Božović je ocijenio da su u tužilaštvu napravljeni „pozitivni iskoraci drastičniji u odnosu na sudstvo“.
Koprivica je rekao da su problemi u policiji, sudstvu i tužilaštvu nastali zbog „trodecenijske sprege kriminalnih struktura i državnih organa“.
„Oslobađanje pravosuđa je preduslov za borbu protiv organizovanog kriminala“, naglasio je. „Važna je antimafijaška koalicija, koja će na prvo mjesto staviti borbu protiv kriminala i korupcije, sve ostalo su bajke.“
Adžić je rekao da je u borbi protiv kriminala i korupcije neophodan „dodatni alat“ za obračun sa onima koji su u to umiješani.
„Antimafija zakon nam daje velike mogućnosti u borbi protiv tih ljudi. Nama je bitno samo da ga dobijemo, ako neko misli da je bolje da ga nemamo, i neki koji bi možda vremenom možda mogao da se doradi… Neka izađu sa rješenjem, daju predlog, siguran sam da će poslanici biti voljni da prihvate sve sugestije“.
Adžić je kazao da se vara onaj ko je mislio da se za „pola mandata“ može razbiti nešto što je za 30 godina građeno kao „tvrđava organizovanog kriminala“.
„Potrebne su korjenite promjene i MUP je dao značajan doprinos u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije“, poručio je.
Kazao je da su odlučni da policiju „očiste“ od uticaja kriminalnih struktura.
„Imaćemo ljude koji su spremni da daju dodatni gas kad je u pitanju borba protiv kriminala i korupcije. Da li ćemo sa svim tim ljudima pogoditi – sad već znam da nećemo. Nemoguće je, od onoga što je postojeće stanje, što je 30 godina raslo u tim institucijama, izabrati apsolutno sve najbolje. Nije jednostavno, ali ćemo dati dodatni napor da još snažnije uđemo u borbu“, zaključio je.
Komnenić je upitao da li je bilo skepse Europola i ograničenja u saradnji zbog rečenice u kojoj se kaže da su bivši šef policije Zoran Brđanin i njegov pomoćnik, uhapšeni Dejan Knežević u prijateljskim odnosima sa odbjeglim policajcem Ljubom Milovićem.
„Potpuno je logično, ako u tom periodu nisu dostavljali podatke, da je postojala određena vrsta rezerve. Ključna činjenica koja je dovela do prestanka dotoka informacija od strane Europola su kompromitovani podaci koji su izašli u medije od strane ljudi koji su bili u SDT-u. Da li je period od tog prestanka dotoka informacija do dana kad su počeli da stižu toliko dug zbog ljudi koji su bili u menadžmentu Uprave policije, o tome bismo mogli da raspravljamo i vjerovatno da ima…“ – kazao je Adžić.
Adžić je rekao da je u proteklih 30 godina u Crnoj Gori došlo do „moralnog posrnuća“.
„Imamo ljude koji su optuženi da su saučesnici u kasapljenju ljudi, ubistvima, koji su optuženi za šverc tona kokaina… I onda imamo građane koji – zato što se izjašnjavaju vjerski, nacionalno ili pripadaju jednim ili drugim grupama, partijama – imamo grupacije koje ih brane i grupacije koje ih napadaju, to je apsurd“.
Komnenić je podsjetio na optužbe na račun uhapšenog funkcionera Građanskog pokreta URA i bivšeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića.
„Volio bih da dokaže svoju nevinost, vrijeme će pokazati, u to neću ulaziti. Recite mi na nivou logike – da li 30 godina šverca cigareta, Crna Gora, koja je bila prepoznata kao švercerska destinacija, obilježena kao zemlja koja je raj švercerski za duvanske proizvodi, danas ima dva čovjeka koji se sumnjiče za to. Mislite li da je to pravda“, naveo je on, ističući da to nije kritika tužilaštvu.
Koprivica je ocijenio da u praksi ne funkcioniše ni disciplinska ni etička odgovornost u sudstvu i tužilaštvu.
