Cijene poput 5 funti u Londonu ili 7 dolara u Njujorku za šoljicu kafe za mnoge su nezamislive, ali bi uskoro mogle postati stvarnost zahvaljujući spletu ekonomskih i ekoloških faktora u svjetskim regijama u kojima se proizvodi najviše kafe.
Cijena nepečenog zrna, kojim se trguje na svjetskim tržištima, sada je na „istorijski visokom nivou“, kaže analitičarka Džudi Gejns.
Stručnjaci za to krive splet okolnosti – od problematičnih usjeva, tržišnih sila, iscrpljenih zaliha do najsmrdljivijeg voća na svijetu, piše BBC.
Kako smo dospjeli ovdje i koliko će to utjecati na naš jutarnji ritual?
2021. godine neočekivani mraz je uništio usjeve kafe u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču zrna arabike – kafe koju barista najčešće koriste.
Loši prinosi u Brazilu natjerali su kupce da se okrenu zemljama poput Vijetnama, primarnog proizvođača zrna robusta, koje se obično koristi u instant mješavinama. Ali tamošnji farmeri suočili su se sa najvećom sušom u regionu u skoro deceniju.
Klimatske promjene uticale su na razvoj biljaka kafe, tvrdi Vil Frit, konsultant za kafu sa sjedištem u Ho Ši Minu, dodajući da se to odrazilo na sam prinos zrna.
Suočeni sa ovom okolnošću, vijetnamski farmer su se okrenuli proizvodnji smrdljivog žutog voća poznatog kao durijan, koje je izuzetno popularno u Kini, piše BBC.
Vjerovali ili ne, tržni udio vijetnamskog durijana u Kini gotovo se udvostručio između 2023. i 2024. godine, a neki procjenjuju da je ovaj usjev pet puta profitabilniji od kafe.
“Poljoprivrednici u Vijetnamu tradicionalno nepredvidljivo reaguju na fluktuacije tržišnih cijena, prekomjerno se obavezuju, a zatim preplavljuju tržište velikim količinama svog novog usjeva – kaže gospodin Frit, a prenosi Bi-Bi-Si.
Dok su preplavljivali Kinu durijanom, izvoz robusta kafe opao je za 50% u junu u poređenju sa istim mjesecom prethodne godine, a zalihe su sada „skoro iscrpljene“,podaci su Međunarodne organizacije za kafu.
Izvoznici u Kolumbiji, Etiopiji, Peruu i Ugandi su povećali svoje prinose, ali nisu proizveli dovoljno da bi ublažili efekte krize na tržištu.
„Upravo u vrijeme kada se potražnja za robustom povećala,porasla je i potreba za većim zalihama na svjetskom nivou”, tvrdi analitičarka Gejns.
To znači da se zrna robuste i arabike sada trguju na skoro rekordnim nivoima na tržištima robe.
Kako ovo može da utiče na cijenu kafe u kafićima?
Promjenjiva globalna ekonomijapotencijalno može dovesti do rasta cijena omiljenog napitka u kafićima.
Veletrgovac Pol Armstrong vjeruje da bi se oni koji piju kafu uskoro mogli suočiti s „ludom“ perspektivom da plate više od 5 funti u Velikoj Britaniji za svoju dozu kofeina.
Armstrong, koji vodi Carrara Coffee Roasters sa sjedištem u Ist Midlandsu, uvozi zrna iz Južne Amerike i Azije, koja zatim prži i šalje u kafiće širom Velike Britanije.
On za BBC kaže da je nedavno povećao cijene, kao odgovor na rast cijene na tržištu – ali tvrdi da su se troškovi od tada samo povećali.
Dodaje da će kafići sa kojima posluje, a kojima ugovori ističu tokom narednih mjeseci, morati da odluče hoće li veće troškove prenijeti na svoje mušterije.
Međutim,Vil Frit kaže da će neki segmenti industrije biti izloženiji od drugih.
„Zapravo, komercijalna kafa će doživjeti najviše poremećaja. Instant kafa, kafa iz supermarketa, kafa sa benzinskih pumpi – sve to ide na gore”, kaže on.
Predstavnici industrije upozoravaju da visoka tržišna cijena kafe ne mora nužno da se odrazi na više maloprodajne cijene.
S druge strane, neki smatraju da „pretežno zbog inflacionih troškova uopšte“, kao što su kirija i radna snaga, osjetimo rast, a ne zbog cijene zrna samog. Konsultantska firma Allegra Strategies procjenjuje da zrna čine manje od 10% cijene šolje kafe.
Sada su sve oči usmjerene na nadolazeće vremenske uslove.
Proljećna berba u Brazilu, koji proizvodi trećinu svetske kafe, sada je „ključna“, kažu stručnjaci.
„Ono što svi gledaju je kada će pasti kiša. Ako padne ranije, biljke bi trebale biti dovoljno zdrave i cvjetanje dobro „, kaže Felipe Bareto Kroče, izvršni direktor FAFCoffees u Brazilu.
Ali ako kiše dođu tek u oktobru, dodaje, predviđanja prinosa za iduću godinu će pasti i stres na tržištu će se nastaviti.
Dugoročno, klimatske promjene predstavljaju ozbiljne izazove za globalnu industriju kafe.
Studija iz 2022. je zaključila da čak i ako drastično smanjimo emisije izduvnih gasova koji uzrokuju efekat staklene bašte, područje koje je najpogodnije za uzgoj kafe moglo bi se smanjiti za 50% do 2050. godine.
Jedna od mjera za budućnost industrije kafe je „zelena premija“ – mali porez koji se naplaćuje na kafu, a koji se daje poljoprivrednicima da ulažu u regenerativne poljoprivredne prakse, koje pomažu u zaštiti i obezbjeđivanju održivosti poljoprivrednog zemljišta.
Dakle, iako je smrdljivo voće djelimično odgovorno za sadašnje poskupljenje – promjenjiva klima je ta koja na kraju krajeva može uticati na dostupnost I cijenu kafe u godinama koje dolaze.
