U Novu godinu ulazimo sa povećanjem cijena struje, goriva, vode, komunalija, padom prihoda od turizma za 3,5 odsto u 2024. i nikad većom razlikom između uvoza i izvoza.
Umjesto podrške turizmu, Vlada povećava porez za hotelijere, kupuje avion za sebe i ograničava novac za promociju turizma.
Dnevni uvoz hrane prešao dva miliona eura, a izmjene PUP-a u Podgorici i Zeti sve više poljoprivrednog zemljišta pretvaraju u građevinsko
Građani Crne Gore u 2025. godinu ulaze sa djelimično povećanim platama i penzijama, ali uz novi talas inflacije jer u januaru poskupljuje struja (mrežne usluge), voda, gorivo, komunalne usluge, kupovina preko interneta, knjige, vino, cigarete, hotelski smještaj, slatkiši,…
Takođe, Deda Mraz donosi i privremeno finansiranje budžeta, blokadu državnog parlamenta, rekordni deficit Fond PIO od 400 miliona zbog programa “Evropa sad 2”, uz pad prihoda od turizma i nikada veći deficit Crne Gore u robnoj razmjeni. Vlada je sve nade u održivost javnih finansija i planirani rast ekonomije od čak 4,8 odsto u 2025. stavila na jednu kocku – rast potrošnje građana i 80 hiljada stranaca koji imaju privremeni boravak.
Tako da će se u Novoj godini desiti veliki rast po principu “paf-paf” premijera Milojka Spajića ili jedno “buć” na šta, kao veliki rizik, upozoravaju iz međunarodnih finansijskih organizacija.
Programom poreske reforme “Evropa sad 2”, kojim su prepolovljeni doprinosi za penzijsko osiguranje, manjak u Fondu PIO od 380 miliona eura treba da se nadoknadi nizom povećanja poreza, akciza i drugih mjera. Za ovaj program su Evropska komisija, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka i rejting agencije kazali da je rizičan po finansijski sistem države i da ne garantuje održivost. Vlada i dalje nema analizu rizika, a jedina garancija da državne finansije neće biti ugrožene je riječ premijera.
Država u 2025. ulazi i sa privremenim finansiranje i blokiranim radom parlamenta. Samo privremeno finansiranje ne predstavlja nikakav poseban problem jer se i sa njim kao i 2021. godine mogu redovno isplaćivati i usklađivati plate, penzije i socijalne naknade, kao i plaćati sve druge obaveze pa i kapitalni izdaci. Međutim ovaj problem, zajedno sa svim ostalim, dodatno komplikuje situaciju, a Vladi ostavlja mogućnost da vlada uredbama i pravilnicima i bez Skupštine, u koju je i onako premijeru, kako sam kaže, mrsko da dolazi.
Iz kabineta premijera i vladajućeg PES, nakon prekida sjednice zbog protesta opozicije, kazali su da će to ugroziti isplatu plata i penzija, kao i njihovo usklađivanje, koristeći to kao političke poene na štetu opozicije. Međutim, narednog dana je ministar finansija demantovao kabinet premijera i PES navodeći da će sve isplate biti redovne.
Usklađivanje penzija i socijalnih davanja definisano je drugim zakonima koji su na snazi i njihova isplata je garantovana bez obzira da li je budžet na privremenom finansiranju ili ne. Samo bi bankrot države mogao da spriječi njihovu isplatu.
Novu godinu dočekujemo i sa padom prihoda u turizmu od 3,5 odsto u 2024. Izostao je odgovor Vlade na ovaj pad prometa od glavne ekonomske grane, kao i analize zbog čega se to desilo – da li je turistima previse komplikovano da stignu do Crne Gore jer je prestala da bude i koliko toliko aviodostupna destinacija, da li su cijene prevelike u odnosu na uslugu koju nudimo, da li premalo novca ulažemo u reklamiranje destinacije, da li nerješavanjem komunalnih, saobraćajnih i drugih problema turistima poručujemo da ne dolaze ponovo,…
Vlada ni predlogom budžeta za narednu godinu, koji još nije usvojen zbog blokade rada parlamenta, ne predviđa posebne mjere za pomoć turizmu. Umjesto toga povećana je stopa PDV-a za hotelijere sa sedam na 15 odsto. Hotelijeri su kazali da će ovo smanjiti konkurentnost crnogorske ponude, jer je u većini turističkih država ovaj porez pet ili sedam odsto.