„Primjeri pritisaka u sudstvu i tužilaštvu… govore o vladavini straha, potrebno je jedno oslobađanje. Nije uspostavljen sistem zakonitog postupanja, nadzora i kontrole, ono što je dio redovnih procedura. Moraju postojati efikasni mehanizmi stalnog nadzora, kontrole, provjere… Da vidimo koje sudije i tužioci održavaju kontakte sa kriminalnim grupama.“
Upitao je zašto sudije i tužioci ne bi bili podvrgnuti provjeri integriteta, imovine – da li su svi njihovi prihodi legitimnog izvora, mogu li da opravdaju imovinu zakonitim prihodima.
„Naravno, bez politizacije. To ne smije biti posao nijednog političara, već objektivan proces“.
Koprivica smatra da je moguće sprovoditi postupan veting, u granicama Ustava.
„Ne lov na vještice, ne polizacija, kurcšlus koji će da sprovode političari…“
Božović je podsjetio da su u Ministarstvu pravde već fomirali radnu grupu za veting i da smatraju da je veting moguće sprovesti jer se targetira individualna odgovornost.
„Mislim da postoji dobra osnova, uz jasnu i dobru komunikaciju sa evropskim partnerima, da se ta praksa uvede“.
Komnenić je upitao Adžića koliko „trulih jabuka“ ima u policiji i da li su primorani da računaju čak i na neke ljude koje su dosadašnje, zvanične istrage isturile kao kompromitovane i sporne.
Ministar je kazao da su primorani da se oslone na ono što imaju.
„Vrlo često među tim ljudima ima onih koji jesu u funkciji borbe protiv kriminala i korupcije i ima ljudi za koje ne mogu sa sigurnošću da kažem da su apsolutno čisti“, rekao je Adžić.
Komnenić je upitao Adžića, povodom navoda HRA da kao ministar, mimo zakona i kroz zloupotrebu položaja, na poslu drži ljude protiv kojih je pokrenut postupak od strane tužilaštva, da li na taj način ugrožava integritet istraga i zloupotrebljava svoj službeni položaj.
Ministar je rekao da oni koji prekoračuju ovlašćenja jesu problematični za službu, ali da su mnogo problematičniji oni „involvirani od strane kriminalnih struktura“: „A mi danas imamo i jedne i druge“.
Kazao je da u Specijalnom policijskom odjeljenju imaju oko 50 odsto popunjenosti. „Trenutno ne možemo da popunimo jedinice ljudima za koje vjerujemo da su apsolutno čisti“.
Naveo je da je jedno od rješenja veting.
Kazao je da je apsolutno za sankcionisanje svakog prekoračenja, ali i istakao da su inspektori optuženi za mučenje Marka Boljevića prije par dana „razriješili monstruozno ubistvo“.
„Biću potpuno otvoren, nemojte da zbog određenih grantova urušavamo institucije. Da nevladine organizacije urušavaju institucije da bi dobile grantove“, kazao je ministar.
Komnenić je napomenuo da neće dozvoliti takav govor u emisiji.
Koprivica je naveo da je, prema njegovim informacijama, Vrhovno tužilaštvo počelo kontrolu Specijalnog tužilaštva.
Podsjetio je da je tužiteljku Sanju Jovićević upitao da li je krivično-pravno relevantno odakle su „okorjeli kriminalci“ Belivuk i Miljković znali da im je ukinuta zabrana, pa su se uputili u Crnu Goru preko zvaničnog graničnog prelaza.
„To vam sve govori“, istakao je.
Adžić je rekao da se slučaj ukidanja zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću mora razriješiti.
Koprivica je, govoreći o ponovno otvorenom slučaju o postupanju pravosudnih organa kod ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru u januaru 2021. članovima kriminalne grupe Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, rekao da je veoma sporna uloga i bivšeg v.d. VDT-a i predsjednika Tužilačkog savjeta Dražena Burića.
„Značajno je reći i da je krivična prijava odbačena od strane specijalne tužiteljke Sanje Jovićević nekoliko mjeseci nakon što je u SDT stigao materijal Europola“, istakao je.
