Prihodi Deponije veći 19 odsto, prodaja sirovina najveća od osnivanja preduzeća

Prihodi Deponije veći 19 odsto, prodaja sirovina najveća od osnivanja preduzeća

Finansijski rezultati pokazuju značajan rast u odnosu na isti period prošle godine. Ukupni prihodi su veći 19% u odnosu na planirane, saopštili su iz podgoričkog preduzeća Deponija d.o.o. za Gradski portal. Pored finansijskih rezultata, bilo je riječi i o postrojenjima za preradu biogasa, električnog, elektronskog i građevinskog otpada, dugu Čistoće prema Deponiji, te o budućnosti ovog preduzeća.

Da u Deponiji posluju pozitivno govori činjenica da najveći prihod generišu od fakturisanja pravnim licima, zbog čega su u prethodnom periodu bili usmjereni na detaljan obilazak terena i na taj način povećali poslovne prihode.

„Posebno smo ponosni na prodaju sirovina koja premašuje količine prodate od postojanja Deponije d.o.o.“, saopšteno je iz ovog podgoričkog preduzeća.

Iz Deponije su kazali da trenutno imaju dovoljan broj zaposlenih.

„Ukoliko budemo širili svoje kapacitete nedostajaće stručnog visokog kadra. Obzirom da je planiran veliki broj projekata postojaće potreba za novozaposlenima, ali tek realizacijom i implementacijom postojenja koja su planirana Strateškim planom. Prosječna plata u našem preduzeću iznosi 900 eura“, saopšteno je iz ovog preduzeća.

Komentarišući obaveze preduzeća Čistoća d.o.o. podsjetili su da je prošlog mjeseca potpisan Sporazum o izmirenju dijela duga u iznosu od preko 2 miliona po kome je Čistoća d.o.o u obavezi da do 22-og u mjesecu uplati 100 hiljada eura na račun Deponije.

„Uključujući i prvu ratu po Sporazumu u ovoj godini je Čistoća uplatila 340.000 eura“, poručuju iz Deponije.

Kada je u pitanju obaveza neisplaćenog prevoza za period od 2008-2023 ona, kako su kazali, iznosi oko 320.000 i isplaćuje se zaposlenima na 12 jednakih mjesečnih rata počev od januara mjeseca ove godine.

Postrojenja za preradu biogasa, električnog, elektronskog i građevinskog otpada prioritet

Iz Deponije su istakli da postrojenje za pretvaranje biogasa u električnu energiju predstavlja ključnu investiciju u modernizaciju i ekološku održivost upravljanja otpadom.

Kazali su da ovaj projekt ima za cilj iskorištavanje biogasa sa sanitarnih kada dva, tri i četiri i u narednim godinama sa kada pet i šest, koje su u planu da se rade, kako bi se generisala čista i obnovljiva energija.

„Ova energija može koristiti za pokrivanje sopstvenih potreba potrošnje električne energije, kao i da se obezbiijedi napajanje za još oko 400 domaćinstava. U pripremi je projektni zadatak za izradu studije isplativosti ovog projekta. Deponija je aplicirala kod Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-Fonda) za dodjelu sredstava za finansiranje ove studije u iznosu od 35,000€. Po planu rok za izradu studije je decembar 2024-te“, saopšteno je iz Deponije.

Za realizaciju projekta izgradnje postrojenja elektronskog i elektičnog otpada su kazali da zavisi od odabira tehnologije, kao i cijena. Ističu da će ukupnu cijenu projekta pokazati studija izvodljivosti.

„Električni i elektronski otpad uključuje širok spektar uređaja poput računara, mobilnih telefona, kućnih aparata i industrijske opreme koji sadrže vrijedne materijale kao što su metali, plastika i staklo, ali i štetne supstance koje zahtijevaju adekvatno zbrinjavanje. Postrojenje za preradu EE (električnog i elektronskog, prim. aut.) otpada podrazumijeva sve tehničke i tehnološke metode koje dovode do razlaganja EE uređaja na tzv. reciklate. Zavisno od odabrane tehnologije, dio reciklata odstranjuje se automatski a dio ručno“, rečeno je iz Deponije.

Tvrde da preradom EE otpada veliki dio pomenutih reciklata ima dalju upotrebnu vrijednost.

