„Vrlo je vjerovanto da će i SAD i EU podržati svaku Vladu u Crnoj Gori sve dok ta Vlada i predsjednik budu slijedili EU politiku i nastavili proces integracije u EU“, rekao je Garčević.
Vanjska politika Crne Gore neće se promijeniti nakon pobjede Jakova Milatovića, ali je pitanje hoće li država sprovoditi odluke Evropske unije (EU) onako kako se očekuje od kandidata za članstvo, smatra profesor međunarodnih odnosa na univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević.
Garčević je u intervjuu agenciji MINA kazao da, ako je suditi po prvim izjavama Milatovića, neće biti značajnih promjena u spoljnopolitičkom kursu Crne Gore.
Pitanje je, kako je naveo, hoće li Crna Gora sprovoditi odluke EU na način kako se to očekuje od zemlje koja je u procesu pregovora za članstvo.
„Ili ćemo pronalaziti strukturalne, pravne i formalne razloge da na primjer otežemo sa primjenom sankcija prema Rusiji, ili da kasnimo sa odlukom o podršci NATO snagama za brzi odgovor, kao što se to desavalo prošle godine“, dodao je Garčević.
On je kazao da nijedna država koja je ušla u NATO nije željela da izađe iz te organizacije, čak i kada je imala problem sa Alijansom.
„Francuska je očiti primjer za to. Turska je još jedan primjer. Jasno je da su političke i bezbjednosne koristi ostanka u NATO višestruko veće od eventualnog brzopletog izlaska koji bi samo donio nestabilnost“, naveo je Garčević.
Prema njegovim riječima, slično je sa odlukom o povlačenju priznanja Kosovo.
„Koliko god da je nova vlast kritična prema onome sto je zaostavština Demokratske partije socijalista (DPS), kada je u pitanju vanjska politika oni je neće mijenjati, jer od toga ne postoji bolja, prosperitetnija opcija“, ocijenio je Garčević.
Na pitanje da li će Milatović imati naklonost Zapada i SAD-a, kao što je to bio slučaj sa Đukanovićem, Garčević je odgovorio da je teško o tome govoriti na početku Milatovićevog mandata.
„Ostaje da se vidi. Vrlo je vjerovanto da će i SAD i EU podržati svaku Vladu u Crnoj Gori sve dok ta Vlada i predsjednik budu slijedili EU politiku i nastavili proces integracije u EU“, smatra Garčević.
Upitan da li je realno očekivati da će Crna Gora, za vrijeme mandata Milatovića, postati članica EU, Garčević je rekao da Crnoj Gori treba još dugo vremena da postane članica Unije, mnogo više od četiri – pet godina.
„Priče o brzom ulasku u EU su demagogija i olako izrečena obećanja mogu biti politički pogubna po onoga ko ih izgovara. Isto se odnosi na olako izrečena obećanja o boljem životu, većim platama i slično. Nije se jednom desilo u politici da su lideri postali žrtve sopstvenih obećanja“, istakao je Garčević.
„Bilo bi bolje kada bi se nešto uradilo da se zaustavi političko zapošljavanje „po dubini“ i konačno da šansa da ljudi budu budu zapošljavani na osnovu sposobnosti i znanja. Bilo bi bolje da se sudije Ustavnog suda ne biraju po političkom, već po stručnom ključu“, ocijenio je Garčević.
Govoreći o rezultatima predsjedničkih izbora, Garčević je rekao da pobjeda Milatovića nije bila iznenađenje, ali da je možda bilo iznenađenje razlika između dva kandidata.
Prema njegovim riječima, postoji vise razloga za takav ishod izbora, a mnogi od njih nalaze se u DPS-u.
„DPS nije naučio lekciju iz poraza 2020. i posljednjeg poraza na lokalnim izborima. Za veliki dio građana, DPS je simbol korupcije i vremena koji oni žele da ostave iza sebe“, kazao je Garčević.
On je dodao da se, umjesto unutrašnje reforme, ta partija odlučila da igra na kartu identitetskih pitanja forsiranjem ekskluzivnog crnogorstva, što je odbilo mnoge bivše glasače, naročito one u centralnom i sjevernom dijelu države.