Božović je rekao da su sakazivanjem tematske sjednice Tužilačkog savjeta htjeli da dođu do informacija koje su u domenu Tužilačkog savjeta:
„Da li je neko povrijedio osnovne postulate disciplinskog ponašanja, u onom nivou u kojem će se eventualno doći i do razrješenja te osobe; ili, ako se dođe do nekih još saznanja, možda ispita da li neko treba i krivično da odgovara“.
Tužioci tvrde da je rukovoditeljka Višeg tužilaštva Lepa Medenica, rukovodiocu ODT-a i njegovom podređenom, bez uvida u predmet, navodno nalagala da se uhapšeni policajci puste na slobodu. Tužilac Nikola Boričić kaže da je tužilac Vukas Radonjić o tome sačinio službenu zabilješku koja se nalazi u arhivi tužilaštva i da je tu navodno opisan sadržaj tih razgovora kad su vođeni. Medenica kaže da je dobijala poruke od Boričića kasno uveče.
Komnenić je pitao Božovića da li su došli do službene zabilješke Radonjića.
„Ukoliko ona postoji, pošto smo u domenu saznanja da postoji, tražićemo da se i o tome raspravlja na sjednici. Baš da ne bismo prejudicirali, ta sjednica će dati odgovore na brojna pitanja i zahtijevati od tužilaštva korake po ovom pitanju“.
Koprivica je rekao da je neophodno da se tužilaštvo pozabavi ovim pitanjem.
Adžić je kazao da poslanici konačno imaju ulogu kakvu zaslužuju i da je parlament konačno postao institucija kakva bi trebalo da bude.
„Dugi niz godina smo govorili o nepočinstvima unutar institucija, govorili o infiltraciji kriminalnih struktura… Nakon samo dvije godine vlasti, ili nakon samo godinu dana ove Vlade, imamo potvrdu tvrdnji u prethodnom periodu“.
Koprivica je rekao da je ponosan što je odbor na čijem je čelu doprinio transparentnosti i utvrđivanju istine, a da je na drugim institucijama da posao dovedu do kraja.
Kazao je da je u tužilaštvu bila raširena „vladavina strahom“.
„Ova saslušanja pokazala su dvije stvari – šta pravosudni zvaničnici rade jedni drugima, sa kim održavaju veze, primaju uputstva, kakve relacije imaju sa ljudima van pravosuđa… Ali govori se i o strahu“.
Božović je rekao da će tematska sjednica Tužilačkog savjeta biti sljedeće sedmice, najvjerovatnije u srijedu.
Rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica dopisom je pojasnila zašto nije došla na večerašnji planirani duel sa tužiocem Nikolom Boričićem.
Rekla je da ne želi da mimo rasprave na Tužilačkom savjetu učestvuje u nečemu što bi „moglo da se tumači kao urušavanje jedne od značajnijih državnih funkcija i institucija“.
„Činjenica da se pred kamerama i očima javnosti rasprava o otvorenom slučaja predstavljalo bi urušavanje i ignorisanje prava, procedura i zakona. Zapravo, nakon što je TS juče odlučio da povodom dešavanja na Odboru politički sistem, pravosuđe i upravu zakaže tematsku sjednicu, bilo bi neprimjereno da se o tome raspravlja prije i mimo odlučivanja u okviru TS i državnog tužilaštva“, navela je ona.
„Uz napomenu da sam profesionalnu karijeru gradila decenijama, čuvajući svoj integritet i integritet institucija, i ovoga puta ću u skladu sa zakonom i moralnim normama obraniti svoj rad i ličnost“, zaključila je.
Da li crnogorsko pravosuđe ima kadrovski potencijal da se uhvati u koštac sa decenijama taloženim slučajevima?
Kako taj esencijalni sektor očistiti od ljudi koji su bili zaduženi za zataškavanje sumnji i indicija?
Kakva je uloga reformisanog Specijalnog tužilaštva i da li je neophodan veting u sudstvu, policiji i tužilaštvu?
Gosti večerašnje emisije „Načisto“ sa Petrom Komnenićem su ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, predsjednik skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Momo Koprivica i državni sekretar u Ministarstvu pravde i član Tužilačkog savjeta Bojan Božović.
