Poslovni model kineskih platformi za elektronsku trgovinu Temu i Šejn (Shain) je razbijen, a priliv njihove jeftine robe u Sjedinjene Države ugušen, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ukinuo rupe u zakonu o bescarinskom režimu.
U 2024. godini, u SAD je ušlo 1,36 milijardi pošiljki po takozvanom pravilu de minimis, kojim je od uvoznih carina izuzeta roba vrijedna manje od 800 dolara (704 eura). To je devet puta više u odnosu 2015. godinu kada je bilo 153 miliona takvih pošiljki.
Roba kupljena od Temua i Šejna, na koje je prošle godine svakodnevno otpadalo 30 odsto američkih paketa niske vrijednosti, sada će biti podložna carini od 30 odsto ili fiksnim naknadama do 50 dolara, plus carini od 145 procenata na uvoz iz Kine koju je Tramp uveo prošlog mjeseca.
S takvim cijenama za američke potrošače, koje su se više nego udvostručile, ruše se profitne marže tih trgovaca. To ujedno znači da će Temu i Šejn vjerovatno udvostručiti pritisak na Evropu kako bi održali svoj model poslovanja s niskim troškovima, koristeći rupu u zakonu Evropske unije o minimalnoj vrijednosti pošiljki.
Iako niže od onog koje je na snazi u SAD, izuzeće EU od 150 eura (170 dolara) nije usporilo eksplozivan rast Temua i Šejna. U 2024. godini, 4,6 milijardi paketa male vrijednosti preplavilo je tržište EU – dvostruko više nego 2023. i trostruko u odnosu na 2022. godinu. Pritom 91 odsto tih pošiljki stiže iz Kine.
Svakoga dana isporuči se 12,6 miliona paketa koji se ne carine, što ugrožava trgovce na malo u EU opterećene višim troškovima rada, lanca snabdijevanja i usklađenosti. Za razliku od svojih kineskih rivala, firme iz EU ne profitiraju ni od povoljnih međunarodnih poštanskih tarifa.
Iako je Evropska komisija još prije dvije godine predložila da se ukine pravilo de minimus, taj plan još uvijek čeka odobrenje 27 zemalja-članica EU i Evropskog parlamenta. Prema novinskoj agenciji Blumberg, očekuje se da će ono biti ukinuto najranije 2027. godine.
To odlaganje ugrožava firme u EU koje se ionako suočavaju sa žestokom kineskom konkurencijom – od elektronske trgovine, preko solarnih panela, pa do električnih vozila – robe koja se sada, zbog Trampovih carina, sve više preusmjerava u Evropu.
Mnogi trgovci iz EU strahuju da će Temu i Šejn sada izbaciti još više jeftinih proizvoda na evropska tržišta, što bi njih dovelo do bankrota.
Pored prijetnje da će biti smanjena profitabilnost, a povećan broj otpuštanja zaposlenih u firmama u EU, priliv jeftine kineske robe izaziva još veću zabrinutost zbog bezbjednosti proizvoda.
Agustin Rejna, generalni direktor BEUC, lobija evropskih potrošačkih organizacija u Briselu, kaže da su organizacije kao što je njegova prikupile „opsežne dokaze“ da kineska roba – od toksične šminke i odjeće, do neispravnih igračaka i uređaja – ne ispunjava standarde o bezbjednosti Evropske unije.
„Potrebni su nam dodatni alati za rješavanje problema priliva nebezbjednih proizvoda koji ulaze u Evropu putem malih paketa, a koji se često kupuju na platformama kao što je Temu“, ukazuje Rejna za DW. „Potrošači nesvjesno dovode u opasnost svoje zdravlje i bezbjednost“.
U januaru je Evropska komisija obećala nove, strože kontrole na kineskim maloprodajnim platformama, kako bi se spriječio ulazak „nebezbjednih, falsifikovanih ili čak opasnih“ proizvoda u EU. Komesar za trgovinu Maroš Šefčovič pozvao je zakonodavce Evropske unije da uvedu naknadu za rukovanje kineskim paketima kako bi se pokrili rastući troškovi.
Mnogi kreatori politike željeli bi da onlajn-platforme direktno budu odgovorne za prodaju opasnih i lažnih proizvoda. Trenutno su platforme poput Temua samo posrednici, a ne i prodavci, pa tako izbjegavaju direktnu odgovornost. To stvara ogromne probleme carinskim organima i regulatorima.
„Sa preko 12 miliona paketa koji svakodnevno ulaze na jedinstveno tržište [EU], jednostavno je nerealno očekivati da carina djeluje kao posljednja linija odbrane“, naglašava Rejna. „Neophodno je, dakle, učiniti da onlajn-trgovci budu odgovorni za bezbjednost i usklađenost proizvoda koje prodaju evropskim potrošačima“.
Postoji sve više dokaza i o drugim nezakonitim praksama kineskih prodavaca – na primjer navođenje niže vrijednosti robe kako bi se izbjegao porez na promet ili porez na dodatu vrijednost (PDV) koji se, u zavisnosti od države EU, kreću od 20 do 27 odsto.
„Postoji mnogo slučajeva gdje uvoznici prijavljuju pogrešnu vrijednost svojih pošiljki kako bi pala ispod predviđenog praga, a oni izbjegli carinske formalnosti. To je prevara“, kaže za DW Momčil Antov, bugarski ekonomista i stručnjak za carine sa Ekonomske akademije „D. A. Cenov“.
Prošlog mjeseca, Kancelarija EU za borbu protiv prevara (OLAF) i poljske vlasti otkrile su sofisticiranu šemu prevare sa PDV-om kineske robu uvezene u EU. Kako bi izbjegli poreze i carine, prevaranti su navodili da je roba namijenjena nekim drugim državama EU, a u stvarnosti je ona uglavnom ostajala u Poljskoj.
U drugom primjeru, kineski izvoznici su od 2023. koristili su belgijski aerodrom Lijež da bi utajili 303 miliona eura poreza koristeći složen sistem koji uključuje privatne carinske agencije i lažne kompanije u drugim zemljama EU.
Iako je plan Evropske komisije da ukine izuzeće na pošiljke do 150 eura i dalje blokiran, neke države EU prihvatile su Šefčovičev predlog. Francuska vlada je tako prošle nedjelje saopštila da će pojačati inspekcije robe niske vrijednosti koja ulazi u zemlju.
Biće kontrolisana bezbjednost proizvoda, standardi obilježavanja i standardi zaštite životne sredine, a Pariz će za svaku pošiljku naplaćivati paušalnu „naknadu za upravljanje“.
U svakom slučaju, kreatori politike u Evropskoj uniji moraće da suzbiju prevare i obezbijede usklađenost, ali istovremeno i da promovišu fer konkurenciju, bez da se potrošačima ograniči pristup povoljnoj robi kineskih trgovaca.
