Neodgovorno ponašanje se nastavlja odugovlačenjem raspisivanja novog oglasa, kaže Gorjanc Prelević
Skupštinski Ustavni odbor skoro tri mjeseca ne raspisuje novi oglas za izbor jednog sudije Ustavnog suda, jer partije parlamentarne većine još pregovaraju kome će pripasti mjesto predsjednika tog skupštinskog tijela.
Izvori ‘’Vijesti’’ iz parlamentarne većine rekli su da Bošnjačkoj stranci (BS), koja je sada dio vlasti, treba da pripadne mjesto predsjednika jednog odbora, vjerovatno Ustavnog. Razgovori, kako su rekli, još traju, što je potvrdio i šef Kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović .
’’Parlamentarna većina i ovih dana vodi razgovore oko mjesta u odborima, shodno novonastaloj situaciji. Pregovori traju, još nismo zaokružili cijeli proces razgovora, ali sam optimista da će se to dogoditi u narednom periodu’’, rekao je Smailović ‘’Vijestima’’.
BS je ušla u vlast u julu, nakon rekonstrukcije Vlade.
Pregovori o mjestima u skupštinskim odborima zakočili su izbor sudije Ustavnog suda, koji trenutno ima šest sudija od propisanih sedam.
Ustavni odbor na sjednici 30. jula nije dao podršku nijednom kandidatu koji na mjestu sudije Ustavnog suda treba da zamijeni Milorada Gogića koji je krajem maja otišao u penziju. Nijedan od šest prijavljenih kandidata, u proceduri koja je trajala od februara, nije dobio potrebnu, natpolovičnu većinu da bi ga Ustavni odbor predložio Skupštini, koja bira sudije Ustavnog suda.
Prilikom glasanja za kandidate Aliju Beganovića , Zorana Vukićevića i Muhameda Đokaja , bilo je uzdržano osam poslanika, a nije bilo glasova za i protiv. Za kandidatkinju Nermu Dobardžić glasalo je pet poslanika, dok ih je sedam bilo uzdržano. Jovan Kojičić dobio je tri glasa podrške, dok je pet poslanika bilo uzdržano. Za Sanju Maslenjak glasala su tri poslanika, jedan je bio protiv, a uzdržanih sedam.
Tadašnja predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić rekla je nakon sjednice da će postupak biti ponovljen, odnosno ponovo će biti raspisan konkurs. Ona je nakon toga preuzela funkciju ministarke turizma u rekonstruisanoj Vladi, ali njen nasljednik nije imenovan.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević rekla je da su se partije vladajuće koalicije obavezale da će aktivno raditi na pridruživanju Crne Gore EU, ‘’a ne da će to članstvo sabotirati propustima da popune Ustavni sud, kao i Sudski savjet, Tužilački savjet i sl, što su sve njihove obaveze u Skupštini’’.
’’Skandalozan je već bio propust članova Ustavnog odbora da među zainteresovanim kandidatima za mjesto sudije Ustavnog suda ne podrže bar nekog od onih koji su ispunjavali sve uslove, a to neodgovorno ponašanje se sad i nastavlja odugovlačenjem raspisivanja novog konkursa’’, kazala je Gorjanc Prelević ‘’Vijestima’’.
Ona je rekla da od Ustavnog suda očekuje da promijeni praksu proizvoljnog tumačenja Ustava i zakona u odnosu na vrijeme za prestanak funkcije sudijama Ustavnog suda.
Podsjeća da većina sudija u Ustavnom sudu, koju čine oni kojima se bliži prestanak funkcije, istrajavala je na tumačenju da njima funkcija treba da prestane kasnije, na osnovu Zakona o radu, kada nastupi obavezan uslov za prekid radnog odnosa, a ne onda kada “ispune uslove za starosnu penziju” kada Ustav kaže da funkcija mora da im prestane.
’’Uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju su propisani Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, a ne Zakonom o radu. Takođe, sudije se imenuju na funkciju, u skladu sa Ustavom, a ne zaključuju ugovor o radu za koji važi prekid radnog odnosa, kako je ranije objasnio i renomirani stručnjak za radno pravo u regionu, profesor i sudija Vrhovnog suda Srbije u penziji, Zoran Ivošević ’’, kazala je Gorjanc Prelević.
Ustavom je propisano da sudiji prestaje funkcija kad ispuni uslove za penziju. Većinski stav u Ustavnom sudu je da u tom slučaju primjenjuju Zakon o radu, a ne Zakon o penzijskom invalidskom osiguranju (PIO), prema kojem “osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja i 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života” (člana 17 stav 1 i 2). Na sudije redovnih sudova primjenjuje se Zakon o PIO.
Akcija za ljudska prava je od Ustavnog suda zatražila informaciju o obavještenjima koja je, u skladu s obavezom iz Zakona o Ustavnom sudu, dostavio predlagačima, Skupštini Crne Gore i/ili predsjedniku države, o tome ko sve od sudija toga suda u narednih šest mjeseci ispunjava uslove za prestanak funkcije.
“Na osnovu tih obavještenja predlagači onda raspisuju konkurs za izbor sudija. Kako je ranije i objavljeno iz tog suda, pored sudije Gogića, čiji je prestanak funkcije ranije konstatovan, dvoje sudija Ustavnog suda je već ispunilo uslove za prestanak funkcije na osnovu Zakona o PIO, dok treća sutkinja do kraja godine ispunjava uslove, a to bi Skupština morala imati u vidu”, poručila je Gorjanc Prelević.
Iz biografija sudija, koje su objavljene na sajtu Ustavog suda, vidi se da je, prema Zakonu o PIO, krajem maja uslov za penziju stekao sudija Budimir Šćepanović jer je tada napunio 65 godina. Sutkinja Dragana Đuranović u decembru puni 65 godina, a uskoro će imati i 40 godina radnog staža. I sutkinja Desanka Lopičić stekla je uslov za penziju jer ima 40 godina radnog staža i 63 godine života.
