Devet miliona eura, koje je Fond zdravstva prošle godine refundirao za bolovanja, samo je dio ukupnog iznosa koji na nivou čitave države plaćaju poslodavci. Po računici koju je Unija poslodavaca izvela na osnovu podataka iz Fonda o broju izgubljenih radnih dana, za bolovanja preko 60 dana potrošeno je čak 55 miliona eura.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun priznaje da su to ogromni izdaci, ali se uzda da će Vladina komisija, koja će uskoro početi da se bavi samo bolovanjima, a u kojoj će učestvovati više ministarstava, biti efikasna.
“ Da će svako uraditi svoj dio zadatka, pa ćemo značajno to redigovati. Planiramo njeno formiranje u narednih par nedjelja“, rekao je Šimun za Televiziju Vijesti.
Svi članovi komisije predlagaće mjere za kontrolu bolovanja, ali samo onih koja su u toku. Njegov resor će, između ostalog, tražiti da dokumentacija za otvaranje bolovanja bude obimnija i da postojeće komisije obilaze ordinacije i na licu mjesta utvrđuju opravdanost.
„U samoj ustanovi pozovemo pacijenta, koji je na bolovanju, izvršimo uvid je li ono opravdano. Da malo ovako randomiziramo te komisije. Da mijenjamo njihov sastav češće, možda i na 15 dana i da na taj način taj uticaj komisijski eliminišemo potencijalno u tom smislu“, zakao je Šimun.
A, kao primjer mogla bi da nam posluži susjedna Hrvatska. O otvaranju bolovanja odlučuju isključivo ljekari opšte prakse, a kontrolorima ambulanti, prošlogodišnje izmjene zakona dale su veće nadležnosti.
„‘Kontrolori mogu osobno, odnosno odmah kad ustanove da neko bolovanje više nema medicinsku indikaciju, ga zatvoriti. To su neke izmjene koje su nove i sad da li je to uspješno? – Nama se čini da je, iz razloga što mislimo da će stopa bolovanja biti manja, već vidimo da je manja nego prethodnih godina“, kazao je za TV Vijesti Nenad Korkut iz hrvatskog tavoda za zdravstveno osiguranje.
Brojke za prošlu godinu još sabiraju, ali već sada znaju da će biti bolje nego godinu prije. U 2022. za bolovanja su potrošili 217 miliona, ali Hrvatska ima 6 puta više stanovnika nego Crna Gora. Tokom kontrole, koja može da se obavi i bez prisustva pacijenta, prekinuli su čak trećinu neopravdanih bolovanja.
“ U 2022. sveukupno pregledano preko 39 hiljada naših osiguranika ili njihovih osobnih kartona. + a od toga smo zaključili da više nema medicinskih indikacija za bolovanja u oko 13 hiljada, što znači jedna trećina, 33% je tih bolovanja bilo zaključeno“, kaže Korkut.
Ovaj model, našem ministru zdravlja zvuči prijemčivo. On će komisiji predložiti i da mjesečno pravi izvještaj o ljekarima koji pišu plaćeno odsustvo, a u Hrvatskoj su neki i kažnjeni otkazima.
„Da lijepo stratifikujemo ko to najviše bolovanja piše i da dostavljamo na uvid menadžerima ustanova te izvještaje, pa nakon izvjesnog vremena, na primjer 3 mjeseca, ukoliko bismo imali tu neke anomalije, nelogičnosti ti ljekari bi bili pozivani na razgovor u Direktorat za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite, da vidimo jesu li opravdana ta propisivanja u tom broju baš“, rekao je Šimun.
Iako hrvatskim kontrolorima zakon daje mogućnost da obilaze i pacijente koji su na bolovanju, oni to ne koriste. No, i bez toga neopravdanih bolovanja je manje a kod nas ni ne znamo koliko ih ima.
