Najugroženije grupe u društvu, uključujući Rome i Egipćane, osobe sa invaliditetom, LGBTIQ osobe, i dalje su izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje, stoji u godišnjem izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru.
Zabrinjava nasilje nad djecom, ženama, a osobe sa invaliditetom i dalje ne mogu da ostvare svoja prava, stoji u dokumentu EK.
EK konstatuje da je Crna Gora lani donijela Nacionalni plan za sprovođenje Istanbulske konvencije za period 2023. do 2027. godine, da su usvojene i izmjene Krivičnog zakonika i seksualno uznemiravanje i „nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici” definisani kao nova krivična djela, ali i da nisu donijete izmjene, pored ostalog, u odnosu na femicid.
Od 2017. godine, 17 žena u Crnoj Gori izgubilo je život od intimnih partnera i srodnika, dok je najmlađa žrtva femicida imala samo 18 godina, saopšteno je danas na konferenciji „Rodno zasnovano nasilje i pravda”, koju su organizovali Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Vrhovno državno tužilaštvo (VDT).
U poglavlju o nasilju u porodici, EK navodi da još nisu uspostavljeni i centri za krizne slučajeve u vezi sa silovanjem i/ili upućivanje žrtava seksualnog nasilja, da nedostaju i odgovarajuća sredstva za pružanje psihosocijalne podrške djeci koja su pogođena nasiljem.
„Zaštitne mjere moraju biti dostupne za hitnu zaštitu svih žrtava porodičnog nasilja, kao i pristup besplatnoj pravnoj pomoći za sve žrtve”, navode iz EK.
Dodaje se i da moraju da postoje aktivne mjere da se žrtve nasilja informišu o tim pravima.
U pogledu kaznene politike, u izvještaju stoji da su u 2023. među izrečenim prekršajnim kaznama najčešće bile novčane (29%), a da je 20 odsto prijava završeno oslobađanjem od optužbi.
„Kazne zatvora izrečene su u samo oko 10 odsto svih slučajeva, zabrane prilaska u 18 odsto, a iseljenja počinilaca iz stana u samo osam odsto završenih postupaka. Dostupne hitne mjere za zaštitu žrtava tokom trajanja postupka rijetko se koristi. Čak 80 odsto prekršajnih postupaka traje do šest mjeseci”, navodi se u dokumentu.
EK konstatuje da su zakonodavni i institucionalni okvir uglavnom usklađeni sa pravnim tekovinama EU i međunarodnim instrumentima za ljudska prava, ali da izazovi i dalje postoje u efikasnoj primjeni zakonskog i institucionalnog okvira:
„Zbog slabog okvira odgovornosti, neadekvatnih i nedovoljnih kapaciteta, nedostatka sistematskog praćenja i dovoljnog finansiranja, kao i nedostatka kvaliteta za postojeće zakone, strategije i akcione planove”, piše u dokumentu.
EK konstatuje da se Savjet za prava djeteta nije redovno sastajao u prošloj godini, da je novi sastav Savjeta, kojim predsjedava potpredsjednik vlade za demografiju i mlade, od decembra 2023. održao samo tri tematske sesije.
Dodaje se i da je izmjenama Krivičnog zakonika definicija djeteta usklađena sa preporukama Komiteta za prava djeteta UN, da je značajno pooštrena kaznena politika u vezi sa seksualnim zlostavljanjem djece i uvedene posebne mjere nadzora za počinioce nakon izlaska iz zatvora. Ipak, dodaje se da nasilje nad djecom ostaje ozbiljan problem.
„U avgustu, Crna Gora je uspostavila registar pedofila sa trenutno 98 registrovanih pojedinaca. Pristup pravdi za djecu, posebno iz osetljivih grupa, i dalje treba unaprijediti”, ocijenila je EK.
Ocijenjeno je da se postupci po mjeri djeteta sporadično sprovode samo u krivičnim postupcima za djecu koja su u sukobu sa zakonom, dečje žrtve i svjedoke zločina, a da su u građanskim i porodičnim zakonima i prekršajnim postupcima djeca često nevidljiva.
