Treba da joj se da neka infekcija da odmah krepa , samo je jedan od niza komentara koje su na društvenim mrežama upućeni Jeleni Radonjić .
Ova Cetinjanka se našla na meti nakon incidenta ispred hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, kada je druga žena istog imena i prezimena automobilom probila rampu i povrijedila dvije osobe. U hajci je ključno bilo što je zapošljena u Prijestonici Cetinje, pa su na društvenim mrežama iz tog podatka sami izvlačili monstruozne konstrukcije. Policija i Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju identifikovali su dvije osobe sa čijih su naloga na društvenim mrežama upućene prijetnje i uznemirujuće poruke.
Zbog epidemije govora mržnje na društvenim mrežama i u javnosti, vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković 9. maja izdao je državnim tužilaštvima Obavezujuće uputstvo za postupanje u slučajevima govora mržnje i krivičnih djela počinjenih iz mržnje (zločin iz mržnje).
Uputstvom je propisano da se Vrhovnom državnom tužilaštvu kvartalno dostavljaju izvještaji sa ažuriranim podacima o tim predmetima, a novi izvještaji još nijesu dostavljeni, kazali su za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) iz VDT-a.
Uputstvo je izdato sa ciljem da se osigura djelotvorno i jednoobrazno postupanje i primjena međunarodnih preporuka na jednak postupak prema svim osobama i borbu protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije. Prema odredbama uputstva, postupajući državni tužioci biće u obavezi da u predmetima sa elementima govora mržnje posebno cijene svako javno izražavanje ili prouzrokovanje mržnje prema određenoj grupi ili pojedincu zbog nekog njenog određenja radi stvaranja netrpeljivosti, razdora, diskriminacije i nasilja. Takođe će se cijeniti da li je došlo do raspirivanja već postojeće mržnje, vodeći računa da li se mržnja putem javnog govora razvija, jača i produbljuje.
Odmah po donošenju ovog akta tužilaštvo je imalo priliku da tekstira njegovu djelotvornost. “Veliki junak nepobjedivog karaktera”, tako je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije okarakterisao četničkog vojvodu i ratnog zločinca Pavla Đurišića .
On je 3. maja služio liturgiju u crkvi Preobraženja Gospodnjeg u Lijevče polju, u Republici Srpskoj, nakon čega je rekao da se Đurišićevo junaštvo u bici u tom mjestu “može porediti s junaštvom Pavla Orlovića ”, te da je “napadnut od udruženih neprijateljskih snaga”, tu “doživio privremeni poraz”.
Nakon mitropolitove besjede, 20. maja podnesena je krivična prijava zbog krivičnog djela izazivanje rasne, nacionalne i vjerske mržnje. Prijavu su potpisali direktorica Akcije za ljudska prava, Centra za ženska prava, Centra za građansko obrazovanje i Centra za demkratiju i ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević , Maja Raičević , Daliborka Uljarević i Nevenka Vuksanović , kao i izvršni direktor Antifašisti Cetinja Filip Kuzman , programska direktorica Centra za demokrtsku tranziciju Milica Kovačević i predsjednik Udruženja profesora istorije Miloš Vuksanović .
Predstavnici NVO tražili su od Državnog tužilaštva jasan stav o tome da li veličanje četničkog pokreta u Crnoj Gori predstavlja govor mržnje koji mora biti sankcionisan. Odgovor na to pitanje nijesu dobili jer je Više državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo krivičnu prijavu.
U pritužbi VDT-u na ovu odluku iz tih NVO naglasili su da nijesu dobili traženi odgovor, te da “ovakav pristup odražava ustaljenu praksu pojedinih tužilaštava da prijave, naročito u predmetima govora mržnje, odbacuju formalistički i netransparentno – bez suštinske analize, dijaloga sa podnosiocima i uvida u širu društvenu štetnost takvih pojava. Umjesto odgovornog pristupa koji bi gradio povjerenje u institucije i dalje svjedočimo administrativnom odbacivanju prijava, svedenom na jednu rečenicu’’.
