Najviša izrečena prvostepena kazna zatvora za nasilje u porodici iznosi dvije godine i deset mjeseci i u dva slučaja izrekao je sudija podgoričkog Osnovnog suda Borko Lončar
Broj osuđujućih presuda za nasilje u porodici bilježi rast od kraja 2023. godine, kada su uvedene strože kazne za ovo krivično djelo, ali prosječna zatvorska kazna iznosi minimalnih šest mjeseci.
Statistika Sekretarijata sudskog savjeta pokazuje da su prvostepeni sudovi u 2023. godini izrekli 253 osuđujuće presude za nasilje u porodici, godinu kasnije 373, a za prvih pet mjeseci ove godine 273. I broj izrečenih zatvorskih kazni raste iz godine u godinu, pokazuju podaci dostavljeni “Vijestima”.
U 2023. godini na kaznu zatvora osuđena je 151 osoba, lani 224, a u prvih pet mjeseci ove godine 147. Uprkos pozitivnijoj statistici u odnosu na raniji period, organizacije za zaštitu ženskih prava upozoravaju da u sudskoj praksi i dalje postoje problemi kao što su blage kazne za fizičke napade i nekorišćenje otežavajućih okolnosti propisanih Istanbulskom konvencijom.
Najviša kazna zatvora koju su prvostepeni sudovi izrekli od kada je propisana stroža kaznena politika, iznosi dvije godine i deset mjeseci. Ta sankcija izrečena je prošle godine tridesetogodišnjem Podgoričaninu, koji je fizički napao i povrijedio suprugu i četvorogodišnju ćerku.
Prema presudi, riječ je o višestruko osuđivanom koji je ranije prekršajno kažnjen sa 125 eura, uz zabranu uznemiravanja i uhođenja u trajanju od šest mjeseci, jer je supruzi poslao sms poruku u kojoj je napisao da će je zaklati i ubiti. Jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i deset mjeseci izrekao je sudija podgoričkog Osnovnog suda Borko Lončar .
U obrazloženju presude sudija je naveo da se takvom kaznom ostvaruje svrha izricanja krivičnih sankcija, a to je da spriječi učinioca da čini krivična djela, da se utiče na druge da ne čine krivična djela, da se izrazi osuda za nasilje u porodici i obaveze poštovanja zakona, kao i da se jača moral i uticaj na razvijanje društvene odgovornosti.
Taj sudija i ove godine kaznio je na dvije godine i deset mjeseci zatvora pedesetdevetogodišnjeg Podgoričaninina koji je u alkoholisanom stanju članovima porodice prijetio da će ih izbaciti iz kuće, a supruzi batinama. Supruga je uspjela da pobjegne i pozove policiju, a nasilniku je osim zatvorske kazne izrečena mjera obavezno liječenje alkoholičara u specijalnoj bolnici za psihijatriju Dobrota i mjeru bezbjednosti zabrana približavanja supruzi u trajanju od pet godina.
Prema izmjenama Krivičnog zakonika iz 2023, zaprijećena kazna za lakše tjelesne povrede ili ugrožavanje sigurnosti prijetnjom kreće se od šest mjeseci do pet godina zatvora. Ista kazna propisana je i za lice koje zlostavlja člana svoje porodice ili porodične zajednice ili prema njemu postupa na način koji vrijeđa ljudsko dostojanstvo, kao i lice koje na drugi način više puta primijeni nasilje, uputi prijetnju ili drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrozi ili naruši tjelesni ili duševni integritet…
Ukoliko je pri izvršenju djela korišćeno oružje ili opasno oruđe ili drugo podobno sredstvo ili je djelo učinjeno u prisustvu djeteta, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
Sa druge strane, ako je usljed djela nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušavanje zdravlja ili je djelo učinjeno prema djetetu, učinilac će se kazniti zatvorom od godine do osam godina, dok u slučaju da nastupi smrt člana porodice počinitelj će se kazniti zatvorom u trajanju od pet do 15 godina.
Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević za “Vijesti” kaže da je u prethodnih godinu i po zabilježen porast broja krivičnih predmeta zbog zakonskih izmjena iz 2023. koje su redefinisale član 220 (nasilje u porodici) i uvele strože kazne.
“Proširen je pojam članova porodice (uključeni i bivši partneri i istopolni parovi), a omogućile su i izricanje mjera bezbjednosti i uz uslovne osude”, naglašava Raičević.
