Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu donio je danas zaključke, na osnovu kojih bi Nacrt zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja trebalo da bude utvrđen 15. aprila.
Prvi zaključak Odbora je da 9. aprila bude održan sastanak radne grupe kojoj će do tada biti dostavljene sve sugestije na Nacrt zakona.
„Tada će na sjednici radne grupe biti implementirane pristigle preporuke. Do 9. aprila očekujemo od NVO sektora da pošalju članovima Odbora mapu puta koja podrazumijeva formiranje radnih grupa za rad na preostalim zakonima u okviru izborne reforme“, rekao je kopredsjedavajući Odbora Nikola Rakočević (DPS).
Drugi zaključak je da se 15. aprila zakaže sjednica Odbora na kojoj će se utvrditi Nacrt zakona i poslati na 15-dnevnu raspravu.
„Na toj sjednici će se utvrditi mapa puta koja podrazumijeva formiranje radnih grupa u okviru kojih će se raditi na preostalim zakonima u okviru izborne reforme. Na taj način ćemo finalno napraviti važne korake na putu dinamičnog i uspješnog rada koji se od nas očekuje“, kazao je Rakočević.
Šef Poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić pozvao je na početku sjednice sve članove Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu da postignu saglasnost da “što god se desi spolja“, a ne tiče se izborne reforme, da ne utiče na rad ovod tijela.
Odbor za izbornu reformu nastavio je danas rad nakon tromjesečne blokade. Na dnevnom redu je Nacrt izmjena i dopuna Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kapmanja.
„Siguran sam da možemo oko nekih stvari postići minimalnu saglasnost i da ne blokiramo rad. Svi smo svjesni koliku obavezu imamo pred nama i da je ovo esecijalno za naš EU put“, rekao je na sjednici Čarapić koji je kopredsjedavajući Odbora.
Odbor nastavlja rad nakon pauze, odnosno blokade od skoro tri mjeseca, izazvane odlukom opozicije da ga napusti krajem prošle godine u znak protesta zbog načina na koji je Skupština konstatovala prestanak sudijske funkcije Dragani Đuranović u Ustavnom sudu. Nakon što je dio opozicije potpisao 15. marta s premijerom Milojkom Spajićem (PES) sporazum o rješavanju političke krize, opozicionari su se prošle sedmice vratili u poslaničke klupe, pa je samim tim i Odbor, koji je formiran u decembru 2023. godine, odblokiran.
Odbor je od januara do početka aprila prošle godine održao četiri sjednice, a zatim nije zasjedao do kraja juna, jer je dio opozicije nastavak rada uslovio povlačenjem odluke o uvođenju prinudne uprave u Šavniku. Pošto je vlast realizovala taj uslov opozicije, Odbor je krajem juna održao sjednicu na kojoj je dogovoreno da se predloži produžetak roka za njegov rad za godinu (do kraja ove godina umjesto do kraja 2024) i da fokus bude na Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Član Odbora iz Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić rekao je da je misli da ovaj Odbor ima perspektivu, ali je poručio da opozicija neće podržati njegov rad ako se budu ponavljale ranije prakse.
„Ako se budu ponavljale prakse iz prethodnog perioda, u smislu nekih novih inicijativa koje se kose sa vladavinom prava, znajte da nećete imati podršku za rad ovog odbora od strane opozicje“, kazao je.
On je imao primjedbe na izmjene koje su unijete u Nacrt nakon posljednjih sastanaka u vezi sa tim.
„Dobro bi bilo da smo obaviješteni o ovim izmjenama, nije pristojno da se danas usaglasimo oko Nacrta nakon iznijetih dilema po pitanju izmjena“, rekao je i zatražio da se konkretno navedu izmjene koje su unijete.
Čarapić je kazao da posljednja verzija nacrta odgovara onome što su i sami dogovorili na posljednjoj sjednici 16. decembra.
Boris Mugoša (SD) podsjetio je da imaju pet obaveznih zakona do kraja godine.
„Imamo vrlo malo vremena i molim vas da ovo danas dogovorimo, da se u okviru Radne grupe sublimiraju sve korekcije, da to damo na javnu raspravu što prije, jer čekaju nas mnogo kompleksniji zakoni“, kazao je Mugoša.
Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica složio se sa Anđušićem, da je trebalo izmjene svima poslati.
