Crna Gora je najodgovornija što će do kraja godine u pregovorima s Evropskom unijom (EU) zatvoriti tri, a ne četiri poglavlja, koliko je Vlada očekivala. Do toga je došlo zbog nedostatka umijeća i vještine, te nesposobnosti da prepoznamo važnost trenutka i neophodnost fokusiranja na ono što je važno, a ostavljanja po strani onoga što nije prijeko potrebno.
Tim riječima građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić komentariše sinoćnju odluku tijela Savjeta EU – COREPER-a II (Komiteta stalnih predstavnika država članica), na kojoj je “aminovano” zatvaranje poglavlja 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informatičko društvo i mediji) i 20 (preduzetništvo i industrijska politika), dok poglavlje 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) neće biti “štrikirano” zbog protivljenja Hrvatske.
“Vijesti” su juče objavile da je zatvaranje tog poglavlja upitno zbog narušenih “dobrosusjedskih odnosa sa Zagrebom”, iako se to pitanje ne tiče direktno tog poglavlja i iako je država ispunila mjerila potrebna za njegovo “precrtavanje”.
U posljednjih godinu dana, odnosi s Hrvatskom pogoršali su se zbog više pitanja. Između ostalog, vlasništva nad brodom “Jadran” i table na nekadašnjem logoru “Morinj” u Kotoru, ali najveće “zahlađenje” desilo se ljetos, kad je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o genocidu u logoru Jasenovac, zbog čega je Zagreb oštro negodovao.
Da se sprema blokada, moglo se naslutiti nedavno, kad su “Vijesti” objavile da je zvanični Zagreb u novembru uputio Podgorici non-pejper (neformalni diplomatski dokument) u kom je ispostavio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenim. Iako je Crna Gora od tada povukla neke poteze kojim je pokušala da riješi ta pitanja, kao što je odluka da tivatski Dom kulture “Josip Marković” bude ustupljen Hrvatskoj, to nije “odobrovoljilo” Zagreb, pa se on odlučio ne isti mehanizam kojim je Slovenija svojevremeno sputavala njegov put ka EU.
Izvor “Vijesti” iz diplomatskih krugova rekao je da bi odluku COREPER-a II u ponedjeljak trebalo da potvrdi Savjet EU, nakon čega će, istog dana, biti održana Međuvladina konferencija između Crne Gore i EU na kojoj će tri poglavlja i formalno biti zatvorena.
Taj sagovornik tvrdi da je država sinoć ostvarila “izuzetan uspjeh”, uprkos tome što nisu “štrikirana” četiri poglavlja,
“Jer godinu završava s tri međuvladine konferencije i tri zatvorena poglavlja, odnosno prvim zatvorenim poglavljima u posljednjih sedam godina”, poručuje on.
Bajramspahić ocjenjuje da Crnoj Gori nije sinoć učinjena nepravda u Briselu, te da je donesena odluka – u skladu s faktičkim stanjem.
“Iskreno mi je žao što nismo zatvorili četiri poglavlja. Navijam za Crnu Goru, kao i za reprezentaciju, čak i kad je ‘menadžment’ nezadovoljavajući. Međutim, nezrelo bi bilo da svaljujemo krivicu na ‘sudiju’ – ovo smo uradili sami sebi… U poglavlju 31 se kvalitativno, a ne tehnički, cijene dobrosusjedski odnosi. Uz praćenje i usklađivanje s evropskom spoljnom i bezbjednosnom politikom, dobrosusjedski odnosi su srž i srce poglavlja 31, a mi smo baš u ovoj kritičnoj godini uradili mnogo toga da ih pokvarimo”, rekla je ona, dodajući da se nada da će Vlada “naučiti lekciju” i s više pažnje pristupati obavezama u procesu, ne oslanjajući se više na to da će druge države-članice EU da biju njene bitke.
Sagovornica navodi da je lakoća s kojom je izvršna vlast “bagatelisala” očigledne prepreke – došla na naplatu. Uprkos, podsjeća, svim upozorenjima koja su dolazila s brojnih adresa, domaćih i međunarodnih, Vlada je, kaže, prekasno počela da reaguje i daje obećanja Hrvatskoj. Međutim, napominje, za zatvaranja poglavlja nisu dovoljna obećanja, već njihova realizacija.
