NASA je upravo otkrila retku planetu veličine Zemlje u zoni pogodnoj za život

NASA je upravo otkrila retku planetu veličine Zemlje u zoni pogodnoj za život

Kada je u pitanju pronalaženje života izvan našeg Sunčevog sistema, planete koje su veoma slične Zemlji izgledaju kao dobro mjesto za početak. Sada možemo pozdraviti nebeski objekat TOI 700 e u tu grupu obećavajućih tragova.

Potvrđeno je da TOI 700 e kruži unutar nastanjive zone svoje zvezde, TOI 700. To je oblast svemira gde bi značajne količine vode na njegovoj površini bile na temperaturi pogodnoj za tečni oblik. Previše tople za pokrivač leda, a ipak dovoljno hladne da se para kondenzuje, ove vrste planeta se smatraju ‘baš pravim’ za život kakav poznajemo.

Možemo se zahvaliti NASA-inom satelitu za istraživanje tranzitnih egzoplaneta, ili TESS, što je pronašao TOI 700 e i što mu je dao ime (TOI znači TESS objekat od interesa). To je druga planeta u nastanjivoj zoni u ovom sistemu, koja se pridružila TOI 700 d koja je primećena 2020.

„Ovo je jedan od samo nekoliko sistema sa višestrukim malim planetama u naseljivim zonama za koje znamo“, kaže planetarni naučnik Emili Gilbert, iz NASA Laboratorije za mlazni pogon (JPL) u Kaliforniji.

„To čini sistem TOI 700 uzbudljivom perspektivom za dodatno praćenje. Planeta e je oko 10 procenata manja od planete d, tako da sistem takođe pokazuje kako nam dodatna TESS posmatranja pomažu da pronađemo sve manje i manje svetove.“

TOI 700 je mala, hladna zvezda (poznata kao M patuljasta zvezda), koja se nalazi oko 100 svetlosnih godina od nas u sazvežđu Dorado. Ove zvezde nisu ni blizu tako velike ili vruće kao naše Sunce, tako da planete moraju biti bliže njima da bi uslovi bili dovoljno topli da voda ne bi smrzavala.

Što se tiče TOI 700 e, veruje se da je 95 procenata veličine Zemlje i uglavnom stenovit. Nalazi se u „optimističkoj“ naseljivoj zoni – zoni u kojoj je voda možda postojala u nekom trenutku. TOI 700 d se nalazi u užoj „konzervativnoj“ nastanjivoj zoni, gde astronomi misle da bi tečna voda mogla postojati tokom većeg dela postojanja planete.

Teleskopi vide ove egzoplanete (planete izvan našeg Sunčevog sistema) kao redovne bljeskove u svetlu njihovih matičnih zvezda dok prolaze ispred njih, u onome što je poznato kao tranzit. Sa više površine koja blokira svetlost zvezde, veće planete predstavljaju lakšu priliku da budu viđene od malih, stenovitih svetova, čineći otkrića poput ovog retka poslastica.

TOI 700 e treba 28 dana da napravi jednu orbitu, dok TOI 700 d – koji je malo dalje od svog suseda – treba 37 dana. Kako je TOI 700 e manji od TOI 700 d, bilo je potrebno više podataka da se potvrdi da silueta zaista predstavlja novu planetu.

„Da je zvezda malo bliža ili planeta malo veća, možda bismo mogli da uočimo TOI 700 e u prvoj godini TESS podataka“, kaže astrofizičar Ben Hord sa Univerziteta Merilend. „Ali signal je bio toliko slab da nam je bila potrebna dodatna godina posmatranja tranzita da bismo ga identifikovali.“

TESS prati oko 100 miliona zvezda, tako da će svaki način na koji možemo da suzimo potragu za životom biti koristan. Pronalaženje egzoplaneta u njihovim naseljivim zonama jedan je od najboljih načina na koje to možemo da uradimo.

Smatra se da su i TOI 700 e i TOI 700 d plimno zaključani: drugim rečima, jedna strana planete je uvek okrenuta prema svojoj zvezdi (na isti način na koji je ista strana Meseca uvek vidljiva sa Zemlje). Doduše, to što jedna strana planete neprestano peče na sunčevoj svetlosti smanjuje verovatnoću da složeni život počne glatko.

Čak i ako ove „baš prave“ planete nisu baš savršene za život, one nam govore ponešto o pronalaženju solarnih sistema koji bi za to mogli biti prikladniji. Proučavajući zvezdane sisteme poput ovog u kome se nalazimo, astronomi takođe mogu bolje razumeti evoluciju našeg doma i kako su susedne planete došle u svoje trenutne orbite.

„Čak i sa više od 5.000 egzoplaneta otkrivenih do danas, TOI 700 e je ključni primer da imamo još mnogo toga da naučimo“, kaže astronom Džoi Rodrigez sa Univerziteta Mičigen.