Među ‘’djelimično ispunjenim obavezama’’ je ukidanje viza najmanje jednoj državi godišnje
Crna Gora je od 14 predviđenih obaveza iz Reformske agende ispunila deset do kraja februara, pa će iz Plana rasta Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan dobiti 18 miliona, umjesto predviđenih 29,5 miliona eura.
To piše u Prvom polugodišnjem izvještaju o sprovođenju Reformske agende Crne Gore za Instrument EU za reformu i rast 2024-2027, koji je Vlada usvojila 13. marta, a Ministarstvo evropskih poslova (MEP) ga je dan kasnije dostavilo Evropskoj komisiji. Među ‘’djelimično ispunjenim obavezama’’ je ukidanje viza najmanje jednoj državi godišnje u cilju usklađivanja sa viznom politikom EU.
Podsjeća se da je za prvih 14 reformskih koraka vezan maksimalno dostupan iznos podrške EU od 29,5 miliona eura, umanjen proporcionalno sedam odsto predfinansiranja.
“Kada su u pitanju djelimično ispunjeni koraci, Crna Gora će iskoristiti mogućnost iz člana 21 Regulative EU 2024/1449 o uspostavljanju Instrumenta za reforme i rast, shodno kojem za ove korake rezultati mogu biti ostvareni nakon isteka izvještajnog perioda u roku od 24 mjeseca, bez uticaja na isplatu sredstava opredijeljenih Reeformskom agendom za ove korake. Kako se radi o koracima čije ispunjavanje je u toku i čiji rezultati se očekuju do sredine ove godine, sredstva vezana za ova četiri reformska koraka biće isplaćena po njihovom ostvarenju”, piše u dokumentu.
Reformsku agendu Vlada je usvojila 26. septembra prošle godine, a dokument sadrži ukupno 32 indikativne prioritetne reformske mjere u okviru četiri prioritetna sektora – Poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora, Digitalna i energetska/zelena tranzicija, Razvoj ljudskog kapitala, Vladavina prava i temeljna prava i 14 podsektora.
Sprovođenje reformi iz Reformske agende uslov je za dobijanje novca iz Instrumenta za reforme i rast u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Plan rasta je kombinacija bespovratnih sredstava i povoljnih kredita za region od ukupno šest milijardi eura za period 2024-2027. Za Crnu Goru je obezbijeđeno 383,5 miliona eura, od čega su 110 miliona eura bespovratna, a 273,5 miliona eura čine povoljni krediti. Evropska komisija planira da od ukupnog iznosa, sedam odsto dodijeli na početku sprovođenja Plana rasta kao svojevrsno predfinansiranje, a ostatak u šest polugodišnjih tranši podrške, u zavisnosti od stepena realizacije planiranih reformi.
Iz Ministarstva evropskih poslova “Vijestima” su kazali da je deset koraka (obaveza) iz Reformske agende u potpunosti ispunjeno, a četiri djelimično, a novac (prvu tranšu) očekuju do kraja aprila.
“Kada je u pitanju implementacija reformi u prvom polugodišnjem periodu, rok za završetak implementacije prvih 14 koraka iz Reformske agende je istekao 28. februara. Procjena nadležnih ministarstava je da je ovaj period završen sa deset ispunjenih i četiri djelimično ispunjena koraka, što će dodatno biti predmet naknadne procjene Evropske komisije. Konačna ocjena ispunjenosti svih koraka od strane EK se očekuje do kraja drugog kvartala 2025. godine”, kazali su.
Naveli su da su djelimično ispunjenu koraci vezani za transpoziciju paketa integracije električne energije u skladu sa zahtjevima Energetske zajednice i nastavak njegove implementacije.
Pored toga, kako su dodali, djelimično je izvršeno postepeno ukidanje javne intervencije u postavljanju cijena za snabdijevanje električnom energijom u skladu s članom 5 Direktive 2019/944 o zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište električne energije, kao i osiguravanje izdavanja sertifikata o energetskim performansama (u skladu sa Direktivom o energetskim performansama zgrada).
“Dodatno, kada je u pitanju usvajanje Prostornog plana Crne Gore ispunjavanje ovog koraka se očekuje tokom drugog kvartala 2025. godine”, rekli su iz MEP-a.
Objasnili su da kod ovih koraka postoje određena proceduralna kašnjenja, kada su u pitanju zakonska rješenja koja su zahtijevala širi konsultativni proces i usklađivanje sa nadležnim službama Evropske komisije, poput novog Zakona o energetici, ili zakonske osnove za usvajanje novog Prostornog plana. Dodatno, širi dijalog sa Evropskom komisijom vodi se i u dijelu implementacije koraka koji se tiče usklađivanja vizne politike sa listom zemalja EU za koje je viza potrebna, zbog uticaja na ekonomsku politiku Vlade.
’’Procjena resornih ministarstava u čijoj su nadležnosti ova četiri koraka je da će biti ispunjeni do narednog izvještajnog perioda koji ističe krajem juna ove godine’’, rekli su.
U Prvom polugodišnjem izvještaju o sprovođenju Reformske agende piše da je, kada je riječ o ispunjenim obavezama, do kraja februara imenovana predsjednica Vrhovnog suda i uspostavljen registar privrednih društava u vlasništvu države i opština.