Upozorili su i da je u skladu sa Obavezujućim uputstvom za postupanje u slučajevima govora mržnje ” Više državno tužilaštvo bilo dužno da prijavu, ukoliko ne nalazi elemente krivičnog djela, proslijedi nadležnom organu radi prekršajnog gonjenja, ili da barem u aktu konstatuje da za to nema osnova. To nije učinjeno, što predstavlja dodatni propust u postupanju, a možda i stav Tužilaštva o ovim pitanjima koji nije ohrabrujući. Imajući u vidu sve navedeno, tražimo da se predmet ponovo razmotri, da se podnosiocima dostavi zakonom propisano rješenje sa valjanim obrazloženjem, te da se obezbijedi dosljedna i profesionalna primjena važećih internih uputstava”.
Da rekacije institucija moraju biti snažnije usljed ekspanzije sajber nasilja, govora mržnje na društvenim mrežama i zloupotreba prava na slobodu izražavanja, ponovio je više puta ministar pravde Bojan Božović.
Iz Ministarstva pravde najvaljeno je da će u Krivični zakonik uvesti novo krivično djelo – teški govor mržnje, za koji će biti propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.
“Izmjene i dopune Krivičnog zakonika Crne Gore usaglašene su sa institucijama u Crnoj Gori, što znači da se u narednim danima, po prevodu kompletne dokumentacije Predlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonka poslati Evropskoj komisiji na dalje razmatranje i sugestije”’, kazali su za CIN-CG iz Ministarstva pravde.
Dodali su, da s obzirom na to da ovo nije jedina izmjena, nije moguće predvidjeti kada će tekst biti usaglašen sa Evropskom komisijom. No čim se to desi, Ministarstvo pravde će preduzeti sve potrebne korake u cilju njegovog utvrđivanja na Vladi, a potom i upućivanja ka Skupštini.
“Kriminalizacijom ovog ponašanja vrši se prevencija zločina iz mržnje, stvara se sigurniji društveni ambijent, štiti se dostojanstvo i prava svakog pojedinca, a u konačnom vrši se usklađivanje i sa međunarodnim standardima”, kazali su iz ministarstva.
Do sada, prema njihovim riječima, govor mržnje nije bio prepoznat kao krivično djelo, već samo kao prekršaj u okviru Zakona o zabrani diskriminacije.
Iz Kancelarije zaštitinika ljudskih prava i sloboda za CIN-CG kazali su da podržavaju zakonodavnu inicijativu koja bi, posebno sa aspekta Krivičnog zakonika Crne Gore, preciznije definisala govor mržnje, te obezbijedila efikasniju zaštitu žrtava.
Navode i da sadašnji zakoni pružaju relativno dobru osnovu za reagovanje na govor mržnje. Podsjećaju, iz kancelarije ombudsmana, da se govor mržnje može procesuirati ne samo kroz Zakon o javnom redu i miru, kao i kroz Krivični zakonik Crne Gore, već i kroz Zakon o zabrani diskriminacije, kojim je govor mržnje koji se zasniva na stvarnom i/ili pretpostavljenom ličnom svojstvu/svojstvima žrtve prepoznat kao oblik diskriminacije.
Na pitanje CIN-CG-a o broju postupaka vođenih zbog govora mržnje iz Vrhovnog suda su kazali da ne posjeduju statistiku. Uputili su nas da podatke tražimo od osnovnih i viših sudova.
Da u posljednjih dvije godine nijesu imali postupaka zbog govora mržnje za CIN-CG su odgovorili iz osnovnih sudova – Cetinje, Danilovgrad, Bar, Plav, Berane i Nikšić.
U Osnovnom sudu u Podgorici, u posljednje dvije godine, imali su tri ovakva slučaja. Sud je, sredinom 2023. dvojicu okrivljenih osudio na rad u javnom interesu u trajanju od po 360 časova. Žalbeni postupak pred Višim sudom u Podgorici je u toku. U martu 2023. jedna osoba je osuđena na kaznu zatvora od sedam mjeseci i istom je izrečena mjera bezbjednosti – obavezno liječenje narkomana, koja se ima izvršiti u ustanovi za izvršenje kazne zatvora. Slučaj iz jula prošle godine ustupljen je Osnovnom sudu u Danilovgradu.
“Govor mržnje, zasnovan na različitim ličnim svojstvima potencijalnih žrtvi, najčeće se procesuira u postupku utvrđivanja prekršajno-pravne odgovornosti, a izostaje krivično gonjenje, pa se na taj način ne šalje jasna poruka da se na ove delikte mora reagovati izricanjem djelotvornih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija”’, kažu za CIN-CG iz kancelarije Zaštitinika.
