O mogućnostima da Skupština Crne Gore ukine ukaz odlazećeg predsjednika Mila Đukanovića o raspuštanju parlamenta ili da Jakov MIlatović poništi ukaz svog prethodnika i raspiše nove izbore za Adria televiziju govorila je pravnica i bivša poslanica Snežana Jonica.
Ona smatra da te opcije nisu moguće.
Jonica napominje da Skupština nema nadležnost da donosi akt kojim bi poništila ukaz o raspuštanju parlamenta koji je donio dosadašnji predsjednik države Milo Đukanović.
“Skupština Crne Gore nema niti ustavna ovlašćenja niti nadležnosti da ukida ili poništava, kako ko koji izraz koristi, ukaz o raspuštanju skupštine koji je donio ovaj ili bilo koji predsjednik države. Takva nadležnost Skupštini Crne Gore Ustavom nije propisana niti je moguća“, rekla je Jonica.
Kako je dodala, sama Skupština ne može da poništava ni svoje propise odnosno zakone koje ona donosi.
“Već može da vrši izmjenu ili dopunu ili da donosi nove zakone u okviru kojih može da uredi odnosno uređuje da je donošenjem novog zakona u određenoj oblasti prestao da važi stari zakon. Dakle, ni u tom slučaju ne poništava stari zakon nego oglasava njegov prestanak važenja zbog toga što je novim zakonom uređena ta oblast. Naglašavam, postoji značajna razlika između toga ko može šta da radi u okviru našeg pravnog sistema“, istakla je Jonica.
Ustav je najviši pravni akt jedne zemlje koji uređuje, između ostalog, državnu organizaciju, ovlašćenja državnih organa i slobode i prava građana. Ničija vlast ili ovlašćenja, napominje ona, ne mogu biti iznad onih propisanih Ustavom.
“Poništavanje i ukidanje je ostavljeno u nadležnost sudovima i nijedna od ovih grana vlasti nema mogućnost da se bavi donošenjem takvih akata. Meni je potpuno nezamislivo da bi nova većina mogla dozvoliti sebi da ode u tu krajnost da primijene onaj princip stare vlasti koji smo gledali 20 godina, koji je glasio „Ko ima 41 – može sve“ jer ukoliko se desi sistemom „Može nam se, imamo 41“ da se krene sa igranjem sa Ustavom i ustavnim nadležnostima i pravnim poretkom radi partikularnih političkih interesa onda je to igranje sa kompletnim pravnim poretkom države, a možda i sa državom. Sigurna sam da građani koji su kreirali ovih 41 ili bilo koji 41 ne želi da tih 41 imaju neograničenu vlast“, kazala je Jonica i dodala da Ustav i postoji da bi zaustavio, ograničio vlast u njenom vršenju.
Istakla je i da Predsjedništvo, takođe, nije nadležno za poništavanje niti ukidanje kako svojih tako i tuđih odluka te da novoizabrani predsjednik Jakov Milatović ne može poništiti ukaz prethodnog predsjednika.
“S druge strane, ne vidim ustavna ovlašćenja niti pravni osnov koji bi omogućio gospodinu Milatoviću da taj akt zamijeni drugim aktom koji uređuje isto ovo pitanje pa da tim ovaj akt stavi van pravne snage jer ne postoji nijedan pravni osnov niti nova okolnost koja se razlikuje u odnosu na one okolnosti po osnovu kojih je ukaz o raspuštanju Skupštine donijet 16. marta i ponavljam radi se o pojedinačnom pravnom aktu koji je proizveo pravne posljedice za konkretnu pravnu situaciju, a to je raspuštanje ovog saziva Skupštine. Ovom sazivu Skupštine je prestao mandat i time je prestalo pravno dejstvo“ , pojasnila je.
Odlazeći predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je 16.marta donio Ukaz o raspuštanju Skupštine. Dan poslije on je raspisao vanredne parlamentarne izbore za 11. jun.
