Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je kontroverzni novi zakon kojim se obustavljaju krivični postupci protiv pojedinaca koji su pozvani na služenje vojnog roka ili potpišu ugovor sa Ministarstvom odbrane za služenje u oružanim snagama.
Taj potez omogućava optuženima, čak i onima kojima je već suđeno ili su u želbenom postupku na osuđujuću presudu, da izbjegnu krivično gonjenje tako što će se pridružiti vojsci.
Zakon predstavlja još jedan korak u pokušajima Rusije da poveća svoju vojnu snagu bez pribjegavanja politički osjetljivoj opciji masovne mobilizacije.
Ciljajući zatvorenike i optužene, Kremlj može nastaviti da regrutuje vojnike, istovremeno minimizirajući javno neslaganje.
Strategija je, međutim, izazvala značajnu zabrinutost za ljudska prava, sa izvještajima o prisilnom regrutiranju, teškim zatvorskim uslovima koji imaju za cilj motivaciju zatvorenika da se pridruže ratu, i povećanim pritiskom na pojedince koji čekaju suđenje.
Takođe, zabilježen je talas kriminala koji uključuje osuđenike koji se vraćaju sa prvih linija nakon što su ispunili svoje uslove za službu.
Prema novom zakonu, optuženi za krivična djela sada će imati mogućnost da se prijave u vojsku u različitim fazama svog sudskog postupka.
To podrazumijeva i slučajeve poslane sudu ili čak one za koje je suđenje u toku. Zakon se odnosi i na one čije kazne još nisu pravosnažne, što znači da pojedinci koji su uložili žalbu na osuđujuću presudu još uvijek mogu izbjeći zatvorsku kaznu tako što će se prijaviti u vojsku.
Prvobitno predviđenu plaćeničkom grupom Vagner, akciju regrutovanja osuđenika sada vodi Ministarstvo odbrane.
Prema izvještaju veb stranice IStories, ruska vlada planira regrutirati oko 24.000 optuženih za rat u Ukrajini. Citirali su dva advokata i izvor u Ministarstvu odbrane koji su rekli da su se pritvorski centri i vojno osoblje već počeli pripremati za takvo regrutovanje i prije nego što je zakon zvanično potpisan.
Ove pripreme su navodno uključivale prikupljanje informacija o tome koji su optuženi sposobni za vojnu službu i spremni da potpišu ugovore.
Izvor iz Ministarstva odbrane procjenjuje da će otprilike 40 odsto od oko 60.000 optuženih koji se trenutno nalaze u pritvoru vjerovatno biti regrutovano.
Advokat Dmitrij Zahvatov rekao je za IStories da je regrutacija dio napora da se izbjegne novi talas „djelimičnih mobilizacija“, potez koji bi mogao izazvati reakciju javnosti.
U septembru 2022, Putinova najava takve mobilizacije navela je desetine hiljada ruskih muškaraca da pobjegnu iz zemlje, strahujući da će biti poslani na prve linije fronta.
Olga Romanova, šefica ruske grupe za ljudska prava Russia Behind Bars, potvrdila je za Current Time da je regrutacija iz pritvorskih centara počela mnogo prije nego što je Putin potpisao zakon.
„Od 1. januara 2024. godine zatvorena su 53 zatvora jer je većina zatvorenika regrutovana za rat“, objasnila je Romanova.
Ona je dodala da je više od 20 zatvora prenamijenjeno za smještaj ukrajinskih ratnih zarobljenika i da su sada pod kontrolom Ministarstva odbrane.
Romanova je izrazila zabrinutost zbog pogoršanja uslova u zatvorima i pritvorskim centrima, rekavši da se surovo okruženje koristi kao sredstvo za pritisak na zatvorenike, osumnjičene i optužene da potpišu vojne ugovore.
„Istražitelji sada koriste prijetnje da osumnjičenim izreknu najoštrije kazne prije nego što im suđenja i počnu, gurajući ih ka služenju vojnog roka kao izlazu“, rekla je Romanova.
Takođe je napomenula da je policija počela da privodi pojedince na osnovu manjih optužbi, kao što su krađa iz prodavnice ili verbalne uvrede, sa očiglednim ciljem da ih usmjere u regrutaciju u vojsku.
Romanova je podijelila slučajeve u kojima su zatočenicima prijetile dugotrajne kazne zatvora ili grubo postupanje osim ako ne pristanu da se prijave.
Ranije ove sedmice, Putin je potpisao uredbu o redovnom regrutaciji muškaraca između 18 i 30 godina na godinu dana obavezne vojne službe.
Regrutacija je počela 1. oktobra i trajaće do 31. decembra, tokom kojeg se očekuje da će se oko 133.000 ljudi pridružiti ruskoj vojsci.
Dok je Putin u početku uvjeravao javnost da će samo vojnici po ugovoru biti raspoređeni da se bore u Ukrajini, izvještaji sugeriraju da su vojni obveznici često prisiljeni da potpišu ugovore ubrzo nakon prijema u službu, zbog čega su poslani na liniju fronta.