„Izmjene zakona o postupanju sa maloljetnicima u krivičnim postupcima, koje bi trebalo da garantuju bolju zaštitu djece u krivičnim postupcima i koje definišu ‚dijete’ prema preporukama Komiteta, čekaju na usvajanje”, ocijenili su iz EK i dodali da još nije usvojena i nova Strategija za prevenciju i zaštitu dece od nasilja. Nacrt Strategije bio je ljetos na javnoj raspravi.
U izvještaju EK ukazuju i da je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u 2023. godini primio 240 pritužbi u vezi sa pravima djeteta.
U dijelu o pravima osoba s invaliditetom (OSI) navodi se da ne mogu da u potpunosti ostvare svoja prava i da se suočavaju sa različitim oblicima diskriminacije.
Zaključak je da u toj oblasti „nije ostvaren napredak”, osim što je u resoru za ljudska prava ponovo uspostavljen Direktorat za osobe sa invaliditetom, osnovan Savjet za prava OSI.
„Crna Gora treba da obezbijedi primjenu odredbi Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom”, stoji u dokumentu.
Ukazuje se i da Crna Gora treba da usvoji nacrt zakona o jedinstvenom tijelu za procjenu invaliditeta, zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI…
Iz EK, u Nacrtu izvještaja, navode da Nacionalni savjet za prava OSI „i dalje nije u mogućnosti da obavlja svoje funkcije”, da nisu ispunjene preporuke Komiteta UN za prava OSI iz 2017. godine.
„Posebno u vezi sa neophodnom reformom starateljstva i odlučivanja u ime osoba sa invaliditetom. Crna Gora nije usvojila akcioni plan za primjenu preporuka Komiteta. Neke definicije invaliditeta u crnogorskom zakonodavstvu koriste pežorativnu terminologiju”, stoji u dokumentu i dodaje se i da Crna Gora još nije usvojila i strategiju za deinstitucionalizaciju…
Vlada je u septembru usvojila Reforsmu agendu, na koju je saglasnost dala EK, a prema kojoj najkasnije do kraja 2025. Crna Gora treba da donese novi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, promijeni propise i norme za utvrđivanje invaliditeta i osnuje novu instituciju zavod za procjenu invaliditeta, kako bi se elminisale zloupotrebe u sistemu socijalne i invalidske zaštite, ove kategorije uputile ka tržištu rada, a kako bi osobe koje imaju stvarni invaliditet i potrebu za socijalnom pomoći dobile kvalitetniju podršku i zaštitu od države.
Iz EK ocjenjuju da je nivo diskriminacije Roma je i dalje visok.
“Skupština Glavnog grada od oktobra 2023. godine prvi put ima jednog odbornika Roma…Pohađanje škole među romskom populacijom je veoma nisko. Konstantno loš kvalitet obrazovanja negativno utiče na ishode učenja i prelazak na više nivoe obrazovanja”, navodi se u izvještaju.
Praksa dogovorenih dječjih brakova u romskim zajednicama i dalje izaziva zabrinutost.
“Romska djeca se i dalje suočavaju sa značajnim preprekama i nejednakostima u pristupu osnovnim uslugama kao što su zdravstvena zaštita, ishrana i stanovanje. Značajan broj Roma je zaposlen u neformalnoj ekonomiji…Država zapošljava i plaća romske obrazovne posrednike i romske posrednike u oblasti zapošljavanja, socijalne i zdravstvene zaštite”, stoji u dokumentu.
Kad su u pitanju raseljeni i interno raseljeni, naglašeno je da Crna Gora tek treba da usvoji izmjene i dopune Zakona o strancima, kako bi se ojačao postupak utvrđivanja apatridije, kako u pogledu procesnih garancija i prava u postupku, tako i u pogledu priznavanja statusa apatrida.
“Od 7. novembra 2009. do 31. marta 2024. godine bilo je 15.274 zahtjeva za stalni ili privremeni boravak, od čega je riješeno 15.172, a 102 su u procesu. Stalni ili privremeni boravak do tri godine dobilo je ukupno 12.422 osoba, odbijeno je 297 zahtjeva, a obustavljeno 2.453 predmeta zbog nepotpune dokumentacije. Od stupanja na snagu Zakona o strancima iz 2018. do aprila 2024. godine, za 10 osoba je priznato status apatridi, od ukupno 29, koliko ih je podnijelo zahtjev”, navodi se u dokumentu EK.
