Gašparikova je provela četiri godine na čelu Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori.
Na isteku mandata Gašparikova je u intervjuu za agenciju MINA rekla da je ponosna na rezultate UNDP-a prethodne četiri godine.
Ona je istakla da su rezultati postignuti u izazovnim okolnostima dodatno potvrdili snagu partnerstva UNDP-a i Vlade Crne Gore i da ne bi bili mogući bez snažne podrške brojnih domaćih i međunarodnih partnera.
Gašparikova je ocijenila da je pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji (EU) od početka bilo snažan pokretač i za ispunjavanje ciljeva održivog razvoja i Agende 2030, imajući u vidu komplementarnost ova dva procesa.
Ona je rekla da je Misija UNDP-a u Crnoj Gori da pomogne napretku društva.
„Doprinosom kreiranju i sprovođenju ključnih razvojnih politika koje omogućavaju inkluzivan, rodno odgovoran, zeleni ekonomski razvoj, kao i ključnih reformi, poput onih u oblasti javne uprave i digitalizacije, uvjerena sam da smo opravdali status pouzdanog partnera države i svih njnih građana i građanki“, poručila je ona.
Na pitanje koliko je bilo izazovno biti dio razvojnih procesa protekle četiri godine i kako vidi dalji pravac razvoja Crne Gore, Gašparikova je podsjetila da se, nedugo nakon što je preuzela ulogu stalne predstavnice UNDP-a, Crna Gora, kao i ostatak svijeta, suočila sa ozbiljnim „stres testom“ i krizom oličenom u do tada neviđenoj pandemiji COVID-19.
„Krize su uvijek trenutak istine – kako za pojedince, tako i za čitave zajednice i institucije. Crnu Goru je kriza zatekla u trenutku sprovođenja ozbiljnih reformi“, kazala je Gašparikova.
Ona je navela da se Crna Gora, iako se tada, prema Izvještaju UNDP-a o razvoju po mjeri čovjeka, nalazila u kategoriji zemalja sa veoma visokim stepenom razvoja, suočila sa izazovom da pronađe adekvatne mehanizme za očuvanje i unapređenje kvaliteta života svojih građanki i građana.
„Pandemija je ogolila nejednakosti, ali i podstakla cjelokupno crnogorsko društvo da identifikuje nedostatke svojih razvojnih strategija i odmah preduzme krupne korake, na primjer, prepoznajući sve više digitalnu transformaciju kao nezaobilaznu komponentu unapređenja kvaliteta života “, dodala je ona.
Gašparikova je navela da je UNDP u bliskoj saradnji sa Vladom Crne Gore i drugim UN agencijama, organizacijama civilnog društva i EU kao ključnim razvojnim partnerom, podržao kreiranje rješenja koja će ojačati zdravstveni sistem, ubrzati digitalnu transformaciju institucija i omogućiti široku upotrebu digitalnih alata.
Ona je istakla da je COVID-19 elektronskim sertifikatom, koji je razvijen uz podršku UNDP-a, Crna Gora prvi put integrisana u digitalni sistem zemalja EU.
„Ovaj momentum je iskorišćen daljim kreiranjem usluga za elektronski upis djece u vrtiće i brucoša na Univerzitet Crne Gore, pa je tako danas imamo gotovo 90% studenata koji su se online upisali na fakultet ili prijavili za smještaj i hranu u studentskom domu“, rekla je Gašparikova i dodala da je u toku uključivanje i privatnih univerziteta u ovaj sistem.
Gašparikova je ocijenio da je to jedan od brojnih primjera koji pokazuje važnost efikasne i transparentne transformacija svih javnih sektora za pružanje pouzdanih usluga građanima.
Ona smatra da javne politike i strategije moraju da se oslanjaju na znanja i vještine za 21. vijek, da budu dostupne svima, inovativne, inkluzivne, da odgovaraju na potrebe svih građana i građanki.
„Digitalizacija usluga javne uprave uzima maha, i uz dalju podršku, to je nezaustavljiv proces koji vodi većoj transparentnosti i izgradnji povjerenja u institucije. Ovo je obiman posao i nije realno očekivati da bude u nadležnosti samo jednog ministarstva ili sektora“, rekla je Gašparikova.
Ona je istakla da je primjetno da crnogorsko društvo, uprkos ostvarenom napretku u brojnim segmentima, ne koristi svoj puni potencijal.
Gašparikova je ocijenila da se dijalog o socioekonomskom napretku, ekonomskom razvoju, demokratizaciji, otvorenim institucijama, borbi protiv korupcije, bezbjednosti – ne može voditi bez uključivanja predstavnika kompletne populacije, uključujući žene.
