Neizvjesno je hoće li danas uopšte biti sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost zbog spora između šefa države Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića oko prisustva ministra odbrane i načelnika generalštaba na njoj, saznaju “Vijesti”.
Nakon što je Milatović je juče novinarima potvrdio da nije pozvao Dragana Krapovića i Zorana Lazarevića na sjednicu vrhovne komande u 10 sati u Vili Gorica, i ocijenio da je ministar “svojim postupanjem diskvalifikovao sebe od narednih poziva sa moje strane da prisustvuje sjednicama”, iz Spajićevog kabineta obavijestili su Savjet da ih on poziva.
Prema informacijama “Vijesti”, šef kabineta Branko Krvavac obavijestio je sekretara Savjeta, pukovnika Velibora Bakrača da premijer na nastavak sjednice, koja je pauzirana 11. oktobra, osim svog savjetnika Todora Goranovića , poziva i Krapovića i Lazarevića.
Milatović je navodno to odbio, da bi sinoć saopštenjem iz kabineta Spajić poručio da u tom slučaju sjednica “neće imati smisla”.
Da nije pozvao ministra i načelnika generalštaba, Milatović je novinarima potvrdio nakon svečanosti povodom Dana opštine Danilovgrad, poručujući da “teško mijenja stavove”.
“Savjet čine predsjednici države, Skupštine i Vlade. Negdje ranije rekao sam da je ministar odbrane svojim postupanjem diskvalifikovao sebe od narednih poziva sa moje strane da prisustvuje sjednicama Savjeta. Vlada je zastupljena od strane predsjednika Vlade”, kazao je šef države i dodao da će na sjednici tražiti da donesu odluku kojom će narediti Krapoviću da vrati pune ingerencije Lazareviću, “onako kako ga je Savjet za odbranu i bezbjednost postavio”.
Kako je dodao, Crna Gora ima načelnika Generalštaba do juna naredne godine i on mora predstavljati Vojsku Crne Gore u zemlji i inostranstvu. Krapović je to Lazareviću naredbom zabranio.
“Više puta sam ponovio, ministar odbrane ne može preuzimati ulogu Savjeta. Stvari su vrlo jasne i očekujem da druga dva člana postupe u skladu sa zakonom i Ustavom”, rekao je Milatović.
Krapović je prethodno juče ujutro na konferenciji za novinare rekao da nije dobio poziv, kao i da je na predsjedniku da cijeni ko njoj treba da prisustvuje.
“Nisam dobio poziv i izražavam zabrinutost kako će donijeti odluke koje su predložene, jer neće imati ko da ih obrazloži”, istakao je.
Nije odgovorio zašto mu nije upućen poziv i poručio da nije željan prisustva, ali je rekao da će kao odgovoran čovjek raditi svoj posao i prisustvovati gdje misli da treba.
Premjerov kabinet je sinoć saopštio je da bi Savjet trebalo nastaviti u istom formatu “da bi se donijele najbolje i najprofesionalnije odluke”.
“Na dnevnom redu… nalaze se određeni predlozi u vezi sa statusom u službi oficira VCG, za koje smatramo neophodnim da članovi Savjeta dobiju detaljno obrazloženje od ministra odbrane, zbog čega smo predložili njegovo kontinuirano prisustvo dok traje ista sjednica Savjeta koja je pauzirana prošlog puta”, kaže se u saopštenju i dodaje da je Spajić predložio prisustvo Lazarevića “čije stručno mišljenje bi bilo od ključne važnosti za donošenje informisanih i odgovornih odluka”.
Kabinet konstatuje da “prema raspoloživim informacijama” Milatović nije saglasan sa njihovim prisustvom, “čime se ugrožava osnovni princip transparentnosti i kvalitetnog donošenja odluka u Savjetu.
“Uvjereni smo da je (njihovo) prisustvo od suštinske važnosti za donošenje odluka svih članova Savjeta, uključujući i predsjednika države. Ukoliko ne postoji spremnost za omogućavanje ovih uslova, samo održavanje sjednice… neće imati smisla zbog nedostatka informacija od dvojice najpozvanijih da daju detaljna obrazloženja o datim temama…”
Prema Poslovniku o radu Savjeta, sjednici tog tijela, bez prava odlučivanja, mogu po pozivu prisustvovati i u radu učestvovati ministri odbrane, vanjskih i unutrašnjih poslova, načelnik generalštaba Vojske, direktor Uprave policije i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, kao i druga lica.
