Direktan pritisak i nedozvoljeni uticaj – tako je Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) opisalo izjave najviših predstavnika vlasti u Srbiji i objave u provladinim tabloidima, kojima se diskredituje specijalni tužilac Mladen Nenadić.
Dok predsjednik države Aleksandar Vučić i predsjednica parlamenta Ana Brnabić optužuju Nenadića za učešće u pokušaju „rušenja države“, Ministarstvo pravde ćuti.
Ministarstvo nije odgovorilo na pitanja Radija Slobodna Evropa (RSE) kako reaguju na izjave zvaničnika i objave protiv tužioca za organizovani kriminal u provladinim medijima.
Kampanja protiv Nenadića dolazi u momentu kada je Tužilaštvo, na čijem je čelu, preuzelo optužnicu u jednom od slučajeva pokrenutih nakon pada nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra.
„Ovo je napad vlasti na tužioca i tužilaštvo“, ocjenjuje bivša predsjednica Vrhovnog suda Vida Petrović Škero.
„Vlast u ovom trenutku očigledno ne želi da TOK, koji ima najbolje mogućnosti da sprovede istragu u vezi sa padom nadstrešnice, radi svoj posao“, ukazuje ona.
Nesreća na novosadskoj Željezničkoj stanici, u kojoj je poginulo 16 ljudi, pokrenula je talas masovnih antivladinih protesta širom Srbije.
Stotine hiljada građana u proteklih osam meseci izlazile su na ulice sa ključnim zahtjevom – da se utvrdi krivična i politička odgovornost za nesreću.
U fokusu protesta su optužbe da je do pada nadstrešnice dovela korupcija.
Vida Petrović Škero, međutim, podsjeća da su već u prvim danima nakon nesreće najviši predstavnici vlasti odbacili optužbe za korupciju i za pad nadstrešnice optužili struku.
„Tužilaštvo je očigledno sada krenulo da radi posao koji nije u saglasnosti sa željama vlasti“, smatra ona.
Počelo je sa fotografijom.
„Ovo nije prvi put da kad vlast želi da skloni nekog tužioca ili sudiju koristi privatan snimak, da bi se putem tabloida urušili njegova ličnost i ugled“, ukazuje Vida Petrović Škero.
U provladinim tabloidima nedavno je objavljena fotografija grupe ljudi u jednom ugostiteljskom objektu sa privatnog događaja.
Na njoj su, između ostalih, glavni javni tužilac TOK-a Mladen Nenadić, rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić i bivši košarkaš Dejan Bodiroga.
Đokić i Bodiroga su javno podržali proteste, koje proteklih meseci predvode studenti u blokadi desetina fakulteta širom Srbije. I zbog toga su bili na meti vlasti i provladinih tabloida.
„Na toj fotografiji su, koliko sam vidjela, vrlo ugledni ljudi, za koje ne znam koje su zamjerke, osim što nisu pristalice političkog ubjeđenja stranke na vlasti“, ističe Vida Petrović Škero.
„Jedna fotografija privatnog slavlja zaista ne može biti dokaz za rušenje države“, dodaje ona.
Međutim, na osnovu te fotografije, tužilac Nenadić je u tabloidnim medijima okarakterisan kao „blokaderski tužilac“ i neko ko učestvuje u „državnom udaru“.
Predstavnici vlasti koriste izraz „blokaderi“ za studente i građane koji na ulicama zahtijevaju odgovornost za nesreću u Novom Sadu.
Bez navođenja dokaza, vlast je i ranije za „pokušaj državnog udara“ optuživala javne ličnosti koje su podržale proteste.
Optužbe su pratile i tvrdnje da iza pokušaja rušenja vlasti stoje neimenovane zapadne države.
A nakon objave fotografije na kojoj je Nenadić, uslijedile su izjave najviših funkcionera za provladine tabloide.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, tako, iznio tvrdnju da su osobe sa fotografije željele da „pohapse“ sve u Srbiji.
„Išli su dotle da su htjeli sve u državi da pohapse, ne bi li se dodvorili blokaderima, uključujući i mene, i da obave najprljaviji posao za strane sile“, rekao je Vučić za Informer 11. jula.
Fotografija iz tabloida je potom osvanula i na ulicama Beograda.
Nepotpisani plakati sa fotografijom, i imenima i funkcijama svih koji se na njoj nalaze, izlijepljeni su po gradu u noći između 12. i 13. jula.
Noćas su lepljeni ovi posteri i po Mirijevu. Koliko čujem po naredbi je noćas lepljeno u celoj Srbiji. pic.twitter.com/q4x2mA5lcr
Kolegijum Javnog tužilaštva za organizovani kriminal (TOK) je na kampanju protiv Nenadića reagovao saopštenjem 14. jula.
Smatraju da sadržaji, nedavno emitovani na pojedinim medijima, imaju za cilj diskreditaciju tog tužilaštva.
„A izjave kojima se kriminalizuju Glavni javni tužilac i javni tužioci prevazilaze dozvoljenu meru javnog istupanja“, navedeno je.
Ocijenili su i da su takve izjave „neutemeljene“ i „uvredljive“.
Dodali su i da su neosnovane izjave o nezakonitom postupanju tog tužilaštva.
Takvim izjavama se, kako je ocijenjeno, „stvara pritisak na tužioce, a kod javnosti unaprijed formira negativno mišljenje“ i tužilaštvu i ishodu postupaka.
