Hiljade ljudi izašlo je na biračka mjesta širom Rusije kako bi učestvovali u, kako je ruska opozicija rekla, mirnom, ali simboličnom političkom protestu protiv ponovnog izbora predsjednika Vladimira Putina.
U protestu pod nazivom „Podne protiv Putina“, Rusi koji se protive Putinu otišli su u podne na svoja birališta kako bi glasali za druge kandidate ili kako bi poništili svoj glas.
Prijavljeno je na desetine pritvaranja, dok je glasanje održano pod jakim obezbjeđenjem.
Glasanjem 17. marta završavaju se trodnevni predsjednički izbori u kojima skoro i nije bilo opozicije za aktuelnog ruskog predsjednika.
Na proteste „Podne protiv Putina“ pozvao je prije svoje smrti najžešći kritičar Kremlja i lider opozicije Aleksej Navaljni.
Uprkos njegovoj smrti, ova ideja je zaživjela, a protest koji predstavlja zaobilaženje strogih ruskih zakona o javnom okupljanju, pozvao je ljude da se u 12 sati okupe na biračkim mjestima.
Glasači širom zemlje su odgovorili na poziv. Video snimci i slike objavljene na društvenim mrežama pokazuju duge redove glasača formirane u podne u Novosibirsku, Čiti, Jekaterinburgu, Permu i Moskvi i drugim gradovima.
Moskovsko tužilaštvo zaprijetilo je krivičnim progonom osoba za koje smatraju da ometaju izborni proces u podne.
Ruski izborni zvaničnici su zvanično saopštili da je do jutra 17. marta više od 60 posto od 114 miliona birača sa pravom glasa u zemlji glasalo lično ili onlajn.
Tokom prva dva dana glasanja pojedini su izrazili ljutnju zbog Putinove autoritarne vladavine, tako što su uništili glasačke kutije zelenom antiseptičkom bojom. Ruski zvaničnici i nezavisni mediji kažu da je zabilježeno 28 slučajeva.
Slični incidenti prijavljeni su u najmanje devet gradova, uključujući Sankt Peterburg, Soči i Volgograd.
U Moskvi je policija uhapsila ženu koja je 15. marta zapalila svoj glasački listić u glasačkoj kabini, javile su ruske novinske agencije, pozivajući se na izborne zvaničnike u ruskoj prijestonici.
Ela Pamfilova, čelnica izborne komisije, rekla je 16. marta da je zabilježeno 20 slučajeva pokušaja uništavanja glasačkih listića ulivanjem tečnosti u glasačke kutije i osam incidenata u kojima su ljudi pokušali da uništie glasačke listiće paljenjem ili korištenjem dimnih bombi. Prema izvještajima nezavisnih medija do podna drugog dana glasanja policija je otvorila najmanje 15 krivičnih istraga o slučajevima vandalizma. Očekuje se da će taj broj rasti.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, sada zamjenik lidera Savjeta bezbjednosti, rekao je da su osobe koje protestuju protiv izbora „zlikovci“ i „izdajnici“ koji pomažu neprijateljima zemlje, naročito Ukrajini.
Putin (71), koji je kontinuirano bio na poziciji predsjednika ili premijera poslednjih gotovo 25 godina, takmiči se protiv trojice manje znanih političara: čelnika Liberalno demokratske stranke Leonida Sluckog, zamjenika predsjednika Državne dume Vladislava Davankova iz stranke Novi ljudi te poslanika Državne dume Nikolaja Haritonova iz Komunističke partije, čije se političke pozicije teško razlikuju od Putinovih.
Centralna izborna komisija Rusije odbila je prošlog mjeseca kandidaturu Borisa Nadeždina, 60-godišnjeg političara koji je kritikovao rusku agresiju na Ukrajinu.
Kandidatura mu je odbijena zbog, kako je obrazložila Komisija, nevažećih potpisa podrške za njegovu kandidaturu. Uprkos njegovim žalbama, Vrhovni sud Rusije je potvrdio odluku Izborne komisije.
Ukrajinska i vlade zapada osudile su Rusiju zbog održavanja glasanja u okupiranim djelovima Ukrajine, nazivajući ih nezakonitima.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš osudio je napore Rusije da „održi predsjedničke izbore u područjima Ukrajine koja je okupirala Ruska Federacija“.
Mnogi posmatrači kažu da je Putin odbio čak i najslabije izazivače kako bi osigurao veliku pobjedu koju može navesti kao dokaz da Rusi podržavaju rat u Ukrajini i njegovo rukovođenje njime. U međuvremenu, Ukrajina je pojačala napade na Rusiju uoči izbora, uključujući napade duboko u zemlji.
Glasanje se odvija i u Crnoj Gori.