Povećana je, kako se navodi, transparentnost međudržavnih sporazuma i ugovora sa trećim zemljama integrisanjem informacijama specifičnih za projekte u sistemu e-nabavke, a unaprijeđen j integritet u inspekcijskim službama (uvedena je obavezna godišnja prijava imovine i izjave o konfliktu interesa za inspektore koja je podložna provjerama Agencija za sprečavanje korupcije).
Usvojeno je, kako piše u izvještaju, zakonodavstvo u skladu sa Direktivom o obnovljivoj energiji, obezbijeđeno izdavanje sertifikata o energetskim performansama, a usvojen je i Nacionalni plan za razvoj širokopojasne infrastrukture 2025-2029, kao i Plan digitalnih usluga 2025-2027.
Usvojen je i Zakon o informacionoj bezbjednosti, kao i Uputstvo za postupanje državnih tužilaca u slučajevima nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević rekla je u srijedu, na konsultativnom saslušanju pred skupštinskim Odborom za evropske integracije, da je plan da do kraja ove godine interno zatvore najmanje šest pregovaračkih poglavlja.
Kako je pojasnila, u pitanju su poglavlja 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usliga, 4 – Sloboda kretanja kapitala, 5 – Javne nabavke, 6 – Privredno pravo, 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i Poglavlje 13 – Ribarstvo.
“Svakako ćemo raditi na većem broju poglavlja koja ćemo zatvarati, jer sa ovom dinamikom znači da će 2026. biti godina u kojoj ćemo zatvoriti skoro 20 pregovaračkih poglavlja zvanično na Međuvladinim konferencijama između EK i Crne Gore”, navela je Gorčević.
Ona je kazala da su u ovom trenutku interno spremna za zatvaranje tri pregovaračka poglavlja: 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, 4 – Sloboda kretanja kapitala, 5 – Javne nabavke.
Ona je podsjetila da je poglavlje 31 bilo interno spremno u decembru za zatvaranje, ali da će, radi komunikacije sa Hrvatskom oko bilateralnih pitanja, to poglavlje biti zatvoreno na nekoj od narednih Međuvladinih konferencija.
“Za sada smo zadovoljni dinamikom kako idu pregovori sa Hrvatskom, o čemu ćemo vas naknadno izvijestiti”, rekla je Gorčević.
Hrvatska je blokirala zatvaranje Poglavlje 31 zbog neriješenih bilateralnih pitanja
Kada je riječ o preostalim poglavljima, Gorčević je kazala da je neophodno do juna usvojiti oko 20 zakona koja su ujedno i završna mjerila, i dodala da će Vlada u maju sve poslati parlamentu.
Između Crne Gore i EU pregovori su počeli 29. juna 2012. godine. Za taj period, Crna Gora je otvorila sva poglavlja, 33, a zatvorila šest.
Iz Ministarstva evropskih poslova rekli su da će od odobrenog iznosa prve tranše oko polovine biti dodijeljeno u vidu budžetske podrške, a druga polovina za finansiranje infrastrukturnih projekata i implementirana kroz mehanizam Zapadnobalkanskog investicionog okvira (ZIO).
Kako su kazali, za ovaj dio sredstava Evropska komisija je pozitivno ocijenila tri projektna predloga iz oblasti energetike.
Prvi projekat je izgradnja dalekovoda od 110 kV Herceg Novi – Vilusi, rekonstrukcija 110/35 kV TS (trafostanica) Vilusi i proširenje 110/35 kV TS Herceg Novi.
Drugi projekat je ‘’CEDIS (Crnogorski elektrodistributivni sistem) pametna digitalizacija’’ – faza I, a treći izgradnja TS 400/110 kV Brezna – II faza.
’’Ukupna vrijednost ova tri projekta je 79,87 miliona eura, od čega je doprinos iz sredstava Plana rasta 14,67 miliona eura’’, naveli su iz MEP-a.
Vizna politika nije usklađena za 11 zemalja, navodi se u Prvom polugodišnjem izvještaju.
“Crna Gora aktivno radi na usklađivanju svoje vizne politike sa standardima EU kroz izmjene Zakona o strancima i modernizaciju viznog informacionog sistema”, piše u dokumentu.
Podsjeća se da je Vanuatu u februaru ove godine uklonjen iz slobodnog viznog režima, “što je ukazalo na napredak ka daljoj harmonizaciji sa viznom politikom EU”.
“Međutim, u ovom trenutku vizna politika Crne Gore nije u potpunosti usklađena sa EU. Trenutno državljani devet zemalja mogu ulaziti i boraviti u Crnoj Gori bez vize tokom cijele godine (Azerbejdžan, Bahrein, Katar, Kina, Kuvajt, Saudijska Arabija i Turska do 90 dana, a Bjelorusija i Rusija do 30 dana”, navodi se.
Podsjeća se i da je Crna Gora 13. februara ove godine privremeno oslobodila viza državljane Egipta, Armenije, Kazahstana, Uzbekistana i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) ‘’u cilju stabilizacije turističkog sektora i podsticanja ekonomskog razvoja’’.