“Drugo, dobro bi bilo da iz Vlade počnu da utiču na svoje koalicione partnere, kad luduju s idejama, umjesto što proizvode nesuvisla opravdanja za njih. Nažalost, u prethodnom periodu, umjesto zalaganja da se ne skreće s evropskog kolosijeka, oni koji sebe zovu proevropskim nisu dovoljno sprečavali djela koja kvare ukupni utisak o stanju u Crnoj Gori”, tvrdi Bajramspahić.
Iz EU su u više navrata, nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu, poručivali da su “dobrosusjedski odnosi suštinski element procesa pridruživanja” toj zajednici.
Bajramspahić konstatuje i da je tretiranje procesa EU integracija kao tehničkog, bez razumijevanja da kvalitativna pitanja presudno utiču na odluke, takođe problem koji posljednje četiri godine ostavlja posljedice. Vlade prije 2020. su, kaže, za osam godina otvorile 33 poglavlja i privremeno zatvorile tri, dok je nova vlast poslije četiri i po godine zastoja tek počela da zatvara poglavlja i “prekrižila” tri.
“Ostalo je čak 27 za zatvaranje, što je ogroman izazov”, dodaje sagovornica.
Ona poručuje da je ključno da posljedica sinoćnje odluke ne bude ozlojeđenost, već veća ozbiljnost i odgovornost. Ako, kaže, država zaista želi da se potrudi naredne dvije godine, onda se ovim završava “prva petina utakmice i već tokom naredne godine imamo ‘popravni’”. Narednih mjeseci je, napominje, moguće zatvaranje poglavlja 31, ali nije garantovano i zavisi od budućih postupaka države.
Bajramspahić podsjeća da 1. januara 2025. počinje predsjedavanje Poljske Savjetom EU, i da će njen prioritet biti pitanja bezbjednosti. Dobra vijest je, kaže, da je poljska vlada, na čijem je čelu Donald Tusk, proevropska i evroatlantska, što će, dodaje, značiti potencijalnih šest mjeseci rada na jačanju Unije.
“Proširenje takođe ostaje prioritet. Imamo premalo vremena, a mnogo posla. Do kraja pregovora se moraju s najvećom pažnjom čuvati odnosi sa susjedima, sprovoditi reforme više nego što je traženo, poštovati standardi i principi vladavine prava i izbjegavati postavljanje balvana na put. To vladajućoj većini do sada nije bila jača strana”, ocjenjuje ona.
Sagovornica kaže da je Crna Gora izvukla maksimalnu korist iz “povoljnog geostrateškog trenutka”, ali da najizazovniji zadaci tek predstoje.
“S daljim napretkom, više država-članica će da počne da postavlja konkretna pitanja i traži opipljive promjene, a to zahtjeva suštinske strukturne promjene s naše strane. Barometar 26 bilježi prvi neuspjeh i sada se zove ‘27’”, konstatuje Bajramspahić, aludirajući na “Barometar 26”, nedavno predstavljenu Vladinu platformu o “zajedničkim obavezama” za okončanje pregovora s EU.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević (Pokret Evropa sad), poručila je sinoć da se Crna Gora “može radovati”.
“Na sjednici COREPER-a II u Savjetu EU, odlučeno je da prvi put nakon dugih sedam godina zatvaramo pregovaračka poglavlja…”, saopštila je ona.
Gorčević je kazala da je, za nešto više od 12 mjeseci, Crna Gora ispunila privremena mjerila za poglavlja 23 i 24, dobila prvi IBAR (Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za ta poglavlja) u istoriji EU, dobila odobrenje Reformske agende u iznosu od preko 380 miliona eura…
Dodaje da zaključci o proširenju, o kojima su ambasadori pri EU sinoć raspravljali, moguće obuhvataju tehničke pripreme za izradu ugovora o pristupanju Crne Gore EU i “potvrdu ambicije da Crna Gora pregovore kompletira do kraja 2026”.
Iz Vlade su više puta najavili da će do kraja godine biti zatvorena četiri poglavlja, ne pominjući javno mogućnost hrvatske blokade. Premijer Milojko Spajić (Pokret Evropa sad) je u martu, na sastanku s ministrom spoljnih poslova Mađarske Peterom Sijartom, koja do kraja godine predsjedava EU, rekao da očekuje zatvaranje “osam ili devet poglavlja”.
Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović, pitao je sinoć da li će neko snositi odgovornost za to što je “glavno i najosjetljivije poglavlje” blokirano. Prema njegovim riječima, bivši Demokratski front (DF) je ušao u Vladu da bi “pokvario odnose sa susjedima”, slijedeći “naredbu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da Crna Gora ne smije ući u EU”.
“Rezultat te ciljane destrukcije je i današnja (sinoćnja) odluka”, napisao je Vujović na mreži “Iks”.
“Vijesti” su objavile prošle sedmice, pozivajući se na informacije iz Vlade i diplomatskih izvora, da je Ministarstvo vanjskih poslova primilo od Zagreba dokument s desetak tačaka, u kojima je, između ostalog, navedeno da je potrebno riješiti pitanja vlasništva nad školskim brodom “Jadran”, međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba, kao i pitanje imena gradskog bazena u Kotoru. Zagrebački “Jutarnji list” objavio je naknadno da su među zahtjevima i omogućavanje naknade “svima koji su bili zatočeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata”, te zaštita i očuvanje identiteta hrvatske manjine.
Crna Gora je, kako su kazali izvori “Vijesti”, odgovorila na svaki ispostavljeni zahtjev Zagreba pojedinačno, rekla da želi da razgovara ponudivši konsultacije, te poručila da cijeni podršku Hrvatske.
“Zahlađenje” odnosa s Zagrebom počelo je zimus, nakon što je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić otkazao, tokom posjete Crnoj Gori, susret sa crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem (Demokrate) zbog, kako je objasnio, Krapovićevih stavova o brodu “Jadran” i spomen-ploči na nekadašnjem logoru Morinj u Kotoru. Krapović je prethodno izjavio da Hrvatska nema pravo da traži “Jadran” i da ploča u Morinju treba da bude zamijenjena drugom, “s adekvatnim tekstom”. Na ploči, otkrivenoj prije dvije godine, pominje se “velikosrpska agresija na Hrvatsku”…
Dodatno zaoštravanje odnosa uslijedilo je krajem juna, kad je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen. Taj dokument izglasan je na inicijativu dijela vladajuće većine, nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila krajem maja Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. To je učinjeno uz podršku Crne Gore, čemu su se protivile partije nekadašnjeg DF-a, koje su zbog toga zahtijevale da se crnogorska Skupština odredi rezolucijom o Jasenovcu.
Hrvatska je burno reagovala na donošenje tog dokumenta, poručivši da žali što je Crna Gora odlučila da zanemari pozive njihove države da “ne politizuje žrtve Jasenovca”. Iz Zagreba su tada saopštili da Podgorica mora ispuniti završna mjerila kako bi zatvorila pregovaračko poglavlje 23 (pravosuđe i osnovna prava), i da će oni “uskočiti” sa svojim mjerilima.
Nakon toga, u julu, Zagreb je proglasio nepoželjnima šefa parlamenta Andriju Mandića (Nova srpska demokratija), potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića (Demokrate) i poslanika Milana Kneževića (Demokratske narodne partije) zbog “sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”, aludirajući time na odluku da se usvoji rezolucija u Jasenovcu.
Iz vladajućeg Pokreta Evropa sad saopštili su sinoć da je odlukom COREPER-a II “u potpunosti odblokiran proces pristupanja Crne Gore EU”.
Iz najjače opozicione stranke, Demokratske partije socijalista (DPS), ocijenili su da je blokada zatvaranja poglavlja 31 – “još jedna je potvrda da aktuelna parlamentarna većina i Vlada ne mogu uvesti Crnu Goru u EU”.
“Rušenje dobrosusjedskih odnosa, protestne note od skoro svih država regiona, činjenica da je najvišim državnim zvaničnicima zabranjen ulazak u susjednu Hrvatsku, kao i posljednja blamaža, kad je (Andrija) Mandić de fakto proglašen personom non grata u Briselu, stigle su na naplatu u vidu blokade pregovaračnog poglavlja 31”, saopštili su sinoć.
U toj partiji smatraju da je zbog toga, kao i činjenice da je Vlada “rezultatima lokalnih izbora u potpunosti delegitimisana”, neophodno hitno održavanje vanrednih parlamentarnih izbora.
