Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su stigli pripadnici iz ruske Federalne službe bezbjednosti (FSB) zbog navoda o upotrebi „zvučnog topa“ na protestu u Beogradu 15. marta, što vlasti odbacuju.
Pripadnici FSB stigli su u Beograd 28. marta uveče, po Vučićevim riječima, i ostaće nekoliko dana, sedam-osam, nakon kojih će, kako je najavio, izaći sa svojim stavom o „zvučnom topu“.
„Da bismo mogli da razvejemo još neke od laži, da bismo mogli da pokažemo čime se sve služe i obmanjuju“, rekao je Vučić, misleći na opoziciju, za vrijeme boravka u Pionirskom parku, gdje su „Studenti 2.0“ koji kažu da žele da uče.
Vlasti Srbije pozvale su nedavno Federalni istražni biro (FBI) Sjedinjenih Država i ruski FSB da sprovedu nezavisne istrage o tome da li je došlo do upotrebe zvučnog topa na protestu 15. marta u Beogradu.
Na protestu 15. marta, održanom na poziv studenata u blokadi, dok je više stotina hiljada građana u tišini odavalo počast žrtvama novosadske nesreće, okupljeni u Ulici kralja Milana naglo su se razbježali sa kolovoza – pred naletom, kako opisuju, jakih i neobičnih zvukova i vibracija.
Za sada nema zvaničnih informacija šta je izazvalo takvu reakciju.
Nakon protesta, svjedoci su pričali o jakim zvucima, vibracijama u tijelu, a pojedini su rekli i da su osjetili toplotne udare.
Brojna su sjvedočenja i o zdravstvenim tegobama u danima nakon protesta.
Studenti u blokadi, koji su pozvali na protest, optužili su vlast za upotrebu „zvučnog topa“.
Tome se pridružio i veći dio opozicije.
Protesti u Srbiji održavaju se već mjesecima sa zahtjevom za utvrđivanje odgovornosti zbog pada betonske nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra kad je stradalo 16 osoba i jedna teško povrijeđena.
Za nekoliko dana vlast u Srbiji prešla je put od toga da policija nema „zvučni top“, preko prijetnji da će biti gonjeni svi koji šire „takve obmane“ i „uznemiravaju javnost“, pa do priznanja da policija ipak ima sonične uređaje, ali da ih „nikada nije upotrijebila“.
„Zvučni top“ spada u grupu nesmrtonosnog oružja koje se može koristiti u policijske i vojne svrhe – za kontrolu nereda, odbijanje napada ili komunikaciju na velikim udaljenostima.