Prema njenim riječima, društveni potencijal žena još nije u potpunosti iskorišćen.
„Crnogorsko društvo se i dalje suočava sa diskriminacijom žena kroz tradicionalnu podjelu na muške i ženske uloge i poslove koji vode ka vertikalnoj i horizontalnoj segregaciji na tržištu rada, na mjestima odlučivanja i imaju za rezultat visok stepen različitih oblika nasilja nad ženama u svim sferama“, navela je Gašparikova.
Ona je upozorila da diskriminacija prema ženama ima više oblika, pa su tako, na primjer, žene sa invaliditetom dvostruko diskriminisane, po osnovu roda i invaliditeta, i suočavaju se sa preprekama u obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, prilikom zapošljavanja.
Gašparikova je kazala da višestruka diskriminacija nesumnjivo vodi u društvenu isključenost, siromaštvo, nepovoljne zdravstvene ishode.
Ona je rekla da su kroz reformu sistema utvrđivanja invaliditeta, koju UNDP sprovodi uz finansijsku podršku EU, prepoznalio važnost prelaska sa prevaziđenog medicinskog na model ljudskih prava.
„Ali i potrebu što većeg uključivanja žena sa invaliditetom na tržište rada, kao važnog mehanizma za osnaživanje žena, zalaganje za jednakost, društvenu inkluziju i ekonomski rast. Od suštinske je važnosti da Vlada, poslodavci i čitavo društvo posvećeno rade na stvaranju uslova za pristupačnija i inkluzivna radna mjesta“, poručila je Gašparikova.
Ona je dodala da je svjesna da je rodna ravnopravnost razvojna ambicija koju nijedna država u svijetu još nije u potpunosti ostvarila. „Rad na unapređenju ženskih prava je sveobuhvatan cilj u okviru procesa pristupanja EU i postizanja Agende 2030.
Gašparikova smatra da je izazov dostizanja rodne ravnopravnosti univerzalan cilj, kao što su univerzalna i ljudska prava. „Zato za UNDP i partnere ovo nije žensko pitanje, već razvojno i društveno pitanje“, kaže Gašparikova.
Ona je ocijenila da je otvaranje dijaloga o osjetljivim društvenim temama kao što su femicid, mizoginija, seksistički govor mržnje usmjeren prema ženama koje su aktivne u javnom životu, omogućilo Crnoj Gori da iskoristi znanje i naučene lekcije UNDP-a globalno.
Gašparikova je rekla da uz kontinuiranu podršku UNDP-a javnoj upravi i civilnom sektoru, Crna Gora dobija prvi Indeks rodne ravnopravnosti, kao važan instrument za stvaranje sveobuhvatnije slike stanja rodne ravnopravnosti.
„I ostvarenog napretka, ali ne i jedini, jer je UNDP razvio i brojne druge, kao što je, na primjer, Rodno ogledalo, istraživanje o nasilju nad ženama u politici i percepcijama zaposlenih u javnoj upravi o ravnoj ravnopravnosti“, navela je ona.
To su, kako je istakla, dokazano važni alati za donosioce odluka, kreatore politika, organizacije civilnog društva za usmjeravanje politika i programa na emancipaciju žena i smanjenje rodne neravnopravnosti.
Gašparikova smatra da će pitanje klimatskih promjena i kapaciteta Crne Gore da adekvatno odgovori na klimatsku krizu biti izazov i u narednim godinama.
Ipak, kako je dodala, mandat završava ohrabrena činjenicom da je Crna Gora odgovoran globalni partner kad je u pitanju ispunjavanje obaveza iz Pariskog sporazuma.
Gašparikova je podsjetila da je Crna Gora, uz podršku UNDP-a, pokrenula društveni dijalog o pravednoj tranziciji – procesu koji podrazumijeva postepeno napuštanje uglja kao izvora energije, a u čijem su fokusu ljudi, prvenstveno stanovnici i stanovnice pljevaljskog regiona.
„Dodatnu nadu ulivaju i mladi koji, kako je pokazalo naše istraživanje, itekako imaju svijest o značaju klimatskih promjena i želju da preduzmu neophodne klimatske akcije, jer sebe vide kao dio rješenja. Čak 74% mladih iz Crne Gore smatra da su klimatske promjene ogroman problem na globalnom nivou“, kazala je Gašparikova.
Ona je navela da je tri četvrtine spremno da promijeni svoje životne navike i smanji uticaj na klimatske promjene.
