U izvještaju Međunarodne NVO organizacije Transparency International za 2024. godinu Crna Gora je svrstana na 65. mjesto liste kojom je obuhvaćeno 180 zemalja svijeta sa indeksom percepcije korupcije 46. Šta se sve može popraviti po tom pitanju bila je Tema Jutra Prve televizije gdje su gostovali Dušan Drakić, v.d. direktora ASK-a, i zamjenik urednika Gradske televizije Nemanja Lacman kao i poslanik SNP-a Bogdan Božović.
Drakić je na samom početku kazao da smo duži period dozvolili da su na čelu institucija koji ne bi trebali da budu, i da se radi što ne bi trebalo da se radi.
„Mislim da smo mi uspjeli u ovom periodu od par mjeseci makar u Agenciji da stvari popravimo, ispravimo, da krenemo na drugi način da radimo, i mislim da smo i mi zaslužni što nismo za koju poziciju gori. Svjedoci ste da je rad SDT-a za pohvalu, da su oni ti koji nas drže kao pozitivne, ali borba protiv korupcije ne može biti svaljena na jednog čovjeka. Čitav sistem mora biti uvezan u čitav front protiv korupcije a sve institucije moraju da stvaraju uslove za tako nešto“, kazao je Drakić.
Samo tako, dodaje on, može se promijeniti sama percepcija da postoji vladavina prava.
„Mislim da je to ključ, a za to je ključna i ASK. Mi ulažemo dosta snage i energije da uvežemo institucije. Potrebno je da pokažemo da smo spremni za iskrenu borbu protiv korupcije. Neko može malo bolje da radi ali bez ovoga ne možemo naprijed. Naravno, ono što moram pomenuti jeste da su mediji i NVO organizacije uvijek bile proaktivnije od institucija što je pohvalno i dobar preduslov, ali je potrebno da se i te institucije aktiviraju“, kazao je Drakić.
Ponavlja da je ključna stvar front protiv korupcije, i dodaje da moramo dati vjetar u leđa kako bi u novom izvještaju imali bolji rezultat.
„Imamo situaciju da je SDT ograničen kadrovski, a ASK nije dobio budžet koji je trebao da dobije. Tako je vjerovatno i u drugim organima. Zaista je potrebna jedna politička volja. Ona se ne gleda kroz to da li tu volju izražava ovako javno. Zakoni moraju da se promijene, moraju da odražavaju ono što je društvu potrebno. Zakon o ASK-u donio je dosta velikih problema iz juna prošle godine, sad se opet mijenja, i nadam se da će on dati dobar temelj i osnov agenciji da može da ostvari ono što se od nje očekuje. Imamo zakon o finansiranju političkih partija sa normama od 2014. godine, a na svake izbore izlazimo sa stvarima koje ne bi trebalo da se dešavaju“, kazao je Drakić.
Nemanja Lacman, zamjenik urednika Gradske televizije kazao je da je evidentna stagnacija, a slaže se da su u prethodnom periodu NVO i mediji ukazivali na korupciju, a da su one institucije koje su time trebale da se bave zakazale.
„Ne mislim samo na ASK, već i na skupštinski odbor za antikorupciju. Ali kako i doći do rezultata kada u ASK-u fali 50% ljudi, a da je i u drugim institucijama slična situacija. Ipak nas to ne abolira da je moglo i da mora bolje. Mislim da možemo bolje itekako a čitajući prethodni izvještaj, građani su dominantno rekli da imaju mišljenje da postoji veliki broj korupcije u određenim oblastima. Pravosuđe su istakli kao rak ranu, a sa tim se slažem. Ako ćemo iskreno, vi nemate presudu za neku koruptivnu radnju. Tu dolazimo i do manjkavosti zakonskih rješenja“, kazao je Lacman.
On dodaje da oni koji bi trebali da budu uzori i da pokažu građanima kako treba da se bori protiv korupcije, postoji situacija da ti ljudi ne žele ASK-u da dostave izvještaje o imovini.
„Svi funkcioneri treba da znaju da ukoliko ne prijave imovinu šta ih može čekati. Ako bi krenuli sa rješavanjem tog problema, mislim da bi se i drugi problemi lako rješavali. Ako sami funkcioneri krše zakon, kako građani da imaju povjerenje? Žao mi je što određene institucije nisu dale rezultate. Mediji i dalje ukazuju na korupciju i nevladin sektor. Imamo situaciju sa Milom Đukanovićem gdje su mediji godinama pisali o satovima i imovini a toliko dugo se čekalo na neku odluku“, kazao je Lacman.
Objavljen je izvještaj o kartici Đukanovića ali je to vrh ledenog brijega.
„Mediji će i dalje biti na nekom državnom fonu i i dalje će ukazivati na korupciju u dokumentima do kojih dođu. Agencija sama mora po prvi put da bude partner sa Parlamentom, da li kroz Odbor za antikorupciju ili Anketni odbor, naći zajednički jezik kako bi pričali kako nismo na 65 mjestu i da smo se negdje pomjerili“, kazao je Lacman.
Bogdan Božović, poslanik SNP-a, kazao je da ukoliko upoređujemo neki period od 2020. godine, vidljivo je da je postojao napredak.
„Primarno u radu SDT-a. Vidijeli smo koliko je predmeta procesuirano, postupali su neselektivno, a to daje nadu da će ta institucija davati rezultate i u budućem periodu i biti nepristrasna. Borimo se ovim za društvo gdje će svi građani biti jednaki pred zakonom. Jesu li sve institucije položile zadatak? Nisu. To se odnosi na pravosuđe, mogli smo da vidimo da neki slučajevi koji okupiraju pažnju građana bivaju odloženi“, kazao je Božović.
Problematika svakako jeste da su sudnice neuslovne i da imaju deficitarne kadrove a to se čulo i u SDT-u ali kada postoji volja, postoje i rezultati.
„Ja se nadam da će SDT nastaviti u istom ritmu. Što se nas kao predstavnika građana tiče, mi ćemo nastaviti da radimo ono što jeste u našoj nadležnosti da stvaramo bolje uslove a gdje postoje problemi da ponudimo bolje zakonsko rješenje kako bi se građani osjećali sigurnije kako bi život u našoj državi dobio smisao“, kazao je Božović.
Ako se uzme samo jedna prepiska iz SKAJ aplikacije može se vidjeti kako je to funkcionisalo, navodi Božović, a kao primjer navodi članove OKG koji su pokušavali da korumpiraju sudije u slučaju državni udar.
„Vidimo kako je funkcionisala sprega OKG i nažalost institucija u okviru našeg sistema. Takođe u nekim od prethodnih izvejštaja bila je prisutna i endemska korupcija u Crnoj Gori. Svakako pohvaljujem izvještaj ASK-a gdje je konstatovano da je bivši predsjednik prekršio zakon. Što se nas poslanika tiče, mi smo tu da omogućimo što bolje uslove i reagujemo kroz konkretna zakonska rješenja“, kazao je Božović.