„Ostali reciklati se ili ne mogu ponovo upotrijebiti pa se moraju odložiti ili sadrže opasne materije pa se moraju na poseban način zbrinjavati. Trenutno, veliki dio EE otpada završava pored kontejnera i na divljim deponijama. U pripremi je projektni zadatak za izradu studije isplativosti ovog projekta“, kazali su oni.

Naglasili su da postrojenje za preradu građevinskog otpada predstavlja važnu investiciju u sektor upravljanja otpadom, s ciljem smanjenja količine građevinskog otpada na deponijama, očuvanja prirodnih resursa i proizvodnje korisnih sekundarnih materijala.

„Građevinski otpad uključuje beton, cigle, drvo, metal, asfalt i druge materijale koji se mogu reciklirati i ponovno upotrijebiti u građevinskoj industriji. Otpad se prima i sortira prema vrsti materijala. Sortiranje može biti ručno ili automatsko, sa ciljem odvajanja različitih materijala za dalju obradu. Otpadni materijali se drobe i melju pomoću specijalizovanih drobilica i mlinova. Efikasna prerada građevinskog otpada smanjuje količinu otpada koji završava na deponijama. Reciklažom građevinskog otpada smanjuje se potreba za eksploatacijom prirodnih resursa kao što su šljunak, pijesak i kamen, čime se doprinosi održivom razvoju“, poručili su iz Deponije.

Saopštili su da je u pripremi je projektni zadatak za izradu studije isplativosti ovog projekta.

Od ukupno 25 mašina samo dvije (privremeno) ne rade

Iz Deponije su kazali da trenutno imaju 25 u potpunosti osposobljenih mašina. Kako navode, u toku je rešavanje kvarova na dva sredstva, za koja očekuju da će uskoro biti osposobljena.

„Mašinski i vozni park smo zatekli u dosta zapuštenom stanju, samo je nekoliko mašina bilo u funkciji u tom momentu. Naše odeljenje se odmah po formiranju aktiviralo punim kapacitetima kako bi što prije osposobilo, na pravi način, sve mašine, da bi sve radne jedinice mogle funkcionisati kako treba sa sredstvima koja su im potrebna“, saopštili su oni.

Posebno su naglasili da su uveli redovne kontrole održavanja kao i samog korišćenja svih sredstava, kako bi sredstvima koje posjedujuju, produžili radni vijek.

Kazali su da su se fokusirali na preventivni sistem održavanja, kako bi obezbijedili, ne samo ispravna, već i pouzdana sredstva svim radnim jedinicama.

„Modernizacija sredstava je svakako potrebna, novim mašinama se znatno ubrzavaju svi procesi, što samo po sebi povećava sve kapacitete Deponije. Ne treba ni zanemariti to što moderne mašine proizvode znatno manje emisije štetnih gasova. Nabavka Buldozera CAT, krajem prethodne godine, ubrzala je sve poslove na sanitarnim kadama. Nabavkom nove Arjes 300 drobilice dobili smo veliko pojačanje, Deponija je konačno počela da rešava na neki način problem skladištenja guma i kabastog otpada, a ovom nabavkom su kapaciteti zaprimanja ovakvog otpada skoro duplirani“, poručili su iz Deponije.

Rok trajanja preduzeća 8-10 godina

Iz Deponije su rekli da se otpad trenutno odlaže u kadi broj četiri i da je popunjenost nekih 40%.

“Obzirom na tendeciju rasta stanovnika u Glavnom gradu kao i na način života građana punjenje kada je mnogo brže nego ranijih godina I u odnosu na planirano”, kazali su oni.

Naglasili su da će do kraja ove godine biti urađeni glavni projekti za izgradnju kade broj pet i šest, a već sljedeće godine počinje izgradnja kako bi na vrijeme obezbijedili kapacitete za odlaganje komunalnog otpada.

“Vrijeme potrebno za izgradnju kada je oko pet mjeseci, a vrijednost investicije oko 1,5 miliona. Prema našoj procjeni vijek trajanja Deponije d.o.o. sa ovakvim načinom tretmana otpada je između osam i deset godina”, zaključeno je iz podgoričke Deponije.