Nakon saopštenja premijerovog kabineta, iz kabineta šefa države “Vijestima” je rečeno da na sjednicu nisu pozvani ni ministar ni načelnik generalštaba, jer “Spajić nema pravo da poziva bilo koga, već po poslovniku Savjet saziva” predsjednik.
“Kada bi članovi Savjeta mogli da pozivaju koga oni hoće, to bi bila anarhija. Spajić zna da to ne može, jer ranije kada je htio da njegov savjetnik za odbranu prisustvuje sjednici, uredno se obratio Savjetu. Tada je znao da on ne može da poziva. Dakle, nisu pozvani ni ministar ni načelnik GŠ”, rekao je listu sagovornik iz Milatovićevog kabineta.
Sjednica Savjeta je počela 11. oktobra, a glavna tema o kojoj treba da se raspravlja je Lazarevićevo pismo članovima vrhovne komande, u kom optužuje ministra odbrane za djelovanje koje šteti Vojsci Crne Gore (VCG). Dnevni red je, u međuvremenu, dopunjen predlogom Ministarstva odbrane za učešće Crne Gore u NATO misiji za uspostavljanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu, te predlogom ministarstava prosvjete i zdravlja da se omogući prisustvo policije u školama i zdravstvenim ustanovama.
Krapović je 28. avgusta dostavio Savjetu predlog o smjeni Lazarevića zbog “procjene da je potrebna smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra u Vojsci”, ali je Milatović bio protiv a Spajić i šef parlamenta Andrija Mandić za. Savjet donosi oduke konsenzusom. Nakon toga je Krapović dostavio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću informacije o navodnim nezakonitim radnjama Lazarevića.
Milatović je, prema izvoru “Vijesti”, tražio na sjednici “da se spusti lopta” i zahtijevao od Krapovića da Lazareviću ukine zabranu aktivnosti u inostranstvu. Krapović je to navodno odbio, poručivši da su to njegove nadležnosti i da neće odstupiti od njih.
Istovremeno sa zahtjevom za razrješenje Lazarevića, Krapović je krajem avgusta podnio predlog za postavljenje pukovnika Miodraga Vuksanovića za novog načelnika Generalštaba, ali vrhovna komanda nije razmatrala to pitanje.
Krapović je juče poručio da Savjet nema ingerencije da izdaje bilo kakve naredbe ministru odbrane, niti da se miješa u operativna pitanja Vojske, a Milatovićev savjetnik Dejan Vukšić ga je optužio da “ugrožava funkcionisanje sistema za čiji se napredak i reformu navodno zalaže”.
“Kao ministar odbrane, odgovoran sam Vladi, odnosno predsjedniku Vlade koji me predložio i Skupštini koja me je izabrala. Predsjedniče Milatoviću, pokušaji zloupotrebe Savjeta za odbranu i bezbjednost kako biste ‘disciplinovali’ ministre koji Vam politički ne odgovaraju nisu samo pravno neutemeljeni već su i opasni po demokratske procese u našoj zemlji”, naveo je Krapović u reagovanju na izjavu Milatovića, tvrdeći da nijednim postupkom nije izašao iz zakonskih okvira svojih ovlašćenja a da je reforma Vojske kompleksan proces koji zahtijeva odlučnost i profesionalizam, a ne političke manipulacije.
“Nemojte bježati od donošenja ključnih odluka i prestanite sa opstruiranjem neophodnih reformi u Vojsci i sektoru bezbjednosti. Ne čuvajte partijske kadrove bivšeg režima”, poručio je Krapović Milatoviću.
Vukšić mu je odgovorio da se u konkretnom slučaju “upravo ministar odbrane umiješao u nadležnost Savjeta, a ne obratno”, jer Ustav propisuje da Savjet donosi odluke o komandovanju Vojskom kao i odluke o preduzimanju odgovarajućih mjera, a Zakon o Vojsci jasno definiše da ministar odbrane obezbjeđuje izvršavanje odluka o komandovanju Vojskom.
“Isključiva ustavna nadležnost Savjeta je da postavlja načelnika Generalštaba i to u punom kapacitetu, a istom je ministar ograničio dužnost na Crnu Goru i zabranio da predstavlja VCG u inostranstvu, što je u suprotnosti sa Odlukom Savjeta… Vojska ne smije biti ničiji partijski plijen”, rekao je Vukšić, ocijenivši da je Krapovićevo reagovanje “opasno po državu”