„Polovina mladih u Crnoj Gori svakodnevno pješači, nastoji da smanji količinu otpada, racionalno koristi struju i vodu i, kad god je to moguće, kupuje ekološki prihvatljive proizvode“, istakla je Gašparikova.
Ona vjeruje da je tehnička podrška UNDP-a Vladi u utvrđivanju nivoa ambicije u vezi sa smanjenjem emisije gasova sa efektom staklene bašte bila korisna osnova i kreatorima politika omogućila da donesu informisane odluke.
„Iako se o adaptaciji na klimatske promjene manje govori, to je jedan od načina pripreme za buduće promjene vremenskih prilika i raduje me što UNDP podržava Vladu Crne Gore u izradi prvog Nacionalnog plana prilagođavanja klimatskim promjenama“, rekla je Gašparikova.
Ona je dodala da je Crna Gora krajem prošle godine uspješno izvezla i odložila skoro 90 odsto identifikovanih opasnih polihlorovanih bifenila (PCB).
Gašparikova je rekla da te otrovne i kancerogene materije spadaju u najotrovnije organske zagađivače koji trajno opstaju u prirodi, a nekada su široko korišćene u industriji proizvodnje i deponovanja električne energije, građevinarstvu i mašinskoj industriji.
„Crna Gora je sada na dobrom putu da se pridruži zemljama koje su uspjele da uspostave sistem ekološki prihvatljivog upravljanja PCB-om, kojih je trenutno u svijetu samo 23“, navela je Gašparikova.
Ona je rekla da je zadovoljna što je protekle četiri godine, doprinijela sazrijevanju crnogorskog društva.
Gašparikova je kazala da je proces demokratizacije društva kompleksan i izazovan, pa je vrlo ohrabrujuće vidjeti da je Crna Gora prepoznala to kao kontinuirani proces koji se nikada ne završava.
„Vjerujem da će ubuduće institucije i čitavo društvo, udaljavanjem od kratkoročnih političkih ciklusa, usmjeriti kompletan potencijal na definisanje zajedničke razvojne vizije i njeno dugoročno, kontinuirano i sistemsko ostvarenje – što svakako traje duže od mandata jedne ili dvije vlade“, navela je Gašparikova,
Ona smatra da je napredak prema članstvu u EU moguć samo ukoliko postoji opšti društveni konsenzus oko vizije i uz nedvosmislenu posvećenost svih struktura jačanju transparentnih i snažnih institucija, izgradnji vladavine prava i stvaranju uslova za kvalitetniji život svih, bez izuzetka.
To, ka je dodala, nije samo njeno očekivanje – kao nekog čiji je posao da bude u službi razvoja društva, već je važnija činjenica da to očekuju mladi ljudi u Crnoj Gori.
„Razlog zbog kojeg mladi globalno napuštaju svoje zemlje nije samo potraga za boljom zaradom ili boljim obrazovanjem. Naprotiv, oni su u potrazi za sistemom privatnih i javnih institucija u koje će imati povjerenja da im pružaju jednake šanse za uspjeh i od kojih, kad je potrebno, dobijaju adekvatnu zaštitu“, istakla je Gašparikova.
Ona je ocijenila da je slična situacija i sa mladim ljudima u Crnoj Gori.
„Podaci iz istraživanja UNDP-a pokazuju određeni stepen nezadovoljstva mladih ljudi, i to podjednako mladih žena i muškaraca, sveukupnim kvalitetom življenja koji je uzrokovan neadekvatnim mogućnostima zapošljavanja, kvalitetom obrazovanja i dostupnošću kulturnih, sportskih i drugih sadržaja za mlade“, ukazala je Gašparikova.
Ona je dodala da sa druge strane, pokazuje i da mladi vide sebe kao dio promjena, dio procesa donošenja odluka u lokalnim zajednicama i kreiranja omladinskih politika.
Prema njenim riječima, to je važna polazna tačka za donosioce odluka u kreiranju politika i programa za mlade.
Zbog toga, kako je podsjetila Gašparikova, i okviru UNDP-a postoje inicijative koje su, uz podršku EU i drugih partnera, dugoročno orjentisane na stvaranje društva po mjeri svih, ne zapostavljajući nikog.
„Mladi su sadašnjost i budućnost. Zato je važno da ne samo čujemo njihove potrebe, već i da kreiramo cjelokupan društveni ambijent u kojem će oni kritički promišljati i inicirati promjene. Korišćenje potencijala mladih ljudi osnov je za napredak čitavog crnogorskog društva“, zaključila je Gašparikova.
