Ubistvo vođe Hamasa Jahje Sinvara, organizatora napada koji je izazvao rat u Gazi, je veliki trijumf za Izrael. Međutim, lideri te države takođe nastoje da učvrste strateške dobitke koji nadilaze vojne pobjede, kako bi preoblikovali regionalnu situaciju u korist Izraela i zaštitili svoje granice od bilo kakvih budućih napada. To piše agencija Rojters, pozivajući se na izvore upoznate sa razmišljanjem izraelskih lidera.
Kako se bliže izbori u Sjedinjenim Državama, Izraelu se žuri da nanese maksimalnu štetu Hamasu u Gazi i Hezbolahu u Libanu i koristi priliku da stvori de fakto tampon zone u pokušaju da kreira nepovratnu realnost prije nego što novi predsjednik stupi na dužnost u januaru, reklo je osam izvora za Rojters.
Intenziviranjem vojnih operacija protiv Hezbolaha i Hamasa, Izrael želi da osigura da se njegovi neprijatelji i njihov glavni zaštitnik Iran ne regrupišu i ne zaprijete ponovo izraelskim građanima, navodi Rojters pozivajući se na zapadne diplomate, libanske i izraelske zvaničnike, te druge izvore iz regiona.
Očekuje se da predsjednik SAD Džo Bajden iskoristi Sinvarovo ubistvo da izvrši pritisak na premijera Izraela Benjamina Netanjahua da okonča rat u Gazi. Međutim, kako navodi Rojters, izraelski lider bi možda radije sačekao kraj Bajdenovog mandata i okušao sreću s narednim predsjednikom, bilo da je to demokratska kandidatkinja, potpredsjednica Kamala Haris, ili republikanski rival Donald Tramp, s kojim je Netanjahu imao bliske veze.
Prije nego što razmotri bilo kakve sporazume o prekidu vatre, Izrael ubrzava vojnu kampanju kako bi potisnuo Hezbolah dalje od sjeverne granice, istovremeno prodirući u gusto naseljeni izbjeglički kamp Džabalija u Gazi. Palestinci i agencije Ujedinjenih nacija strahuju da bi to moglo biti pokušaj da se sjeverni dio Gaze izoluje od ostatka enklave.
Izrael takođe planira odgovor na napad Irana balističkim raketama prvog oktobra.
„Postoji nova situacija, nova geopolitička promjena u regionu“, rekao je Dejvid Šenker, bivši američki pomoćnik državnog sekretara za bliskoistočna pitanja, koji je sada viši saradnik u Vašingtonskom institutu.
Prije napada Hamasa 7. oktobra 2023. Izrael je bio „voljan da toleriše prijetnju visokog nivoa, odgovarajući ograničenim napadima na raketnu vatru palestinske militantne grupe i drugih neprijatelja. Ne više. Ovoga puta Izrael se bori na mnogim frontovima. Protiv Hamasa, Hezbolaha, i uskoro Irana“, rekao je Šenker.
Netanjahu je u četvrtak saopštio da su Sinvarovom smrću „poravnati računi“, ali je upozorio da će se rat u Gazi nastaviti punom snagom do povratka izraelskih talaca.
Izraelska vojska je saopštila da je Sinvarova eliminacija veliko dostignuće u naporu da se uništi vojni aparat Hamasa, ali je dodao da su u Gazi drugi komandanti.
Zamjenik lidera Hamasa u Gazi, Kalil al Haja potvrdio je Sinvarovu smrt i rekao da izraelski taoci neće biti vraćeni dok se izraelska „agresija“ ne završi i njegove snage se ne povuku.
Izraelske snage su zadale druge velike udarce svojim neprijateljima.
U seriji napada visokog profila likvidirani su lideri uključujući političkog šefa Hamasa Ismaila Hanijea, šefa njegovog vojnog krila Muhameda Deifa, lidera Hezbolaha Hasana Nasralaha i njegovog glavnog vojnog komandanta Fuada Šukra.
Izrael takođe tvrdi da je eliminisao hiljade boraca te grupe, osvojio mreže dubokih tunela i znatno iscrpio njihove arsenale oružja.