Kolegijum TOK-a u saopštenju dodaje da iznošenje podataka i informacija koje ne odgovaraju činjeničnom stanju, predstavlja kršenje samostalnosti tog tužilaštva u gonjenju i procesuiranju svih počinilaca krivičnih djela.
Zaključuju i da Evropski sud za ljudska prava sankcioniše takve izjave bez obzira od koga su date.
Tužilaštvo za organizovani kriminal je, prema zakonima Srbije, nadležno za postupanje u nekim od najtežih krivičnih djela – organizovanog kriminala, terorizma i korupcije.
„TOK ima kadar koji je vrlo specijalizovan za vođenje istrage u takvim predmetima, gdje mogu da se naziru elementi korupcije i na koji način se rade neke stvari u okviru sistema“, pojašnjava Vida Petrović Škero.
Optužnicu za jedan od korupcionaških slučajeva koji se vode nakon pada nadstrešnice TOK je preuzeo od Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.
Kako je saopšteno 14. jula, odluku o preuzimanju optužnice donio je Vrhovni javni tužilac, s obrazloženjem „efikasnog vođenja postupka“.
U pitanju je optužnica, podignuta u martu, protiv menadžerke za razvoj investicija u javnom preduzeću „Infrastrukture Željeznica Srbije“, kao i predsednika i članice komisije za tehnički pregled Željezničke stanice u Novom Sadu.
Njih troje se, prema ranijim saopštenjima, sumnjiče „za krivična djela sa koruptivnim elementom“, koja su imala za posljedicu pad nadstrešnice.
Nadstrešnica je pala četiri mjeseca nakon zvaničnog otvaranja stanične zgrade. Prethodila joj je trogodišnja rekonstrukcija.
Dio je velikog projekta izgradnje brze pruge od Beograda do granice sa Mađarskom – u saradnji sa kineskim kompanijama, na osnovu međudržavnog sporazuma.
Projektom su rukovodili Ministarstvo građevinarstva i javna preduzeća zadužena za željeznicu.
Ranije je saopšteno da TOK vodi i predistražni postupak, u vezi sa finansiranjem rekonstrukcije Željezničke stanice.
U nadležnosti TOK-a je i istraga u predmetu „Generalštab“, koji je proteklih mjeseci takođe u fokusu javnosti.
Vršilac dužnosti direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture sumnjiči se da je zloupotrijebio službeni položaj – falsifikujući potpise na dokumentu kojim se predlaže ukidanje zaštite sa kompleksa bombardovanog Generalštaba u Beogradu.
Na tom mjestu je firma zeta predsjednika Sjedinjenih Država (SAD) Donalda Trampa planirala izgradnju luksuznog hotela.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je za televiziju Pink 10. jula da je „predmet Generalštab izmišljen“ da bi se sakrio predmet „nadstrešnica“.
Prethodno je Vučić tvrdio da „nije bilo nikakvog falsifikovanja“ dokumentacije u slučaju Generalštaba, kako bi se Trampovom zetu omogućila izgradnja hotela.
Tužilaštvo za organizovani kriminal se u saopštenju osvrnulo i na takve izjave.
„Nedavne izjave, koje se odnose na postupanje TOK-a u predmetu istrage ‘Generalštab’ i predistražnog postupka finansijskih tokova u vezi sa padom nadstrešnice, predstavljaju direktan pritisak i nedozvoljen uticaj na rad ovog tužilaštva“, navedeno je 14. jula.
Mladen Nenadić je od 1. januara 2016. godine tužilac za organizovani kriminal.
Ovo mu je drugi šestogodišnji mandat na čelu TOK-a.
Na tu funkciju izabrala ga je Skupština Srbije, glasovima vladajuće većine koju predvodi Srpska napredna stranka.
Prije stupanja na čelo Tužilaštva za organizovani kriminal, od 2004. godine do 2015. godine, radio je kao advokat.
Tužilačko iskustvo stekao je tokom devedesetih i ranih dvijehiljaditih u tužilaštvu u Čačku.
Tokom advokatske karijere, prema pisanju medija, zastupao je optužene u nekoliko slučajeva pred Specijalnim sudom, u postupcima za organizovani kriminal.
Ovo nije prvi put da su tužioci i sudije meta kritika predsjednika države i provladinih medija.
Od početka protesta, Vučić je u više navrata javno komentarisao njihov radi i prijetio smjenama.
Tako je 20. maja poručio da više „neće služiti oni tužioci i one sudije koji podržavaju banditizam, huliganizam, protivpravno ponašanje i nepravdu, već oni koji će da štite državu Srbiju“.
Vučić je i 22. marta, tokom razgovora sa građanima u Leskovcu na jugu Srbije, rekao da će „sudije i tužioci koji ne budu željeli da štite poredak i zakon biti promijenjeni“.
Na njegovu izjavu tada je reagovalo više od 500 sudija i tužilaca – ocjenom da predsjednik Srbije kontinuirano narušava ugled tužilaštva i suda a da njegove izjave poprimaju obiležja krivičnih djela.
A Društvo sudija Srbije je tada upozorilo da niko, osim zakonom propisanih organa u zakonom propisanom postupku, nije ovlašćen da ocjenjuje zakonitost rada pravosudnih organa.
Ustavom Srbije propisana je podjela vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.
Odnos ove tri grane zasniva se na međusobnoj kontroli, pri čemu je jedino sudska vlast nezavisna.
