Globalni dug dostigao je rekordnih 312.000 milijardi dolara na kraju drugog kvartala 2024. godine, prije svega zbog rasta zaduživanja u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini, pokazuju podaci Instituta za međunarodne finansije (IIF).
Osim Kine i SAD-a, svoj dug su povećale i Indija, Rusija i Švedska, dok su ostale evropske zemlje i Japan zabilježile značajan pad.
Svjetski dug je porastao za 2.100 milijardi dolara u prvoj polovini godine i postoji mogućnost da se situacija dodatno pogorša zbog smanjenja kamatnih stopa, prenosi Tanjug, pozivajući se na Rojters.
Rast zaduživanja je dobrim dijelom posljedica energetske tranzicije i prelaska na obnovljive izvore energije, navodi IIF.
Odnos globalnog duga prema BDP – indikator sposobnosti da se dug otplati u poređenju sa onim što se proizvodi – stabilizovao se na u rasponu između 327 i 328 posto, navodi se u izvještaju.
Na tržištima u razvoju je odnos duga i BDP-a dostigao novi maksimum od 245 posto.
Autori izvještaja navode da su zabrinuti zbog očiglednog nedostataka političke volje da se problem zaduživanja riješi – kako u naprednim ekonomijama, tako i na tržištima u razvoju.
