Nova tehnologija zvučne navigacije omogućava slepima da se kreću

Nova tehnologija zvučne navigacije omogućava slepima da se kreću

Nova studija istraživača sa Instituta za spoznaju mozga i tehnologije Univerziteta Rajhman u režiji prof. Amira Amedija pokazala je da se oblasti vizuelne navigacije u mozgu mogu aktivirati pomoću zvuka. Prelaskom kroz lavirinte koristeći zvučne informacije umesto vizuelnih informacija nakon treninga, aktivirane su oblasti vizuelne navigacije.

Ovo otkriće ima brojne uzbudljive implikacije, među kojima su otkrića koja odbacuju teoriju kritičnih perioda koja je dobila Nobelovu nagradu i pruža nove puteve za kognitivni trening za potencijalno otkrivanje i prevenciju Alchajmerove bolesti.

Tim je sproveo niz studija tokom proteklih godina koje dovode u pitanje konvencionalna verovanja o funkcionisanju ljudskog mozga; tvrdeći da je mozak podeljen po zadacima, a ne po opšteprihvaćenoj podeli po čulima (oblast vida, oblast sluha, itd…). Ove studije su koristile uređaje za zamenu senzora (SSD), koji su izvanredni alati koji prenose senzorne informacije sa jednog čula na drugo čulo.

Na primer, SSD-ovi mogu pomoći osobama sa oštećenim vidom da „vide“ pretvaranjem vizuelnih informacija u zvukove. Nakon obuke, pojedinci mogu da identifikuju oblike, lokacije objekata, reči, slova, pa čak i lica kada su predstavljeni kroz zvuk. Pokazalo se da je obuka na SSD diskovima efikasna kod ljudi čak i u njihovim 40-60-im i više, što dovodi u pitanje ideju da postoje kritični periodi za razvoj čula.

Klasična teorija kritičnih perioda sugeriše da se čula mogu razviti samo rano u životu, tokom detinjstva, kroz izlaganje prizorima, zvucima i tako dalje. A ako se ne razviju tokom ovog perioda, ne mogu se koristiti kasnije u životu. Činjenica da se SSD-ovi mogu koristiti za efikasnu obuku iu odraslom dobu sugeriše da teoriju kritičnih perioda treba revidirati.

Uzimajući ovo do krajnosti, ovo istraživanje je pokazalo da se mozak može reprogramirati kroz ovaj trening tako da se vizuelna područja u mozgu mogu aktivirati čak i kod ljudi sa nultim vizuelnim iskustvom.

Ovi neinvazivni uređaji, SSD, nude istraživačima jedinstvene mogućnosti da posmatraju kako različiti regioni mozga reaguju kada relevantne informacije dolaze iz drugog čula. Koristeći funkcionalnu magnetnu rezonancu (fmri), istraživači u ovoj novoj studiji ispitali su uticaj upotrebe SSD-a na vizuelne retinotopski organizovane oblasti mozga, u ovom slučaju posebno područje V6, koje je odgovorno za vizuelnu navigaciju i percepciju pokreta.

Rezultati ove studije pokazuju da kroz kratku obuku sa EieCane-om, SSD-om koji prenosi prostorne informacije o vizuelnom okruženju putem zvukova, čak i oni koji su urođeno slepi mogu razviti selektivnu aktivaciju u oblasti V6.

Studija dalje podržava ideju da, uprkos godinama ili celom životu slepila, mozak ima potencijal da obrađuje vizuelne zadatke i svojstva ako se koriste prave tehnologije i obuka. Pored toga, studija je otkrila da ovo područje sadrži motorne neurone odgovorne za egocentričnu navigaciju.

Važno je da rezultati ove studije mogu imati implikacije na poboljšanje otkrivanja i prevencije Alchajmerove bolesti. Prostorni deficiti su uobičajeni rani simptom Alchajmerove bolesti, a navigacija i prostorna kognicija se oslanjaju na V6 među drugim regionima mozga. Činjenica da V6 može da razvije svoju selektivnost za navigaciju u odsustvu vizuelnog iskustva, kao što se vidi kod kongenitalno slepih učesnika koji koriste EieCane SSD, sugeriše da mogu postojati načini da se obuče i poboljšaju sposobnosti navigacije kod osoba koje su u riziku od Alchajmerove bolesti, kao što je kao starije osobe ili oni sa blagim kognitivnim oštećenjem.