Predlogom budžeta se za rad Nacionalne turističke organizacije predviđa ukupno tri miliona eura ili 0,23 odsto od ukupnih prihoda od turizma. Nastavljena je praksa da se za promociju turizma u turističkoj državi izdvaja manje novca nego što se naplati od boravišne takse, na šta iz NTO-a ali i turističke zajednice upozoravaju godinama. Na primjer, susjedna Hrvatska za promociju svog turizma u 2024. godini potrošila je 52 miliona eura.
U budžetu i planovima Vlade nema podrške za povećanje aviodostupnosti Crne Gore. Umjesto toga planirano je da se za kupovinu luksuznog džet aviona za prevoz državnih funkcionera izdvoji 30 miliona eura, više nego za kupovinu aviona novog nacionalnog avio prevoznika “ToMontenegro” iako bi ova kompanija trebala da bude glavni nosilac razvoja turizma.
Dodatni problem je što prijestonica turizma Budva, u kojoj se obavlja skoro polovina turističkog prometa, u Novu godinu ulazi sa političkom krizom i privremenim finansiranjem.
U 2024. godini Crna Gora ima nikada lošiji spoljno-trgovinskim bilansom jer je uvoz pokriven sa svega 14 odsto izvoza – drugim riječima uvozimo sedam puta više nego što izvozima. Za 11 mjeseci imali smo uvoz od 3,7 milijardi eura a izvoz od svega 546 miliona. Sami uvoz hrane za ovaj period iznosio je 704 miliona eura ili 2,1 milion eura dnevno, i značajno je veći od ukupnog izvoza.
Ni za ovaj problem, koji se samo povećava iz godine u godinu, ne postoje jasne strategija ni akcije države. Skoro svi nekadašnji giganti proizvodnje su ugašeni, a novih skoro i da nema. Najveći izvoznik je Elektroprivreda, ako ima kiše i ako radi Termoelektrana. U Novoj godini Termoelektrana zbog završetka ekološke rekonstrukcije neće raditi osam mjeseci, pa će Crna Gora od izvoznika postati veliki uvoznik električne energije, što će dodatno da uruši trgovinski bilans.
Ako se nastavi negativni trend u turizmu, što je moguće ukoliko se ne počne rješavanje problema u ovoj oblasti, uz očekivani dalji pad izvoza, zbog zastoja u TE, može se očekivati samo simboličan rast ekonomije u 2025. godini ili njen pad. Planirani rast ekonomije od 4,8 odsto u ovim uslovima praktično bi bio nemoguć.
Ništa efikasno se ne preuzima i na smanjenju zavisnosti Crne Gore od uvozne hrane, a često se radi potpuno suprotno od zvaničnih strategija. Najbolji primjer je predlog izmjena PUP-a za Podgoricu, kojim se u Podgorici i Zeti površina namjenjana za poljoprivredu smanjuje za oko 50 odsto, u korist građevinskog zemljišta.
Cijena električne energije za domaćinstva (stavke mrežne usluge) od Nove godine povećana je za 3,41 odsto, zbog izmjena regulatorno dozvoljenih prihoda između CEDIS-a i CGES-a. Da li će doći do drugog povećanja cijena struje u 2025. godini za sada je neizvjesno.
Elektroprivreda ima pravo da svoj dio stavke na računu – aktivna energija poveća, bez traženja saglasnosti, kada se povećaju troškovi proizvodnje ili rasta uvoznih cijena struje. Iz ove kompanije su kazali da svoj dio računa sigurno neće povećavati do aprila, kada počinje osmomjesečni zastoj TE, a da će tada cijena zavisiti od uslova na tržištu i dogovora sa Vladom oko subvencija za ugrožene građane. TE Pljevlja zbog romenta neće raditi do novembra, kada će EPCG morati da uvozi električnu energiju da bi obezbjedila snabdijevanje potrošača. Dio nedostajuće količine je već kupljen na inostranim berzama po cijenama od oko 103 eura za MWh, dok tu istu struju potrošačima prodaju po sadašnjim cijenama od 45 GWh.
U većini opština već su donijete odluke, ili je ta procedura u toku, o povećavanju cijena vode i odvoženja otpada za po oko 50 odsto. Razlog za povećanje cijena vode je izmjena regulatornog pravila da je povećanje zarada opravdan trošak, što je takođe već odobrio REGAGEN, dok je povećanje komunalnih usluga opravdano izmjenama granskog ugovora o povećanju zarada u ovim preduzećima.
