Donald Tramp se vratio u Bijelu kuću prije šest nedjelja. Već u tom kratkom periodu je uočljiv spoljnopolitički smjer za naredne četiri godine. Pod Trampom će se revitalizovati odnosi Vašingtona sa Moskvom na štetu Ukrajine koju je napala Rusija. Umjesto da uključi evropske saveznike u taj zaokret, američka administracija sada naglašava razlike u nekada zajedničkim vrijednostima.
U srijedu (26.02.) je Tramp izjavio: „EU je stvorena da bi prevarila SAD“. A u petak (28.02.) je američki predsjednik zajedno sa svojim potpredsjednikom Džej-Di Vensom pred očima svjetske javnosti započeo svađu sa Volodimirom Zelenskim.
Ukrajinski predsjednik je zapravo došao u Bijelu kuću da bi potpisao sporazum o rijetkim metalima. Umjesto toga Tramp i Vens su ga izvrijeđali.
Istoričar Norbert Fraj koji na Univerzitetu u Jeni vodi Centar za istoriju 20. vijeka, u svemu tome vidi kraj svjetskog poretka koji je ustanovljen poslije Drugog svjetskog rata i poslije raspada Sovjetskog Saveza.
„Cilj je jasan. Globalni trijumvirat sa Donaldom Trampom, Si Đinpingom i Putinom“, rekao je Fraj za Dojčlandfunk.
„Ono što Tramp ne želi da vidi jeste da se SAD bore kao opadajuća svjetska sila. A trenutno odbijaju od sebe svoje jedine preostale saveznike, naime Evropu. I ta je Evropa sada potpuno prepuštena sama sebi“.
I zbog toga su u Evropi u toku diplomatski razgovori kako bi se našao zajednički odgovor – najprije na samitu u Londonu, a potom na vanrednom samitu u Briselu.
„Nadam se da oni razaznaju da se ovde radi o jasnoj promjeni pravca u svjetskoj politici“, rekao je Mihail Aleksejv, politikolog sa Univerziteta San Dijego u Kaliforniji.
„Diskusija u Ovalnoj sobi nije bila samo svađa dvojice lidera. U njoj se krije signal većeg udaljvanja SAD od Evrope. Više ne možemo smatrati sigurnim američke bezbjednosne garancije ne samo za Ukrajinu, već možda i za NATO“.
Tramp je i prije godinu dana u predizbornoj kampanji doveo u pitanje vojnu podršku Vašingtona onim članicama NATO koje za odbranu izdvajaju manje od dogovorene sume. On je rekao da će „čak ohrabriti Rusiju da radi šta god hoće“. To je Tramp rekao u februaru 2024. prilikom svog nastupa u Južnoj Karolini. Drugom prilikom je tražio od Evropljana da ulože pet odsto svog bruto domaćeg proizvoda u odbranu.
Laura fon Danijels koja rukovodi radnom grupom Amerika u berlinskoj Fondaciji nauka i politika (SWP) kaže da je došlo do velike uznemirenosti, ali i da trenutno ne može da se razazna potpuni raskid transatlanskih odnosa.
„Vjerujem da će situacija biti teška, da je on spreman da nanese štetu interesima Evropske unije. I u bezbjednosnoj i u ekonomskoj politici, recimo kaznenim carinama. Sve je to tačno. Ali nije ni u njegovom interesu da preko noći prekine sve odnose sa Evropom“.
Fon Danijels ukazuje na Trampove ekonomske planove, kao što je tretiranje Evrope kao glavnog tržišta za američki tečni gas. Dakle, ekonomski pritisak će biti sve veći. „12. marta predstoji uvođenje carina na čelik i aluminijum“, kaže Fon Danijels. Ona dodaje da u proljeće i u ljeto Evropa mora da računa sa uvođenjem novih carina, recimo na automobile.
Tramp želi ovim mjerama da izjednači trgovinski bilans između EU i SAD. Prema američkim podacima, Sjedinjene Države su 2024. u EU kupile robe i usluga u vrijednosti od skoro hiljadu milijardi evra više nego što je EU kupila u SAD.
Fon Danijels smatra da su postojeći transatlanski odnosi korisni za Trampa. „Naravno, opravdano je pitanje da li se oni i dalje definišu kao savez zapadnih vrijednosti“.
Bivši socijaldemokratski ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel koji je sada na čelu organizacije „Atlantski most“, smatra da Trampova administracija Evropu više ne posmatra kao saveznika. Gabrijel je rekao za jedan njemački list da Tramp „ne može da pronađe ništa zajedničko sa Evropom, jer je njegov pogled na svijet skoro potpuno suprotan našim evropskim shvatanjima saradnje. Skoro sam siguran da on želi da oslabi ili čak uništi Evropu, jer smo ipak poprilično veliki, ako se držimo zajedno. To mu smeta“.
U pogledu predstojećih razgovora Trampa I Putina o okončanju rata u Ukrajini Gabrijel podsjeća na konferenciju održanu na Jalti u kojoj su SAD, Sovjetski Savez i Velika Britanija uoči završetka Drugog svjetskog rata odlučili da podijele Njemačku.
„Tramp ima na umu neku vrstu ‘Jalte 2.0’, gdje bi ‘jaki momci ‘ svjetske politike podijelili svijet na interesne sfere, a mali moraju da vide kako će da se snađu“, rekao je Gabrijel.
Laura fon Danijels kaže da nije jasno šta je Trampov krajnji cilj, ali je u petak postalo jasno da mu je Ukrajina prepreka na putu ka direktnim pregovorima sa Putinom. O svađi u Ovalnoj sobi rekla je da ona „ima crte toga što znamo o autoritarnim šefovima država“.
Vašingtonski institut za studije rata (Institute for the Study of War) je objavio analizu prema kojoj bi obustavljanje američke vojne pomoći Kijevu povećalo „vjerovatnoću ruske pobjede“ u Ukrajini. Putin bi mogao da bude osnažen u ostvarenju strateškog cilja, u pretenziji povećanja kontrole i nad bivšim sovjetskim republikama koje su članice NATO kao što su Estonija, Letonija,Litvanija. A uticaj Sjedinjenih Država u svijetu bi opao.