Međutim, ambicije Izraela su veće od kratkoročnih vojnih pobjeda, prema riječima Rojtersovih izvora.
Kopnena ofanziva u Libanu koja je pokrenuta prošlog mjeseca ima za cilj da potisne Hezbolah na oko 30 km od sjeverne granice, iza rijeke Litani, i da osigura potpuno razoružanje šiitske militantne grupe nakon 30 godina vojne podrške od Irana.
Izraelski zvaničnici tvrde da na taj način sprovode rezoluciju Ujedinjenih nacija koja je zamišljena da očuva mir u tom području i zaštiti stanovnike od prekograničnih napada.
Rezolucija Savjeta bezbjednosti 1701, usvojena nakon rata Izraela i Hezbolaha 2006. i više puta prekršena s obje strane, odobrila je mirovnu misiju poznatu kao UNIFIL da pomogne libanskoj vojsci da područje južno od rijeke održi slobodnim od oružja i naoružanih lica osim onih koji pripadaju libanskoj državi.
Izrael se žali da ove dvije snage nikada nisu preuzle kontrolu nad tim područjem od Hezbolaha, koji se dugo smatra najmoćnijom vojnom snagom u Libanu.
Hezbolah se opire razoružavanju, navodeći potrebu da brani Liban od Izraela. Od prošle godine njegovi borci su koristili granični pojas kao bazu za gotovo svakodnevne razmjene vatre s Izraelom u znak solidarnosti s Hamasom u Gazi.
Izraelski zvaničnici kažu da je vojna akcija jedini način da se sprovede rezolucija 1701 i osigura bezbjedan povratak oko 60.000 stanovnika evakuisanih iz sjevernog Izraela.
„Trenutno, diplomatija nije dovoljna“, izjavio je za Rojters jedan izraelski diplomatski izvor.
Libanske vlasti kažu da je ofanziva protiv Hezbolaha raselila više od 1,2 miliona ljudi u Libanu, većinom članova šiitske zajednice iz koje Hezbolah dobija podršku.
Izrael je takođe suočen s međunarodnom kritikom zbog incidenata u kojima su njegove snage pucale na položaje mirovnjaka UN i povrijedile njih nekoliko.
Jedan libanski bezbjednosni zvaničnik i diplomata upoznati sa situacijom na jugu Libana rekli su da se čini da Izrael želi da izbaci UNIFIL iz tog područja zajedno s Hezbolahom.
Bezbjednosni zvaničnik je rekao da se izraelske snage bore za pristup strateškim tačkama za nadzor, gdje su smještene baze UNIFIL-a.
„Njihov cilj je da očiste ovu tampon zonu“, rekao je diplomata.
Rojters piše da bi to moglo potrajati nekoliko nedjelja, ako Izrael želi da očisti pozicije i infrastrukturu Hezbolaha iz uskog pojasa libanske teritorije uz granicu, ali bi bilo kakva dublja akcija trajala mnogo duže trenutnim tempom.
Netanjahu je odbacio optužbe da izraelske trupe namjerno ciljaju mirovnjake UNIFIL-a, ali je rekao da je najbolji način da se osigura njihova bezbjednost taj da usliše zahtjeve da se privremeno povuku iz borbenih zona. Izraelska vojska tvrdi da Hezbolah godinama djeluje iz mjesta unutar i blizu položaja UNIFIL-a.
UN je poručila da njeni mirovnjaci neće napustiti pozicije na jugu Libana.
„Ako rezolucija 1701 nije implementirana, to je zato što je UNIFIL nije sproveo, što nikada nije bio njegov mandat“, rekao je šef mirovnih operacija UN Žan-Pjer Lakroa novinarima u ponedjeljak, naglašavajući da UNIFIL ima pomoćnu ulogu.
UN, SAD i drugi diplomatski posrednici su saglasni da bi obnavljanje rezolucije moglo pružiti osnovu za prekid neprijateljstava, ali su potrebni bolji mehanizmi sprovođenja.
Bilo kakvu promjenu mandata morao bi da odobri 15-člani Savjet bezbjednosti, a diplomate kažu da trenutno nema takvih diskusija.
