Polaganjem vijenaca ispred zgrade bivšeg Monopola duvana danas je obilježeno 80 godina od „barskog masakra“ u kojem je nastradalo više stotina Kosovara, dominantno albanske i bošnjačke pripadnosti.
Ispred organizatora, cvijeće su položili predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, Suljo Mustafić, predsjednik Albanskog nacionalnog savjeta u Crnoj Gori, Faik Nika i predsjednik Opštine Ulcinj, Genci Nimanbegu.
Ovom simboličnom događaju prisustvovala je i ambasarodorka Kosova u Crnoj Gori, Ariana Žerka Hodža i porodice žrtava.
Mustafić je kazao da obilježavanje 80. godišnjice predstavlja početak rasvetljavanja jedne vrlo tamne stranice prošlosti Bara.
„Ovo je spomen na stravični zločin u kome je stradalo stotine nedužnih judi, strijeljanih bez krivice, bez suda, u najvećem broju pokopanih bez imena i obilježja“, poručio je on.
O ovom događaju koji se naziva i barski masakr, po njegovim riječima, saznaje se iz više dokumentovanih istorijskih izvora, svjedočenja očevidaca i preživjelih, kao i ne tako brojnih publikacija i naunih radova.
„Naime, prvih dana aprila, 1945. godine, ovdje se nalazila skupina od više stotina nenaoružani mladića, regruta sa Kosova, iz više tamošnjih gradova. Većina ih je bila albanske i jedan broj bošnjačke i nekih drugih nacionalnosti. Prisilno su mobilisani i dovedeni, da bi navodno išli dalje u završne operacije oslobađanja nekih područja na kojima su se još vodile oružane borbe“, prepričao je on.
Iscrpljeni, gladni i prilično maltretirani, kako je kazao, smješteni su bili u prostoru pod Volujicom.
Nakon nekog incidenta, u kojem je, kako kažu neki izvori, nastavlja Mustafić, ubijen jedan od stražara, počelo je njihovo neselektivno strijeljanje, nakon čega je značajan broj njih probio ogradu i počeo bježati.
Na opšti poziv da se krene u lov na ljude, navodi on, Narodno-oslobodilačkoj vojsci Jugoslovenske armije, pridružili su se i neki naoružani pojedinci iz Bara.
„Dakle, ovdje kod Monopola duvana, preko Pristana, zatim u Novom Baru, barskom Polju, Zaljevu, Starom Baru i drugim lokacijama, te po okolnim brdima, bez sudenja, strijeljani su nenaoruzani i goloruki mladici. Najveci broj ubijenih pokopan je na nepoznatim lokacijama, te njihovi posmrtni ostaci nikada nisu pronadeni i identifikovani“, kazao je on.
Mali broj je preživio i, kako ističe Mustafić, najviše zahvaljući dobroti i ljudskosti nekih mještana koji su ih danima sakrivali, rizikujući i vlastiti život.
Ti ljudi, ocijenio je, su svijetli primjeri humanosti i čovjekoljublja, sačuvali su i spasili obraz čitavom Baru. On im se na tome i zahvalio.
Kazao je i da je tamna mrlja masakra nedužnih kosovskih mladica prekrivena velom ćutanja, „jer je poslijeratni komunistički poredak počivao na idili o bratstvu i jednistvu, pa je bilo nepoželjno i zabranjeno govoriti o ovim temama“.
O tome se najviše ćutalo u Baru, smatra on, što je neprihvatljivo. Zbog toga su oni, kako je podvukao, dužni da prekinu višedecenijsko ćutanje te odaju počast i održe sjećanje na ove žrtve.
Puna i naučna istina o masakru, o tome kako su pobijeni nedužni ljudi, o uzrocima, okolnostima i akterima, potrebna je svima nama, tvrdi on, da bi se manje spekulisalo, nagađalo i proizvoljno konstruiso.
„Ta istina treba da postane i dio školskih programa i udžbenika. Isto tako, smatramo da je potrebno napraviti i spomen obilježje, i sve će to zajedno podsjećati i opominjati našu kolektivnu savjest, da se ovakvi događaji više nikada i nikome ne ponove. Duzni smo to, zbog nas samih, ali i naših potomaka, narednih generacija, koje će, vjerujemo u modernom Baru, sačuvati zajednički život različitih kultura, viera i nacija koje, zaista, jesu dominatno obilježje ovog grada“, rekao je Mustafić.
Ovaj događaj i puna istina o njemu, gdje će se jasno personalizovati odgovornost za masakr, za njegove nalogodavce i izvršitelje važna je da bi sprali mriju i skinuli višedecenijski kolektivni osjećaj sramote i krivice, te da bi još više cijenili vrijednosti zajedničkog života u harmoniji različitosti, zaključio je.
Okupjenima se obratio i Faik Nika koji je odao počast žrtvama kao i predstavnik njihovih porodica.
Obilježavanju nijesu prisustvovali predstavnici Opštine Bar. Kako saznaju „Vijesti“, organizatori su im uputili poziv pa ih je predsjednik barske uprave, Dušan Raičević, informisao da danas nije u zemlji ali nije bilo pojašnjenja zašto se niko od drugih zvaničnika lokalne uprave nije odazvao na poziv.