Ona kaže da je veća i uloga tužilaštva, zahvaljujući i obavezujućem Uputstvu koje je izdalo Vrhovno državno tužilaštvo, a koje donosi brojne pomake u smislu angažovanja tužilaštva u svim predmetima nasilja u porodici, uključujući i prekršajne.
Analiza Centra za ženska prava za prošlu godinu ukazuje na porast broja krivičnih predmeta sa 443 u 2023. na 796 u prošloj godini. Raičević kaže da je i 28 odsto predmeta nasilja u porodici procesuirano kao krivično djelo, u odnosu na 10-16 odsto u periodu od 2019-2023.
Prema analizi, lani je izrečeno ukupno 216 pravosnažnih osuđujućih presuda za isti broj okrivljenih.
“Od toga su dominantno kazne zatvora, izrečene za 121 okrivljeno lice, dok su novčane kazne (jedna) i kazne rada u javnom interesu (četiri) zastupljene u neuporedivo manjem uzorku”, ističe Raičević.
Ona kaže da je prosječno trajanje krivičnog postupka bilo 153 dana, što je porast u odnosu na ranije godine, dok je prosječna kazna zatvora iznosila šest mjeseci, što je porast u odnosu na 4,7 mjeseci u 2023. Uslovno je osuđena četvrtina okrivljenih, dok je u gotovo trećini slučajeva izrečena i mjera bezbjednosti – najčešće zabrana približavanja i liječenje zavisnosti.
U Centru za ženska prava smatraju da su među problemima u sudskoj praksi u vezi sa nasiljem u porodici i dalje česta primjena olakšavajućih okolnosti – porodične prilike, siromaštvo, neosuđivanost, čak i kad su u pitanju povratnici.
Raičević kaže da podaci ukazuju na tolerantan pristup, jer je u 35 odsto presuda neaktivnost žrtve smatrana olakšavajućom okolnošću.
U Centru za ženska prava problematizuju i to što se i u težim slučajevima nasilja nekada izriču blage kazne, na primjer 45 dana zatvora za fizičke napade i prijetnje ubistvom, ali i da sudovi ne koriste uvijek otežavajuće okolnosti propisane Istanbulskom konvencijom, kao što su nasilje nad djecom i prethodne osude.
Podsjećaju da Grupa nezavisnih stručnjaka Savjeta Evrope za praćenje primjene Istanbulske konvencije (GREVIO) izražava zabrinutost zbog prakse koja “minimizira i privatizuje” nasilje.
GREVIO je u izvještaju objavljenom u novembru prošle godine konstatovala napredak postignut u Crnoj Gori od oktobra 2018. i identifikovala oblasti u kojima crnogorske vlasti treba hitno da preduzmu mjere kako bi obezbijedile podršku, zaštitu i pravdu za žrtve nasilja nad ženama i porodičnog nasilja. U izvještaju je, pored ostalog, konstatovano da su rodni stereotipi i patrijarhalni stavovi i dalje prisutni u svim segmentima crnogorskog društva, uključujući medije i politiku, i oblikuju stavove stručnjaka koji rade sa žrtvama i počiniocima nasilja, poput policajaca, tužilaca, sudija, socijalnih radnika i zdravstvenih radnika.
Govoreći o mjerama bezbjednosti, Raičević kaže da zabrana približavanja čini trećinu svih izrečenih mjera bezbjednosti, ali samo osam odsto svih izrečenih krivično-pravnih sankcija.
“Za razliku od 2023. godine, kada je izrečena samo jedna mjera, sudovi su mjeru bezbjednosti – udaljenje iz stana u 2024. izrekli u svega tri predmeta”, ističe Raičević.
Ona kaže da je u toku prošle godine u prekršajnim postupcima izrečeno 637 zaštitnih mjera, odnosno u skoro polovini riješenih predmeta.
“Od ukupnog broja izrečenih zaštitnih mjera, 37 odsto čine mjere zabrana uznemiravanja i uhođenja, 35 odsto mjere zabrana približavanja, dok 14 odsto čine mjere udaljenje iz stana ili drugog prostora za stanovanje. Dakle, gotovo polovina svih izrečenih zaštitnih mjera u prekršajnom postupku u 2024. bila je zabrana približavanja..”, pojašnjava Raičević.
