima da se bave “sobom na način i prema potrebama koje sami prepoznaju i kreiraju”.
O funkcionisanju OK najbolje će govoriti omladinski subjekt koji će kroz sprovedeni javni poziv, kaže Anđušić, dobiti prostor na upravljanje.
“To može biti nevladina organizacija koja sprovodi omladinsku politiku, studentski ili učenički parlament, omladinska organizacija i druga pravna lica koja se bave omladinskim radom i sprovode tu politiku, uviđajući potrebe mladih. Odluka da se omogući osnivanje omladinskih klubova jeste potvrda činjenice da Glavni grad u kontinuitetu osluškuje potrebe mladih i radi na unapređenju njihovog položaja”, rekla je sagovornica “Vijesti”.
Prema njenim riječima, ideja OK je da istraži sve potrebe mladih i da na osnovu analize odrede i utvrde prioritete i potrebe mladih.
“Imamo primjere dobre prakse u okruženju, koji pokazuju da su omladinski klubovi stecište i izvor izvanrednih ideja, sadržaja, aktivnosti, gdje mladi ljudi dobijaju slobodu i prostor da se bave raznim aktivnostima, bilo da je to neformalno obrazovanje, start up, umjetnost, druženje…”, kaže Anđušić.
V. d. sekretara Sekreterijata za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom stava je da “omladinski klubovi neće riješiti najkrupnije probleme iz oblasti omladinske politike ili nedostatak iste”.
“Ali će podstaći omladinski aktivizam kroz aktivnosti u lokalnoj zajednici, poput volonterizma, humanitarnih akcija, dešavanja kulturno-umjetničkog i zabavno-rekreativnog i ekološkog karaktera. Kroz ove aktivnosti mladi će naći mogućnost da se izraze, da na kvalitetan način provode vrijeme, da se afirmišu i predstave ili prosto druže”, ocijenila je Anđušić.
Osim ideje da se u tekućoj godini osnuju dva omladinska kluba, još jedan od planova je, kaže sagovornica “Vijesti”, da se obezbijedi prostor, uslovi, sprovede transparentna i zakonita procedura za upravljanje omladinskim prostorom.
“Realna opasnost je i nedostatak omladinskog aktivizma, kojem ne možemo i ne treba da sudimo unaprijed, prije stvaranja uslova za isti, jer činjenica je da sada oni ne postoje u punom kapacitetu”, kazala je Anđušić.
Odbornik SD-LP u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković u razgovoru za “Vijesti” izražava nadu da Omladinski klub neće biti samo mrtvo slovo na papiru, već da će biti u interesu svih mladih Podgoričanki i Podgoričana.
“OK će pružiti platformu za edukaciju, razvoj liderstva i socijalnu odgovornost među mladima. I to je nešto što se događa u svim glavnim gradovima zemalja Evropske unije, ka čemu vjerujem da svi težimo. Takođe, OK će omogućiti mladima da direktno utiču na odluke koje se tiču njihovih života, što je ključno za razvoj odgovornih društvenih aktera. Međutim, vjerujem da postoji veliki prostor za djelovanje u smislu približavanja ideje OK mladima i ono što su njegove suštinske vrijednosti koje dovode do što većeg uključivanja mladih u proces donošenja odluka. Dozvolite da primijetim da generalno mladi, pogotovo u Glavnom gradu, nisu dovoljno aktivni niti vidljivi, zbog čega donosioci odluka često sebi daju za pravo da problem mladih guraju pod tepih”, ocijenio je Mašković.
Jedan od mladih sagovornika “Vijesti”, Nikola Radovanić kazao je da Podgorica nudi dosta prilika i mogućnosti za mlade, ali da ima prostora za napredak.
“Međutim, volontiranje i omladinski aktivizam ne plaćaju račune i kao neko ko je, zbog nedostatka posla, bio prinuđen da napusti Podgoricu, smatram da je potrebno mnogo više prilika za zapošljavanje za mlade sa konkretnom karijernom ljestvicom i, naravno, perspektivnom”, rekao je Radovanić, dodajući da je OK “veoma dobra ideja koja može povezati ljude iz bilo koje sfere”.
Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Andrea Perišić istakla je da se mladi suočavaju sa mnogim problemima.
“Izdvojila bih činjenicu da je mladima, danas, jako teško da napuste porodični dom i otpočnu samostalni život. U javnosti se našao podatak da mladi Crne Gore, u roditeljskom domu ostaju do 33 godine. Treba da se zapitamo zašto je to tako, a jedan od glavnih razloga je što država nema obezbijeđene sisteme podrške da se osamostale, a taj problem nadilazi glavni grad. Vidimo i da su cijene stanova nenormalno skočile. Omladinski klub Podgorice dobra je inicijativa i nadam se konkretnim akcijama i pomacima, možda i nekim predlozima akata i zakona Skupštini Glavnog grada koji bi pomogli da se poboljša položaj omladine”, kazala je Perišić.
Student postdiplomskih studija Nikola Mumin ”Vijestima” je kazao da je saobraćaj, takođe, problematičan u Podgorici.
“Tu mislim na neprilagođenost infrastrukture svakodnevnom broju učesnika u saobraćaju. Prije svega, bezbjednost, parking, i dalje nedovoljno razvijen sistem javnog prevoza, i saobraćajnu kulturu ili kulturu u saobraćaju. Mislim da se dobar dio ovih problema može riješiti dodatnim ulaganjem u razvoj javnog prevoza na nivou Podgorice, njeno plansko uređenje, sa posebnom pažnjom na priuštivost, održivost i povezivanje. Takođe, vjerujem da bi se moglo dodatno poraditi na tome da se omogući svakodnevno adekvatno korišćenje drugih prevoznih sredstava na bezbjedan način, kao na primjer bicikala”, kazao je Mumin.
Za OK kaže da je dobra ideja, ali da nije siguran kako će uticati na položaj mladih u glavnom gradu.
“Pozdravljam svaku inicijativu koja, u svojoj konceptualizaciji, ima ideju afirmacije mladih i davanja prostora mladima. Već je bilo sličnih pokušaja i ne mogu sa sigurnošću da ocijenim njihov uticaj, ali ne mislim da je bio značajan. Svakako, mislim da je ideja u suštini dobra”, zaključuje Mumin.