„Što se tiče Nacrta, mi jesmo bili na posljednjim sastancima kad su ove finese dogovarane, ali ste u pravu g. Anđušiću da je to trebalo da bude evidentirano i poslato svima“, kazao je.
Poručio je da ovaj zakon mora biti reformski i antikorupcijski i treba da promijeni loše političke prakse u ovoj oblasti, da poveća transparentnost i da se pokuša doći do nekog boljeg i pravednijeg izbornog procesa.
„Ako gledamo ovo, bojim se da nećemo dobiti antikorupcijski i reformski zakon, to ne znači da mislim da su ljudi koji su radili na njemu nešto pogriješili, nego on treba da bude pažljivije pogledan i analiziran“, kazao je Koprivica.
Podsjetio je da je u decembru dogovoreno da CDT i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) sugestije dostave na javnoj raspravi, ali smatra da treba da to urade sada i organizuju sastanak radne grupe i vide može li šta da se implementira.
„Bojim se da smo ušli ono logiku kad smo pravili IBAR zakone. I tada smo, da bismo ispunili određene zahtjeve EU i dobili IBAR, što pozdravljam, napravili smo par površnih zakona koje ponovo mijenjamo, a nija prošla ni godina. Da nam se to ne bi desilo, treba da napravimo još jedan ili dva kruga razgovora o tome i da probamo da ovaj zakon učinimo boljim“, rekao je Koprivica.
Smatra da bez promjena Zakona o sprečavanju korupcije, Krivičnog zakonika i ostalih vitalnih, ovaj zakon neće biti antikorupcijski, već legalizacija sadašnjeg stanja i njegovi efekti za godinu neće biti veliki.
„Nadam se da smo svi na fonu da ovo treba da bude sveobuhvatna, a ne sveobrlatna reforma zakonodavstva“, poručio je Koprivica.
Većina članova Odbora tražila je još vremena da bi se upoznali sa izmjenama.
Direktor ASK-a Dušan Drakić kazao je da bi trebalo proći član po član i proces po proces u cijeloj oblasti.
On je predlažio sedam ključnih stvari koje treba da donesu najveće promjene u ovom zakonu.
Među njima je ograničenje upotrebe budžetskih sredstava u izbornim kampanjama, jer je, kako je rekao, vrlo malo tu dotaknuto.
„Ima dosta stvari koje treba poštriti neke izbrisati i možda jednu jednicu radne grupe posvetiti tome“, naveo je.
Kako je dodao, u funkcionerskoj kampanji se mora precizirati šta se želi vidjeti, a šta ne kada su u pitanju funkcioneri.
„Treće je trajanje kampanje i odgovornost lica u kampanju. Imamo situaciju da je jedna partija u Nikšiću otvorila žiro-račun i odredila odgovorno lice, to odgovorno lice je odgovorno za sve što ta partija radi od 20. marta do 13. aprila kada su izbori. Za sve ono što se desilo od 20. januara do 20. marta nije ničija odgovornost, ako se nešto desilo, a može da se desi“, naveo je.
Istakao je da su rokovi i način obezbjeđivanja transparentnosti, kroz sedmodnevne, 15-dnevne izvještaje… dosta opterećujući i za organe vlasti i partije i treba naći mjeru.
Ukazao je i da kada su u pitanju srazmjerne i odvraćajuće sankcije, tu su potrebne izmjene i Krivičnog zakonika i drugih zakona.
„Sankcije za kašnjenje izvještaja od jednog dana su iste kao za nedostavljanje izvještaja uopšte. I one su pet hiljada ili deset hiljada, što je ogromno. Ako ćemo pričati o najvećim promjenama koje Nacrt donosi – jedno je zbirka podataka, status sopstvenih sredstava, treća lica u kampanju i pravilnik o standardima pristupačnosti. To je dobar put, dobro je to da se uradi“, poručio je.
Predložio je i uključivanje drugih insitucija u kontrolu kampanje, jer smatra da to nije samo zadatak ASK-a, već i Agencija za elektronske medije, Državne izborne komisije, Ministarstvo finansija…
Zlatko Vujović (CEMI) kazao je da bi trebalo što prije ići na javnu raspravu i da ona traje duže, mjesec dana, a da u tom periodu ima što više intenzivnih sastanaka radne grupe koja bi razmotrila sugestije.
„Zašto ne formiramo i druge radne grupe i da ljudi počnu da rade da ne gubimo vrijeme?“, pitao je.