Za razliku od sudova, kancelarija Zaštitnika ima preciznu evidenciju o govoru mržnje. Tokom 2020. zabilježena su dva slučaja govora mržnje, 2021. čak 10, 2022 – 16, 2023. godine – 12, a tokom protekle godine šest. Odnose se na nacionalnu pripadnost, pol, društveno ili etničko porijeklo, seksualnu orijentaciju, vjeru ili uvjerenje, jezik…
“Važno je ukazati da ove brojke svakako ne odražavaju realno stanje stvari o rasprostranjenosti ovog problema, iz više razloga. Jedan je taj što se određen broj građana sa online govorom mržnje pokušava boriti kroz online mehanizme prijave nezakonitih sadržaja (administratorima stranica, portala, mreža), kao i prijavom policiji. Takođe, imajući u vidu da je internet prostor i dalje polje bez adekvatne, odnosno nedovoljno efikasne kontrole, primjećujemo da na određen broj građana to djeluje destimulišuće, pa i ne reaguju odnosno ne pokušavaju da traže zaštitu, dok se neki suprostavljaju odgovorom slične sadržine, odnosno nastavkom govora mržnje’’, kažu iz kancelarije Zaštitnika i dodaju da im se značajno veći broj građana obraća pitanjima kako se najbrže mogu zaštititi kada su žrtve online govora mržnje, konkretno kome da se obrate kako bi se odmah uklonio nepoželjan sadržaj.
Ombudsman dodaje da prema informacijama dobijenim od Uprave policije proizilazi da su se gotovo sve prijave odnosile na uvredljive komentare preko društvene mreže Tik Tok i Facebook.
Međutim, zaštitnik ponavlja da je radi vođenja adekvatne i sveobuhvatne statistike, neophodno da Uprava policije konkretizuje osnov diskriminacije iz člana 2 stav 2 Zakona o zabrani diskriminacije, odnosno lično svojstvo lica kojima su uvredljivi komentari i upućeni. Takođe, obeshrabrujuća je činjenica da po prijavama za uvredljive komentare nije bilo moguće utvrditi identitet počinilaca, zbog čega u tim predmetima nije izrečena sankcija.
“Prema tome, u slučajevima kada za to ima zakonske osnove izuzetno je važno pravovremeno procesuirati odgovorne, jer društvena osuda bez drugih posljedica autorima i počiniocima djela ne šalje jasnu poruku da se govor mržnje neće tolerisati”, kaže ombudsman.
Iz Uprave policije za CIN-CG odgovorili su da dobijanje informacija o korisnicima, u slučajevima govora mržnje kao i u drugima, može biti otežano iz više razloga, kao što su: zaštita privatnosti i zakonska regulativa, tehnička i geolokacijska ograničenja, operativne poteškoće, servisi i platforme trećih strana koje su uključene u konkretnu aktivnost na internetu, međunarodna saradnja i drugo. Dodali su i da je vrlo važno pravovremeno reagovanje, jer internet provajderi podatke o internet saobraćaju čuvaju samo određeno vrijeme.
No i gdje nema “tehničkih problema’’ institucije često reaguju sporo i sporadično. Posebno kada su u pitanju političari.
Nedavno je poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović u toku skupštinskog zasijedanja izjavila da je crnogorski jezik nakaradan i uveden na silu. Iz Centra za građanska prava podnijeli su prijavu protiv poslanice: “Ove izjave su otvoreno šovinističke i imaju jasan cilj: da podriju identitet Crne Gore, ospore njen Ustav i pravo crnogorske nacije na svoju kulturu i identitet”.’
Početkom jula predsjednik opštine Nikšić i poslanik Nove sprske demokratije (NSD) Marko Kovačević podnio je ostavku na poslaničku funkciju. Kako ga više ne štiti imunitet otvorila se mogućnost da konačno bude saslušan u tužilaštvu zbog govora na obilježavanju godišnjice bitke na Grahovcu. On je prošlog juna na Grahovcu izjavio da će “s onima koji neće da budu kao braća, nego da liče na Turke, postupati kao prema Turcima”. Administrativni odbor parlamenta nikad nije raspravljao o skidanju imuniteta Kovačeviću, pa zbog toga on nije, duže od godinu dana, mogao biti saslušan.
