Dvije godine ove vlade izgubljene su kad je ekonomija u pitanju, poručio je Zigfrid Rusvurm, čelnik Udruženja njemačke industrije kancelaru Olafu Šolcu. Ovako otvoren oštar napad na šefa vlade u Berlinu pravi je presedan, iako se brojne kritike na federalnu politiku gotovo svakodnevno čuju, jer je malo koja direkno upućena Šolcu.
Osim toga, predsjednici Udruženje industrije (BDI) navikli su da od osnivanja ove asocijacije, 1949. godine, malo-malo pa kontaktiraju sa državnim vrhom i mole ga da politika pomogne privredi. Upravo zato je, podsjeća Dojče vele, krajnje neuobičajen oštar ton Rusvurma i njegov javni napad na socijaldemokratskog predsjednika vlade. Ali, takav potez ima validno objašnjenje, navodi medij i ističe da, Udruženje redovno komunicira i sa „zelenim“ ministrom privrede Robertom Habekom i liberalnim ministrom finansija Kristijanom Lindnerom, ali da kod Šolca nema prolaz. Na sve tužbalice Udruženja, kancelar odgovara da je „kuknjava pjesma trgovca“ i prosleđuje ih resornim ministarstvima.
Rusvurm podsjeća da se pogrešnim putem jednim dijelom krenulo još za vrijeme vladavine demohrišćanske kancelarke Angele Merkel, ali da se potom ekonomija našla u slobodnom padu.
– Ova pogrešna politika aktuelnog kancelara razlog je što njemačka ekonomija raste znatno sporije nego gotovo sve slične države i mnogi susjedi u EU. To znači da sistematski gubimo od konkurencije i ostajemo bez svog udjela na tržištu – kaže Rusvurm.
Predstavnici njemačke industrije su još od naglog porasta cijena energenata usled rata u Ukrajini, tražili od zvaničnog Berlina subvencionisanu cijenu za domaće proizvođače. Nije im udovoljeno, uz obrazloženje da „to znači uzeti novac nekom drugom da bi se dao vlasnicima fabrika“.
I njemačkoj industriji je jasno da su se okolnosti u svijetu privrede promijenile, ali baš zato, njeni čelnici traže raspravu o tome koje industrijske grane Njemačka sebi trenutno može da priušti i pod kojim uslovima.
– Ako nam je važan strateški suverenitet, moramo da prihvatimo da to ima svoju cijenu i da je povezano s većim troškovima. Jer, u tim pojedinačnim slučajevima i subvencije su zamislive. Nemam razumijevanja za trku u podrškama za nove fabrike čipova. Ako, međutim, Njemačka bude jedina koja se drži korektnih pravila ekonomske utakmice, onda ne samo da će naše fabrike imati problema u nabavci, nego ćemo i izgubiti izuzetno važnu tehnologiju koju imamo – poručuje Rusvurm i dodaje da će u dogledno vrijeme, zbog promjena u svijetu privrede, u Njemačkoj potpuno nestati neke industrijske grane.
Najviše su pogođena mala i srednja preduzeća. Njemački međunarodni koncerni, zbog rastućih troškova proizvodnje u zemlji, lako mogu da presele proizvodnju u inostranstvo. Upravo to je i jedno od objašnjenja zašto indeks Njemačke berze DAX, koji čine 30 najvećih kompanija u zemlji, vrtoglavo raste. Nedavno je premašio i istorijski rekord od 18.000 bodova. Odluke o premještanju proizvodnje, dobra su vijest za međunarodne koncerne, ali ne i za domaću ekonomiju, zaključuju analitičari.