Cijene goriva od prvog usklađivanja u januaru biće dodatno veće za tri centa po litru zbog uvođenja naknade za obezbjeđivanje budućih rezervi nafte. Ovaj teret nije morao pasti na građana, ali je Vlada to tako odredila u predlogu Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima kojeg je usvojila Skupština.
Država tek treba da u vlasništvo svoje firme “Montenegro bonus” vrati naftne rezervoare U Baru, Lipcima i Bijelom Polju, koje je prema pravosnažnim presudama Jugopetrol na sporan način koristio od privatizacije, odnosno već 21 godinu. Vlada do sada nije tražila od ove kompanije da joj nadoknadi štetu, iako su iz “Montenegro bonusa” tvrdila da ona iznosi oko million i po po godini, od čega je moglo da se finansira stvaranje naftnih rezervi.
Sa ovim uvođenjem nove dažbine na goriva, njegova cijena biće značajnije veća nego u zemljama regiona. Naprimjer u Bosni i Hercegovini sada je, u odnosu na Crnu Goru, eurodizel jeftiniji za 18 centi po litru, a super 98 za 21 cent. Na sljedećem usklađivanju u januaru ta razlika biće 21 i 24 centa po litru. Ovolika razlika izaziva rizik da će građani iz pograničnih područja i turisti na putovanju rezervoare puniti u komšiluku. Ukoliko bi to uticalo na pad prometa za četiri odsto, država bi više izgubila na neplaćenim akcizama i PDV-u nego što bi dobila od ove naknade.
Kroz program “Evropa sad 2” Vlada se odlučila i na neuobičajenu mjeru uvođenja akciza na vino, kojih nema u većini zemlja EU i ni u jednoj susjednoj državi. Da bude nevjerovatnije ova dažbina važiće samo za domaće proizvođače, jer su uvozna vina kroz međunarodne ugovore o kvotama od ranije oslobođeni ove dažbine.
Akciza iznosi 25 centi po litru, i nju proizvođač unaprijed plaća kupovinom akciznih markica koje mora lijepiti na boce ili druga pakovanja vina. Ona ulazi u osnovni trošak proizvođača na koji se računaju marže veletrgovaca i maloprodaje kao i PDV od 21 odsto, a i povećava same troškove punjenja – lijepljenja markice. Tako da će u konačnom vino poskupiti i za više od 50 centi po litru. Ukoliko bi prodaja domaćih vina pala za pet odsto, država bi izgubila više nego što bi dobila od nove akcize, a dodatno se ugrožava i onako loše poslovanje državnih “Plantaža”.
U januaru će doći do novog poskupljenja cigareta zbog nastavka usklađivanja akcizne politike za duvanske proizvode sa Evropskom unijom, kao i proizvoda i usluga za koje je povećan PDV ili akcize proz program “Evropa sad 2” kao što su knjige, ulaznice za pozoriše, bioskope, utakmice, … hotelski smještaj, dio slatkiša i sokova sa zaslađivačima, kupovina preko interneta… Zbog usklađivanja procedura sa EU u 2025. godini doći će i do povećanja cijena tehničkih pregleda i registracija vozila.
Kumulativno povećanje cijena goriva, struje, vode, komunalnih usluga,… povećaće troškove proizvodnje i pružanja usluga dijelu privrede, što može uticati da i oni dodatno te troškove nadoknade povećanjem svojih cijena.
Svaki od ovih proizvoda i usluga kojima se povećavaju cijene nalazi se u paketu Monstata koji ulaze u obračun inflacije. Tako da je njen značajni rast u januaru izvjestan.
Plate su od oktobra značajno povećane samo zaposlenima koji su bili prijavljeni na raniju minimalnu zaradu od 450 eura, jer su dobili povećanja od 150 eura ili 30 odsto. Većini ostalih radnika, koji su imali zaradu preko 800 eura ili sa srednjom školom preko 600 eura, povećanje zarade kroz program “Evropa sad 2” iznosilo je svega šest odsto.
Penzije su kroz tri redovna usklađivanja u 2024. godini povećane za ukupno 6,5 odsto, dok za oko 40 odsto penzionera koji primaju minimalnu od 450 eura nije bilo usklađivanja jer je taj iznos zamrznut do 2026.
Crna Gora u novu godinu ulazi i sa rekordnim cijenama stanova, koje u Podgorici i u naseljima van centralne zone – Stari Aerodrom, Zabjelo, Zagorič, Tološi,… prelazi dvije hiljade eura po kvadratu.
