Bakić: Građani 20 miliona eura plaćaju javnim emiterima kako bi imali tačnu i provjerenu informaciju

Bakić: Građani 20 miliona eura plaćaju javnim emiterima kako bi imali tačnu i provjerenu informaciju

Građani ukupno plaćaju više od 20 miliona eura javnim emiterima kako bi imali tačne informacije, samim tim nije moguće opravdati tvrdnju da je 20 odsto sopstvenog sadržaja previsok zahtjev za te medijske kuće.

To je, tokom okruglog stola „Primjena Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama u lokalnim javnim emiterima“, pored ostalog, kazala direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Sun čica Bakić.

Okrugi sto, kako je saopšteno ranije iz Media centra, posvećen je predstavljanju modela Odluke o osnivanju lokalnog javnog emitera, kao i modela Statuta lokalnog javnog emitera „čije je usvajanje neophodno kao dio procesa sprovođenja Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama u lokalnim javnim emiterima“.

Prema riječima Bakić, imenovanje organa upravljanja, finansiranje i program lokalnih javnih emitera među najvažnijim su odredbama Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama.

„Sve je to u Zakonu jako lijepo zamišljeno i izgleda dobro… Stvar je u tome kako ćemo implementirati i koliko ćemo čvrsto i jasno insistirati da se ove zakonske odredbe implementiraju u duhu onoga što je tamo napisano“, ocijenila je Bakić.

Kazala je da građani 20 miliona eura plaćaju javnim emiterima kako bi imali tačnu i provjerenu informaciju.

„Ne vidim opravdanje da medijska kuća osnovana zbog zadovoljenja potreba stanovnika opštine.., da je 20 procenat sopstvene produkcije previsok. Mi imamo radijske emitere koji imaju dva odsto. To nije privremeno, već dugogodišnje stanje. Više od pola radijskih emitera ima ispod deset odsto sopstvene produkcije. Nije mali broj ljudi koji radi u ovim medijskim kućama… Opština mora da zna da ne može da svaki put kad se promijeni lokalna vlast dovede 20 ljudi koji neće da rade“, smatra Bakić.

Direktor Direktorata za medije Neđeljko Rudović rekao je da su godinu i po dana, u kontinuitetu, radili sa namjerom da poboljšaju medijsku sliku Crne Gore i stvore „normativni okvir koji će biti baza za bolje medije“.

„Lokalni javni emiteri čine četvrtinu medijske scene Crne Gore. Imamo 15 lokalnih javnih emitera i nacionalni Javni servis kao šesnaestu medijsku kuću, koji imaju preko 1.400 novinara. U vlasništvu građana Crne Gore je 16 medijskih kuća. To znači da svi u tim medijskim kućama imaju posebnu odgovornost…“, kazao je Rudović.

Kazao je da mnogi emiteri nijesu mogli na vrijeme da isplate plate zaposlenima.

Rudović je istakao da su postrožili kriterijume za izbor članova Savjeta lokalnih javnih emitera.

„Lokalni javni emiteri imaju važno i posebno mjesto na medijskoj sceni. Imamo preko 120 registrovanih portala u Crnoj Gori i građane koji koriste društvene mreže. To znači da smo ‘zapljusnuti’ informacijama na dnevnom nivou i da nam je potrebno da znamo gdje ćemo naći tačne i provjerene informacije. Odgovornost javnih emitera je ogromna“, rekao je.

Naglasio je da se netačne informacije i dezinformacije šire brže od istinitih tvrdnji i činjenica. Rudović je rekao da je važno da znamo da pronađemo informaciju koja je tačna, pogotovo u kriznim situacijama „koju smo, nažalost, imali prije 15 dana“.

„Jako je važno da razumijemo da su lokalni javni emiteri u vlasništvu građana i da prema njima imamo određene obaveze“, izjavio je Rudović.

Direktor Media centra Goran Đurović kazao je da osnivački akti lokalnih emitera moraju da budu usaglašeni sa Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama i to u roku od devet mjeseci.

Prema njegovim riječima, modeli su nastali u okviru projekta „Učešće nevladinih organizacija u profesionalizaciji lokalnih javnih emitera“ koji ima za cilj da skupštine opština 14 lokalnih samouprava usvoje i primijene ove opšte akte u lokalnim javnim servisima.

Kako je rekao Đurović, cilj izrade modela akta je ubrzanje i olakšanje procesa usklađivannja obaveza javnih emitera sa novim Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama.

Jedna od ključnih izmjena, rekao je, tiče se Savjeta lokalnih javnih emitera.

„U skladu sa novim Zakonom, ovlašćeni su i predlagači za članove savjeta su nevladinih organizacija (NVO) iz oblasti prosvjete, kulture medija, zaštite životne sredine, sportske organizacije, lokalna udruženja privrednika ili poslodavaca… U sklopu preostalih aktivnosti u okviru ovog projekta, Media centar će u svih 15 opština održati sastanke sa ovlašćenim predlagačima za članove Savjeta…“, rekao je Đurović.

Kazao je da je „njihov posao bio da stvore uslove da se omogući smanjenje neprimjerenog partijskog uticaja na rad lokalnih javnih emitera“.

„To ne znači da je model loš, već da nam kao društvu treba malo više vremena da razmišljamo ko su ti među nama koji treba da se nađu na čelnim pozicijama upravljačkih struktura“, ocijenio je Đurović.