Vršilac dužnosti premijera Libana Nadžib Mikati rekao je da je vlada spremna da rasporedi trupe za sprovođenje rezolucije 1701 čim bude uspostavljen prekid vatre. SAD i Francuska su saopštile da bi jačanje libanske vojske bilo ključno za ovaj poduhvat.
Pristanak Irana takođe će biti potreban, rekao je diplomata upoznat sa situacijom na jugu Libana. Ali, kako su kazali, ne čini se da je Izrael spreman da počne pregovore o bilo kakvim prekidima vatre.
„Oni žele da iskoriste svoju prednost, da budu u još jačoj poziciji za pregovore“, rekao je diplomata.
Izrael je prošle godine obavijestio nekoliko arapskih država da takođe želi da stvori tampon zonu na palestinskoj strani granice Gaze. Međutim, ostaje nejasno koliko duboko Izrael želi da to bude ili kako bi se to sprovelo nakon završetka rata.
Trenutna ofanziva Izraela u Džabaliji, području koje je pretrpjelo teška bombardovanja na početku rata, povećala je zabrinutost među Palestincima i agencijama UN-a da Izrael želi da istjera stanovnike sa sjeverne Gaze. Izraelska vojska to negira i tvrdi da pokušava da spriječi borce Hamasa da se reorganizuju za nove napade.
Izraelske snage su u maju ušle u takozvani Filadelfi koridor, uski pojas koji se proteže uz južnu granicu Gaze s Egiptom, čime je Izrael stekao efektivnu kontrolu nad svim kopnenim granicama palestinske teritorije.
Izrael je saopštio da neće pristati na trajni prekid vatre bez garancija da će ko god bude upravljao poslijeratnom Gazom moći da spriječi korišćenje koridora za krijumčarenje oružja i zaliha za Hamas.
Iran je takođe na meti Izraela nakon nedavnog raketnog napada, koji je pokrenut kao odmazda za izraelske napade na Iran i njegove posrednike.
Bliski istok strepi da bi odgovor Izraela mogao poremetiti tržišta nafte i započeti totalni rat između vječitih neprijatelja.
Izraelski ministar odbrane Joav Galant rekao je prošle sedmice da će odgovor biti „smrtonosan, precizan i, iznad svega, neočekivan“, iako je takođe kazao da Izrael ne želi da otvara nove frontove. Iran je više puta upozorio da neće oklijevati da ponovo preduzme vojnu akciju ako Izrael uzvrati.
SAD, glavni snabdjevač Izraela oružjem, podržavaju kampanje protiv Hezbolaha i Hamasa, koje su označili kao strane terorističke organizacije. Međutim, tenzije su porasle dok su američki zvaničnici pokušavali da ubijede Izrael da poboljša humanitarne uslove u Gazi, ograniči vazdušne udare na stambena područja i pregovara o prekidima vatre.
Napetost su izazvali i Bajdenovi pokušaji da uspostavi kontakt s Iranom kroz indirektne razgovore o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. godine i njegovo protivljenje bilo kakvim napadima na iranska nuklearna postrojenja. Izrael smatra iranski nuklearni program egzistencijalnom prijetnjom.
Prema pisanju Rojtersa, neke diplomate vjeruju da Netanjahu takođe razmatra kako bi prekid vatre mogao uticati na izbore. Bilo kakav napredak mogao bi pomoći Haris, dok bi Netanjahu radije imao posla s Trampom, čiji su tvrdokorni stavovi o Izraelu, Palestincima i Iranu bliži njegovim, kažu oni.
„Nema razloga da Netanjahu prekine svoje ratove prije američkih izbora“, rekao je Marvan al-Muašer, bivši ministar spoljnih poslova Jordana, sada potpredsjednik za studije u Karnegi fondaciji za međunarodni mir sa sjedištem u SAD. „On neće dati Haris nikakvo priznanje ili poklon prije izbora.“
Za sada, Netanjahu izgleda odlučan da precrta mapu oko Izraela u svoju korist protjerujući njegove neprijatelje sa granica, ističe Rojters.
„Iskoristio je pobjedu i nastavlja ratove, namećući novi (regionalni) status kvo“, rekao je libanski politički zvaničnik.