Sagovornici “Vijesti” iz građevinskog sektora kažu da cijene sada rastu zbog velikog interesovanja stranaca, koje i dalje postoji, a ne zbog rasta troškova gradnje. Nezvanično kažu i da su cijene za oko 50 odsto veće od svih troškova izgradnje i dažbina.
Podaci Centralne banke za period januar-oktobar pokazuje da se polovina direktnih stranih investicija od 737 miliona eura odnosi na kupovinu nekretnina – 362 miliona. U istom periodu banke u Crnoj Gori su odobrile stambene kredite vrijedne 156 miliona eura, što se odnosi i na domaće građane i strance sa prijavljenim boravkom.
Stranci su u cijeloj 2023. godini u kupovinu nekretnina uložili 463 miliona eura, odnosno sto miliona više nego u ovogodišnjih deset mjeseci. Tako da se možda može govoriti o malom usporavanju interesovanja stranaca.
Ministarstvo finansija u nacrtu Programa ekonomskih reformi za 2025/27. godinu navelo da su cijene nekretnina značajno iznad fer vrijednosti i da se očekuje njih postepeni pad.
Očekivanje Vlade je i da će u 2025. godini početi izgradnja nove dionice autoputa Mateševo Andrijevica od 24 kilometra, što bi dodatno uticalo na ekonomski rast, dok je njena procijenjena vrijednost porasla na 650 miliona eura. Međutim rokovi se pomjeraju i sada je izvjesnije da će glavni radovi početi tek u 2026. godini.
Premijer Spajić je u decembru 2023. godine najavio da će ubrzati procedure za izgradnju naredne dionice autoputa od Mateševa do Andrijevice, što je prokomentarisao sa “paf – paf”, da će biti finansirana iz budžeta i da će početi u septembru 2024.
Nakon što se kasnije EU prihvatila taj projekat i učešće u njegovom finansiranju kroz grant i povoljan kredit rokovi su promijenjeni. Cijelu procedure izbora budućeg izvođača obavlja Evropska banka za obnovu i izgradnju (EBRD).
Kasnije je iz Vlade saopštavano da očekuju da će izvođač za projektovanje i izgradnju biti izabran do kraja 2024. godine a da će radovi početi u 2025. godini. Međutim izvođač nije izabran i sada se to očekivanje pomjera za prvi kvartal naredne godine.
Tenderski uslovi EBRD-a predviđaju da izrada glavnog projekta traje 12 mjeseci a četiri godine za izvođenje radova. To znači da će cijela 2025. godina biti iskorišćena za izradu projekta, a da sami radovi mogu početi na proljeće 2026. godine.
Vlada očekuje da će naredne godine na Veljem brdu kod Podgorice početi i izgradnja gigantskog naselje sa 20 hiljada stanova i 60 hiljada stanovnika što bi takođe uticalo na brži ekonomski rast.
Međutim, Recenziona komisija Savjet za reviziju planskih dokumenata dala je uslovno mišljenje na izmjene i dopune Prostorno urbanističkog plana Podgorice, između ostalog i zbog planiranja ovog naselja.
Između ostalog, kao obavezan uslov prije usvajanja plana, traže da se obavi geološka i hidrološka istraživanja Veljeg brda i podzemnih voda kako bi se utvrdilo da li su povezani sa izvorištem Mareza. Ovakva istraživanja traju najmanje 12 mjeseci.
Traže i da se ponovo procjene troškovi izgradnje infrastrukture jer smatraju da su potcijenjeni. Neophodno je mijenjati i planove zaštićene zone, Zakon o šumama, utvrditi javni interes da je takvo naselje neophodno,…
Plan premijera sa predizborne najave ovog projekta bio je da se PUP usvoji do kraja 2024, da početkom 2025. počne izrada DUP-a za naselje, da sama izgradnja naselja počne u drugoj polovini 2025. a prvo useljenje da bude u julu 2026. godine.
Na PUP je stiglo preko 300 primjedaba građana i NVO sektora i samo pripremanje izvještaja sa javne rasprave sa svim odgovorima moglo bi potrajati naredna dva mjeseca. Ukoliko bi se poštovalo mišljenje struke početkom 2025. godine trebalo bi pokrenuti postupke za naručivanje traženih studija i analiza. One bi u najboljem slučaju mogle biti završene početkom 2026. i ako budu pozitivne za projekat, tek onda bi se mogle pokrenuti ostale procedure.
